Međunarodni tim znanstvenika, predvođen Sijiom Caijem s Odsjeka za astronomiju Sveučilišta Tsinghua, objavio je otkriće galaksije nastale prije otprilike 11,5 milijardi godina
NEVJEROJATNO
SENZACIONALNO Otkrivena je galaksija bez metala, možda skriva prve zvijezde u svemiru
Čitanje članka:
2
min
Svemir se tijekom milijardi godina neprestano razvija, a zahvaljujući njegovom širenju, znanstvenici mogu zaviriti duboko u prošlost, gotovo do samih početaka. No, povremeno otkriju nešto što se ne uklapa u naše dosadašnje razumijevanje kozmosa. Upravo to se dogodilo s galaksijom koja bi mogla sadržavati sveti gral astronomije – prve zvijezde ikad stvorene, piše Science Alert.
Međunarodni tim znanstvenika, predvođen Sijiom Caijem s Odsjeka za astronomiju Sveučilišta Tsinghua, objavio je otkriće galaksije nastale prije otprilike 11,5 milijardi godina koja je gotovo u potpunosti "bez metala". To je snažan pokazatelj da bi se u njoj mogle nalaziti neuhvatljive zvijezde prve generacije, poznate kao Populacija III.
Potraga za 'svetim gralom' kozmologije
Da bismo razumjeli važnost ovog otkrića, potreban je kratak uvod.
Zvijezde Populacije III smatraju se prvom generacijom zvijezda koje su se formirale u ranom svemiru. Ključna karakteristika im je da ne sadrže "metale", što u kozmološkom smislu označava bilo koji element teži od vodika i helija.
Budući da se teži elementi stvaraju isključivo u unutrašnjosti zvijezda ili tijekom njihovih eksplozija (supernova), prva generacija zvijezda ih, po definiciji, nije mogla sadržavati.
Kozmolozi desetljećima tragaju za ovim zvijezdama, no do sada bez uspjeha. Obično su ih tražili u razdoblju poznatom kao "Doba reionizacije", koje se odvijalo do milijardu godina nakon Velikog praska, kada je svemir bio vrlo mlad.
Iznenađenje u 'kozmičkom podnevu'
Možete zamisliti iznenađenje znanstvenika kada su pronašli kandidata za takvu galaksiju u razdoblju čak dvije milijarde godina nakon Doba reionizacije. Do tada je, prema teoriji, bezbroj zvijezda trebalo proživjeti svoj život i umrijeti, "zagadivši" okolne oblake plina i prašine metalima koje su stvorile.
Koristeći podatke prikupljene Svemirskim teleskopom James Webb, Vrlo velikim teleskopom (VLT) i teleskopom Subaru, tim je identificirao galaksiju koju su nazvali CR3. Njezin spektralni potpis bio je jedinstven u usporedbi sa svim drugim galaksijama iz te ere.
Što je otkrila analiza?
Analiza je pokazala iznimno čiste linije vodika i helija, ali gotovo potpuni nedostatak metala poput kisika.
Gornja granica metaličnosti zvijezda u CR3 iznosi tek 0,7% metaličnosti našeg Sunca, što je čini najsiromašnijom galaksijom poznatom iz razdoblja "kozmičkog podneva".
- Ovo je kao da smo pronašli živi fosil usred razvijenog svemira. Otkriće sugerira da je formiranje zvijezda prve generacije možda trajalo duže nego što smo mislili - slikovito je objasnio jedan od istraživača.
Dodatno, galaksija se čini iznimno mladom, starom tek oko dva milijuna godina, što je treptaj oka u galaktičkim mjerilima. Također je male mase i gotovo bez prašine, što su sve karakteristike koje teorijski modeli predviđaju za prve galaksije.
Misterij izoliranog džepa u svemiru
Postavlja se ključno pitanje: kako je ova galaksija uspjela izbjeći "zagađenje" metalima milijardama godina nakon što su se prve zvijezde počele rađati i umirati diljem svemira? Autori studije, objavljene u časopisu The Astrophysical Journal Letters vjeruju da je odgovor u njezinoj lokaciji.
Čini se da se CR3 nalazi u "podgustom području", odnosno u svojevrsnom praznom džepu u svemiru. Logika je da, dok se oblak plina od kojeg je nastala CR3 urušio i počeo formirati zvijezde, metali iz okolnih područja s aktivnim zvijezdama još nisu stigli do nje. CR3 je bila sama, daleko od susjeda, a ta joj je izolacija omogućila da stvori vlastitu prvu generaciju zvijezda, neovisno o onome što se događalo u ostatku svemira.
Iako su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ovo otkriće definitivno potvrdilo, ono predstavlja ogroman korak naprijed. Ako se potvrdi da CR3 uistinu sadrži zvijezde Populacije III, znanstvenicima će biti neizmjerno lakše proučavati ove fascinantne objekte, jer su ih pronašli mnogo "bliže" nego što su ikada očekivali.
Ovo otkriće moglo bi iz temelja promijeniti naše razumijevanje evolucije ranog svemira.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
