Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Najnovije vijesti iz Hrvatske i Svijeta na 24sata
4 komentara

Škole moraju razvijati kritičko razmišljanje kod svojih učenika

KONFERENCIJA 'BOLJE OBRAZOVANJE, BOLJA HRVATSKA': Učenici se moraju pripremiti za brzo usvajanje vještina i promjene karijere

Foto: Dreamstime

Dobar obrazovni sustav omogućuje svojim učenicima da se brzo uklope u poslovna tržišta i dobro iskoriste svoje vještine i znanja. Pokazuje to najnovije međunarodno istraživanje OECD-ova Odjela za obrazovanje i vještine.

Upravo zemlje s najboljim obrazovnim sustavima imaju i najbolje gospodarske rezultate, a područja koja studenti studiraju direktno utječu na to kakve će poslove imati i kako će biti plaćeni, navodi se u istraživanju za 2017. "Education at glance".

Upravo nedovoljna povezanost vještina i znanja koje se obrađuju u našem obrazovnom sustavu, te onoga što se traži u poslovnom okruženju jako je i vidljiva poslodavcima.

- Voljeli bismo imati obrazovni sustav koji naglasak stavlja na razvoj kritičkog razmišljanja (radije nego usvajanja velikog broja činjenica) i njeguje multidisciplinarni pristup svakom problemu. Također, bilo bi korisno već tijekom školovanja razvijati svijest o promjenama koje će sigurno kontinuirano pratiti razvoj svake industrije te oblikovali vještine potrebne za  fleksibilan i brz razvoj te promjenu karijere. U Hrvatskoj postoji prostor za još snažnije povezivanje obrazovnog sustava s privatnim sektorom, tako da mladi ljudi tijekom cijelog obrazovanja to što uče stavljaju u realni kontekst, npr. kroz prakse (koje su i dalje više forma nego smisleni sadržaj) kao pripremu za tržište rada. Uz to, sveučilišta i kompanije mogu zajedno raditi na svojim projektima koristeći međusobne resurse i znanja te na taj način poticati inovacije u društvu - kaže Irena Bašić Štefanić, direktorica upravljanja ljudskim potencijalima u Raiffeisen banci Hrvatska.

Kako ističe, mladi ljudi u Hrvatskoj trebali bi tijekom cijelog svog obrazovanja to što uče stavljati u realni kontekst, primjerice kroz praksu kao pripremu za tržište rada. 

Upravo zbog važnosti povezivanja s realnim sektorom, u razvijenim zemljama dugogodišnja je praksa povezivanja visokoobrazovnih ustanova s ciljanim poslodavcima, od slanja studenata na praksu, tzv. headhuntinga i drugih stručnih metoda za povezivanje studenata i poslodavaca. Jednako razmišljaju i u Raiffeisen banci Hrvatska, gdje konstantno razvijaju svoj sustav kroz stručne zaposlenike.

- Kao organizacija rasli smo isključivo organski te se razvili u jedan od najvećih bankarskih sustava u Hrvatskoj. Poznati smo po stručnosti naših ljudi i zadovoljstvu naših klijenata, a s promjenom tržišta i klijenata, prepoznajemo da će nam STEM stručnjaci biti nezamjenjivi za kreiranje klijentima orijentiranog iskustva. Trenutni nam je fokus na privlačenju i razvijanju takvog profila stručnjaka. Njih u Raiffeisenu čeka mreža internih mentora koji prenose svoje znanje na manje iskusne zaposlenike. 

Mladim stručnjacima nudimo prakse, mogućnost stipendiranja, rad na studentski ugovor, a po završetku fakulteta pripravništvo - ističe Irena Bašić Štefanić.

Istovremeno razmišljaju i o važnosti stalnog usavršavanja, te podizanja stupnja obrazovanja svojih zaposlenika, što je svjetski trend već godinama.

- Uz standardne razvoje aktivnosti, poput edukacija, potičemo projektni rad i obogaćivanje posla. Kao primjer bih izdvojila činjenicu da smo imali interno natjecanje visokomotiviranih zaposlenika u rješavanju realnih poslovnih problema izvan njihove domene stručnosti. U rješavanju kompleksnih poslovnih problema izuzetno se važnima pokazalo razmišljanje izvan okvira posla na kojem trenutno rade i hijerarhijske odgovornosti te multidisciplinarnost timova. Potičemo nastavak formalnog obrazovanja kroz sufinanciranje studijskih programa uz rad te se također možemo pohvaliti da smo značajno podigli udio visokoobrazovanih u ukupnoj strukturi zaposlenika - kaže Irena Bašić Štefanić.

Raiffeisen banka Hrvatska kao partner 24sata na konferenciji "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" konferenciju vidi kao priliku za povezivanje tri strane kreatora obrazovnih politika, akademske zajednice koja obrazuje buduće zaposlenike i privatnog sektora koji će na kraju zaposliti te iste zaposlenike. Te tri strane bi u konačnici zajedno morale omogućiti dugoročno funkcioniranje cijelog sustava (obrazovanje – zapošljavanje – konkurentnost i nova radna mjesta) te produktivnost društva u cjelini.
 
- Ovakva konferencija potiče pozitivu u društvu, drugi način razmišljanja i inovativnost čega svi želimo vidjeti više. I vrlo važno - usmjerena je prema mladim ljudima kojima trebamo dati nadu i priliku da ostvare svoje potencijale u željenom području. Ako bi morali dati osnovne smjernice za formalno obrazovanje budućnosti – želimo vidjeti više kritičkog razmišljanja, poticanje inovativnih rješenja, podizanje digitalne pismenosti te poticanje ustrajnosti - zaključuje direktorica upravljanja ljudskim potencijalima u Raiffeisen banci Hrvatska, Irena Bašić Štefanić.

>>> Najavite svoj dolazak na konferenciju ovdje

Tema: Bolje obrazovanje 2018.

Možda vas zanima i ovo:
Message