Obavijesti

Tech

Komentari 5

Slušaju 7 predmeta, stalno pišu testove i nikome to nije čudno

Slušaju 7 predmeta, stalno pišu testove i nikome to nije čudno
3

Višnja Kovač Vezmarović, prof. savjetnica biologije u Gimnaziji Sisak, nakon Fulbrightove stipendije u Floridi za 24sata uspoređuje hrvatsko i američko školstvo

VIDEO

Sustav srednjeg školstva malo je više prilagođen djeci nego naš. Drugačije se radi s njima, jedna lekcija prolazi se kroz više sati, ne 'trči se' se kroz gradivo. Projekti se rade u školi, a ne da ih rade roditelji kod kuće. Cilj je da dijete nauči samo i temelj nastave je u pomaganju učeniku da savlada gradivo, kaže nam Višnja Kovač Vezmarović, prof. savjetnica biologije u Gimnaziji Sisak.

Ona se nedavno vratila s uspješno odrađene prestižne Fulbright TEA stipendije na Florida Gulf Coast University u SAD-u. Prof. Kovač Vezmarović pohađala je kolegije iz pedagogije i metodike rada te se upoznala s novim digitalnim metodama u nastavi. Držala je predavanja i tamošnjim učenicima. Nakon povratka svoja je iskustva podijelila s kolegama te je porazgovarala i s nama.

storyeditor/2024-04-01/image_67218177.JPG

'Sedam predmeta je premalo'

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+.

Srednje škole u SAD-u su općeg tipa. Svi pohađaju isti program, a odluku o odabiru struke i fakultetu donose u zadnjem razredu s 18 godina. Prednost je u tome da su djeca zrelija. Izbornost je, smatra profesorica, također prednost u odnosu na naše gimnazije, gdje učenici od početka do kraja moraju odslušati i po 16 predmeta u godini. U SAD-u, uz dva obavezna predmeta - matematiku i engleski jezik, biraju dva poluizborna, koja slušaju tri godine (primjerice biologiju i povijest) te tri izborna, potpuno po volji, koje mogu slušati samo jednu godinu, a potom izabrati drugi.

Kreda i ploča do jučer su bile temelj nastave. Djeci treba puno više
Kreda i ploča do jučer su bile temelj nastave. Djeci treba puno više

- Izbornost smatram boljim sustavom, ali mislim da je sedam predmeta premalo. U našim gimnazijama učenici su definitivno preopterećeni. Ja godinama predajem djeci naprednu biologiju iako će dio njih studirati povijest. Bilo bi dobro da barem mogu odabrati osnovnu razinu - ističe.

Učenici u SAD-u imaju prilike slušati predmete poput digitalnog marketinga, dizajna. Nudi im se sve, kulinarstvo (nakon četiri godine učenik može raditi kao pomoćni kuhar), zdravstveni predmeti, cambridge predmeti (s puno više satnice nego kod nas), engineering, strani jezici, kemija, psihologija…

"Naglasak je na protočnosti i tome da djeca pronađu što ih zanima. S druge strane, nema nekoga kontinuiteta kao kod nas da jedan nastavnik često prati dijete od 1. do 4. razreda", piše profesorica.

Svi koriste Google Classroom'

Nastava je puno više orijentirana na projekte i samostalni rad, od grupnih projekata do problemskih zadataka, konkretnih primjena. Nastavnik prati kako napreduju i pomaže im.

"Objasni se jedan koncept, recimo osnove elektronegativnosti, to traje 5-10 minuta, ostatak sata djeca vježbaju zadatke koji se onda zajednički rješavaju na ploči", navodi.

Ovo je kalendar za novu školsku godinu, neki učitelji bijesni: 'Pa mi u lipnju dišemo na škrge!'
Ovo je kalendar za novu školsku godinu, neki učitelji bijesni: 'Pa mi u lipnju dišemo na škrge!'

Digitalizacija je puno više prisutna u nastavi. Svi učenici imaju laptope.

- Svi koriste Google classroom, tu su svi materijali, svi zadaci, zadaće… tako da, kad ne dođeš u školu, sve znaš. Nema pokvarenog telefona kao kod nas. O slanju poruka privatno učenicima da ni ne govorim. Ja sam u nastavi počela puno više koristiti pametnu ploču i online materijale - priča prof. Kovač Vezmarović.

Tijekom odmora zabranjen je izlazak iz škole, a disciplina varira kao i kod svih učenika na svijetu.

Ocjenjuje se baš sve

Ocjenjivanje je još jedna značajna razlika, primjećuje profesorica. U SAD-u se učenike itekako više ocjenjuje i testira.

- Imaju puno više načina ispitivanja. Apsolutno sve se ocjenjuje i sve ulazi u završnu ocjenu - od zadaća, projekata... Elektronički standardizirani testovi provode se tijekom cijele godine, od nastavničkih do državnih i slično. Naši se učenici sa standardiziranim testom susretnu tek na maturi i tek tad kažu: 'Gdje sam?'. No to je vrlo kasno - zaključuje profesorica.

Nacionalne ispite pisali su svi učenici četvrtog razreda osnovnih škola: 'Nije bilo teško'
Nacionalne ispite pisali su svi učenici četvrtog razreda osnovnih škola: 'Nije bilo teško'

Standardizirani test piše se nakon prve godine engleskog i matematike, da se napravi procjena koliko tko zna. Ako znanje nije usvojeno, nema pada. U drugoj godini uči se geometrija. Tko to oboje ne savlada, u trećoj godini opet upisuje algebru. Nudi im se pomoć u školi, instrukcije se ne traže i ne plaćaju izvan škole.

Savjetnici za maturu, fakultete...

Škole imaju i puno administrativnog osoblja te savjetnika za pomoć učenicima i nastavnicima. Poseban je savjetnik za upis na fakultet, za maturu, nekoliko za učeničke probleme, psiholozi. Nastavnici imaju puno veću satnicu nego u Hrvatskoj, no imaju i puno više unaprijed pripremljenih materijala.

- U odnosu na to što mogu sa svojom plaćom, bolje su plaćeni nego mi, ali za SAD imaju slabije plaće. No oni s tom plaćom mogu puno bolje živjeti, ide se van, jede se vani, i to im nije nešto strano - kaže.

Svi odlaze iz Siska, Petrinje

Pitamo je i kako je to školovati se u Sisku, je li pritisak na gimnazije isto velik kao u Zagrebu.

- Ne, djeca ovdje radije odlaze u strukovne škole jer znaju da će tamo manje učiti. Kasno shvate da moraju puno učiti za maturu. No iz svih manjih gradova, Siska, Petrinje, Gline, učenici ionako odlaze u veće gradove. Djeca su otišla jer ne žele biti u gradu koji je razrušen, u kojem nema nikakvih sadržaja - kaže.

Profesorica Kovač Vezmarović smatra kako je naše srednje školstvo bolje jer se djecu usmjerava već od početka, te svi mogu optimalno napredovati. Smatra da je previše predmeta i gradiva, posebno u gimnaziji, gdje bi učenici morali imati više mogućnosti za usmjerenje. Smatra i da nam treba puno više standardiziranih testova u elektroničkom obliku jer bi to olakšalo i nastavnicima i učenicima da znaju gdje su sa znanjem. Na kraju, ne i manje važno, treba poraditi na statusu nastavnika, ako želiš kvalitetu, trebaš je i platiti, zaključuje. 

Nema dovoljno vozača autobusa
- Učionice su odlično opremljene, puno je više mogućnosti za praktičnu nastavu, država dosta pomaže, dobivaju gotove prezentacije, digitalne alate, testove
- Udžbenici su besplatni, no gotovo nitko više i ne uči iz njih, sve se uči iz digitalnih materijala te kroz praktičnu nastavu
- Nastava počinje već u sedam sati jer nema dovoljno vozača školskih autobusa, kojima dolazi većina učenika
- Svi učenici imaju besplatan doručak, a ručak se svodi na fast food, mlijeko, neko voće
- Nastava završava 30. svibnja i počinje 10. kolovoza
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.

Komentari 5
VIDEO

Otkrivamo cijene preskupih izleta: Ni ulaznice za muzeje nisu besplatne za učenike
RODITELJI ŠOKIRANI

Otkrivamo cijene preskupih izleta: Ni ulaznice za muzeje nisu besplatne za učenike

Roditelji se pitaju što košta i po 60 eura za dan, u agencijama kažu - mi smo nemoćni, svi računaju punu cijenu, a cijene su od lani porasle od 10 do 15 posto

Školski izleti postali sve skuplji: 'Roditelji plaćaju i dnevnice za nastavnike, a ne više gradovi'
DOSJE ŠKOLSKI IZLETI

Školski izleti postali sve skuplji: 'Roditelji plaćaju i dnevnice za nastavnike, a ne više gradovi'

Plus+ Hoteli su jako poskupjeli u cijeloj Europi i ne žele primati učenike, kažu u agenciji
Nije prerano ni s 20 godina: Mladi za mirovinu trebaju početi štedjeti već s prvim poslom
SVJETSKI TJEDAN NOVCA

Nije prerano ni s 20 godina: Mladi za mirovinu trebaju početi štedjeti već s prvim poslom

Hrvatska udruga banaka pripremila je cjelogodišnje programe financijske pismenosti za učenike i nastavnike, te mlade poduzetnike, "Financije za nove generacije". Obuhvatit će čak 17.000 učenika i 500 nastavnika