Saznajte kako zidati Ytongom i kako se armira parapetni zid

Na gradlištu Jelušićevih pratili smo Deana Doblanovića, instruktora Ytong gradnje. Korak po korak pokazao i objasnio nam je postupak postavljanja prvog reda zida, te armiranja parapetnog zida. U nastavku donosimo Deanova uputstva:

1. Na površinu već ranije izvedene hidroizolacije zidova, postavlja se prvi red Ytong zida. Budući da betonska površina nikad nije idealno ravna, prvi red Ytong blokova postavlja se na cementni mort. Debljina sloja morta ovisi o ravnini površine temeljne ili kao na gradilištu Jelušić – podrumske  ploče i iznosi 1-3 cm.

2. Prvi red YTONG zida počinje uvijek tako da se postavlja od uglova objekta i to s mjesta gdje je ostavljena armatura vertikalnih serklaža. Postavljanjem suprotnog ugla dobija se pravac zida koji se točno odredi zidarskim koncem razapetim između dva bloka.

3. U tako označen prostor, između ugaonih blokova, nanosi se produžni mort na koji se zatim postavlja YTONG termo ili zidni blok projektiranih dimenzija.

4. Vrlo je važno provjeriti horizontalnost postavljenog bloka u uzdužnom i poprečnom pravcu libelom, odnosno „vaser vagom“. Poravnavanje vršimo s gumenim čekićem sve dok ne postignemo idealnu ravninu bloka,  (+/- 0.00 kota). Prilikom postavljanja prvog reda preciznost je ključna jer diktira horizontalnost sljedećih redova. Ytong tankoslojni mort kojim lijepimo Ytong blokove jednake je debljine nanosa, pa neravnine ne možemo ispravljati prigađavajući debljinu fuge između blokova.

5. Zbog povećanja seizmičke stabilnosti objekta, tankoslojni mort se nanosi i na horizontalne i na vertikalne dodirne površine (spojnice) blokova. YTONG tankoslojni mort se zahvaća se i razvlači na YTONG elemente pomoću nazubljene YTONG lopatice u debljini 2-3 mm.

6. Vertikalne ravne dodirne površine blokova (ne pera i utori) premazuju se tankoslojnim mortom po cijeloj površini. Tom premazanom površinom se postiže maksimalno spajanje elemenata. Na vertikalnim spojnicama minimalna debljina morta iznosi također 2-3 mm.

7. Tijekom zidanja, za svaki red se mora kontrolirati vertikalnost i horizontalnost zida pomoću libele. Horizontalnom kontrolom se postiže ravnost u uzdužnom pravcu zida.

8. Moguće neravnine moraju se odmah otkloniti. Tankoslojni mort odnosno, ljepilo koje je procurjelo iz spojnica mora se ukloniti prije nego očvrsne, kako bi minimalizirali kasnije obrade zidova. U protivnom,  čvrsto ljepilo bi se moralo strugati ili štemati da dobijemo glatku površinu zida. Upravo radi te ravnine zida, kasnija obrada unutrašnjih zidova je jednostavnija, brža a time i jeftinija. Zidovi se mogu obraditi samo gletanjem debljine 3 -4 mm uz obvezno rabiciranje plastičnom mrežicom. Kada je zid neravan, onda ga je bolje tankoslojno žbukati, do debljine od 9 mm, i to bez rabiciranja.

9. Na mjestima uglova ili spojeva nosivih zidova, izrađuju se vertikalni serklaži. Vertikalni serklaž služi kao okvir oko zida, koji u slučaju potresa može podnjeti horizontalna i vertikalna opterećenja. Protupotresni blokovi se nataknu na već postavljeni armaturni koš ili se isti postavlja u vertikalni otvor nakon što je zid ozidan. Ako je kvadratni otvor protupotresnom bloku, u otvor na vanjsku stranu mora se postaviti dodatnih 2 cm termoizolacije (EPS ili kamena vuna). Vertikalni otvor se zatim popunjava betonom, marke prema projektu konstrukcije.

10. Nakon što smo postavili prvi red Ytong zida na betonsku ploču, dugom aluminijskom letvom provjeravamo ravninu zida. U postupku zidanja mogu se na površini zida (horizontalnoj fugi) pojaviti neravnine, tj. povišenje bloka u odnosu na susjedni blok. U tom slučaju neravnine se moraju odstraniti YTONG strugalicom. Isti postupak primijeniti i na vertikalnim (bočnim) stranama zida. Prilikom struganja moramo libelom provjeriti ravninu, kako ne bi struganjem pogoršali stanje. Ytong se vrlo lako obrađuje. Tek nakon toga nastavljamo zidati sljedeći red samo sa Ytong tankoslojnim mortom.

11. Struganjem po površini Ytong blokova pojavit će se nešto prašine koju treba otprašiti zidarskom četkom, kako bi se ljepilo moglo dobro primiti. Neodstranjeni pijesak također može  prouzrokovati neravninu na zidu. Zato se prije nanošenja YTONG tankoslojnog morta sve površine moraju oprašiti četkom. Time se postiže jednoznačan i optimalan nanos morta.

12. Ista četka će u ljetnim mjesecima poslužiti za prskanje blokova vodom kako se mort ne bi prebrzo vezao. Zidanje Ytongom se pak ne preporučuje na temperaturi višoj od +25 st.C, te nižoj od +5 st.C, jer bi isto moglo dovesti do „pregaranja“ odnosno do smrzavanja morta, koji tada ne bi omogućio povezivanje blokova u cjelinu zida.

Armiranje parapetnog zida

13. Zbog povećanja sigurnosti na utjecaje seizmičkih sila, potrebno je parapetni zid u drugom i trećem redu (od otvora naniže) armirati armaturom, zavisno od širine otvora. Produženje armature izvan otvora mora biti na svakoj strani za min. 50 cm.

14. YTONG blok se zasiječe po sredini električnom pilom ili frezom u dva reza dubine 5 cm na međusobnoj udaljenosti 5 cm. Zidarskim čekićem ili strugalom se izdubi kanal. Kanal se potom mora obavezno dobro oprašiti i zatim navlažiti čistom vodom.

15. U tako pripremljen kanal postavlja se armatura te se zalije cementnim mortom. Po završetku drugog reda, nastavlja se zidanje trećeg reda parapeta te se u njemu ponavlja ista radnja armiranja. U daljnjim redovima parapetnog zida, ne izvodi se operacija armiranja zida.