Otkrili gravitacijske valove: 'Sada možemo slušati svemir'

Na današnjoj konferenciji potvrđeno je postojanje gravitacijskih valova, koji su jedan od zadnjih nepotvrđenih dijelova Einsteinove Teorije relativnosti. Znanstvenici kažu da su ih otkrili 14. rujna prošle godine, a ova potvrda mogla bi im donijeti Nobelovu nagradu za fiziku.

Gravitacijske valove otkrili su analiziranjem podataka laserskog opservatorija LIGO, koji je izgrađen posebno kako bi se dokazao ovaj fenomen. Ovo otkriće kulminacija je više desetljeća istraživanja, a u konačnici bi mogao dati novi uvid u sam nastanak svemira.

Signal koji su otkrili 14. rujna došao je od spoja binarne crne rupe promjera 150 kilometara, koja je 1,3 milijarde svjetlosnih godina udaljena od Zemlje. Detektirali su ga prvo instrumentom LIGO u Livingstonu, a potom i potvrdili u Hanfordu.

Govoreći o samom smjeru signala, Gabriela Gonzalez sa Sveučilišta Louisiana rekla je kako je stigao s južnog neba, duboko iz međugalaktičkog prostora. Dodaje kako je ovo prvi signal od mnogih koji će uslijediti.

- Sada napokon možemo slušati svemir - rekla je Gonzalez.

Einstein je gravitacijske valove predvidio prije 100 godina, ali on je tada vjerovao da su preslabi da bi ih se detektiralo na kretanju kroz svemir.

Postojanje gravitacijskih valova znači da napokon imamo dovoljno osjetljive instrumente koji su potrebni za otkrivanje gravitacijskih valova koji su inače jako teški za detektirati.

Što su gravitacijski valovi?

Gravitacijski valovi su nabori, odnosno poremećaji u prostorvremenu. Možemo ih zamisliti kao krugove u jezeru koji se šire brzinom svjetlosti, a posljedica su kretanja objekta koji ubrzava kroz svemir. Inače su iznimno slabi i teško ih je detektirati, no imamo li nešto dovoljno veliko u prostranstvu svemira - poput sudara crnih rupa koji su promatrali znanstvenici u ovom eksperimentu ili spoja dva pulsara - gravitacijski valovi iz tih događaja širit će se van galaksije, ali i kroz cijelo prostorvrijeme.

'Ovo će otvoriti potpuno novi tip astronomije'

Goran Duplančić s Instituta Ruđer Bošković rekao je za 24sata kako je ovo otkriće jako važno jer će se njime otvoriti novi tip astronomije. Kako je pojasnio, klasični teleskopi bilježe elektromagnetsko zračenje, a problem sa svjetlošću je što ne možemo vidjeti dovoljno daleko u prošlost.

- Prvi atomi nastali su 300.000 godina nakon Velikog praska i svemir je tek tada postao proziran. Gravitacijski valovi mogli bi omogućiti da vidimo i iza toga, bliže prema Velikom prasku - rekao je Duplančić.

No, da bi se to ostvarilo, trebat će izraditi nove detektore gravitacijskih valova diljem zemaljske kugle. Oni će omogućiti da vidimo više valova i budemo još sigurniji u ovo što su otkrili znanstvenici. Govoreći o samom signalu, Duplančić je rekao kako je on jako čist, otkrila su ga oba detektora i odgovara simulacijama onog što se događa kad se spoje dvije crne rupe te da to može biti tako čisto ako je stvarno, ili namješteno.

Duplančić dodaje i da sada po prvi put možemo vidjeti crne rupe, koje su toliko masivne da ostavljaju svoje tragove kroz gravitacijske valove te ćemo ih moći proučavati. 

Projekt koji je koštao milijardu dolara 

10

Laserski opservatorij LIGO zajednički je projekt znanstvenika s MIT-a i Caltecha s ciljem otkrivanja gravitacijskih valova. U periodu od 2002. do 2010. godine nisu detektirani gravitacijski valovi te je projekt obustavljen kako bi se postojeći uređaji zamijenili novim naprednijim, što je učinjeno početkom prošle godine. U cijeli projekt uloženo je preko milijardu dolara.