Tragovi iz naše DNK mogli bi nam otkriti koliko ćemo živjeti

DNK pojedinca može uputiti na to koliko će on živjeti već u samom djetinjstvu, otkrili su znanstvenici Sveučilišta Glasgow. Oni su analizirali koliko dugo žive ptice zebe u odnosu na ono što mogu očitati iz njihovog DNK. Otkrili su da bi najbolji indikatori dugovječnosti mogli biti djelići DNK, telomeri na kraju kromosoma, koji sadrže individualni genetski kod. Ti završeci štite kromosome od oštećenja i funkcioniraju poput plastičnih čepova na krajevima vezica za tenisice, piše Daily Mail.

Ta je metoda zaštite DNK jednaka kod biljaka, životinja i ljudi, a što su telomeri duži, duži je i životni vijek. 

Znalo se da se oni mogu skratiti i oštetiti stresom, životnim stilom i narušavanjem zdravlja, no sada se otkriva i da bi njihova duljina mogla biti određena već na početku života. 

Znanstvenici vjeruju kako bi ljudi u budućnosti mogli saznati, ako žele, koliko bi trebali živjeti. 

No, kako naglašava Pat Monaghan, ne treba odmah odlaziti na mjerenje telomera.

- Ti se rezultati neće moći odmah primijeniti na ljude - rekao je je Duncan Baird koji telomere proučava na sveučilištu u Cardiffu, piše Nature.

U studiji su analizirali dužinu telomera u zeba tijekom njihova života. Uzeli su uzorke krvi 99 ptica kad su bile stare samo 25 dana. One s najkraćim telomerima, pokazali su rezultati, umirale su prve, već sedam mjeseci nakon početka istraživanja. Ptica s najdužim telomerima živjela je 9 godina. 

Sa sveučilišta naglašavaju da pticama nisu prijetili grabežljivci, bolesti ili slučajne smrti te da su imale sve preduvjete da žive što duže. 

U sljedećoj fazi istraživanja, znanstvenici će istraživati zbog čega se sve telomeri skraćuju, uključujući nasljedne faktore i faktor okoliša. Nadaju se da će im to pomoći još točnije predviđati životni vijek.