Ante Toni Debelić (17): 'Radim revoluciju u proizvodnji hrane'

17:00 Naša kampanja "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska" traje već 1120 dana, a trajat će i dalje, rekao je Boris Trupčević, predsjednik Uprave 24sata. Sljedeće godine, najavio je, 24sata organizirat će i treću konferenciju o obrazovanju.

- I dalje ćemo se truditi da obrazovanje bude nacionalni interes broj jedan - zaključio je Trupčević i zatvorio  konferenciju. 

16:00 Na konferenciji su se predstavili i finalisti World Business Angels Investment Foruma koji su se natjecali za ulazak u pool projekata za predstavljanje na godišnjem skupu organizacije u veljači 2018. u Istanbulu. Natjecanje je održano u partnerstvu s hrvatskim uredom TIKE – Turkish Cooperation and Coordination Agency i Turkish Airlinesom.
- Analiziramo sve vaše podatke o zdravlju kako bismo vas informirali o njemu i učinili vaš život zdravijim - opisao je Dario iz Traila. Podatke prikupljaju uz pomoć pametnog sata, a nude program korporativnog wellnessa. Radili su za velike kompanije, ali i škole te vrtiće.
- Naša je ideja da svi budu slobodni ma gdje god se nalazi - rekao je Antun iz Urbana. Koriste podatke o tome koliko se nesreća dogodilo na nekom području i predviđaju koliko je to mjesto sigurno. 
Freewa je predstavila svoj projekt koji pomaže ljudima dobiti pristup pitkoj vodi. Nude boce za vodu izrađene od reciklirajućeg materijala i aplikaciju za mobilne uređaje.
- Jeste li znali da se svaka treća boca za vodu ne uspije reciklirati nego završi u prirodi i zatim uništava prirodne izvore vode - pitao je inovator. Proizveli su već 5000 recikliranih boca, a žele se proširiti na globalno tržište.
- Ako želite stvoriti odnos sa svojom djecom, igrajte se s njima - rekla je Antonija Horak i predstavila Tutotod, aplikaciju koja roditeljima donosi ideje za igre s njihovom djecom.
Ante Toni Debelić, 17-godišnji učenik, osnivač je Growcityja. Njegov projekt uzgoja hrane u brodskim kontejnerima već su prepoznali strani investitori. 
- Vertikalni uzgoj moguć je i u pustinji i u centru grada. Stvaramo i male kontenijere za kućnu upotrebu - rekao je Debelić. Dodao je kako su spremni napraviti revoluciju u proizvodnji hrane.

Njegov je projekt osvojio najviše glasova publike putem digitalnog glasovanja.

15:15 Poduzetnici u obrazovanje govore na panelu Pogled u sutra: Kako i što učiti danas za zanimanja budućnosti. 

Zdeslav Milas, viši predavač na Edward Bernaysu kaže kako je ključno danas mlade ljude odgajati uz praksu.

- Jedan mladi čovjek bez prakse nema šanse. Kritičko razmišljanje je nedostatak kod studenata - rekao je. 

Gordana Nikolić iz Visoke škole PAR govori kako se oni baziraju na stručnom studiju te da je to upravo ono što im daje prednost.

- Nemamo problem nezaposlenosti, nego imamo problem u startu kada studenti dođu na prvu godinu, nemotivirani su i imaju 'znanje bez znanja'. Naša djeca se ne znaju okrenuti. Ne znaju tražiti znanje, biti proaktivni, ne usude se pitati... srednja škola im ubije kreativnost - rekla je Nikolić. 

Dimitrije Milojević iz Obrazovne grupe Zrinski kaže kako oni njeguju dualni pristup obrazovanju. 

- Studenti osnivaju poduzeća na kojima praktično provjeravaju vještine koje stječu na kolegijima - rekao je te se složio s time da studentima na prvim godinama fale osnovne vještine.

Ono što će studentima svakako pomoći u obrazovanju i životu su i strani jezici, a Gorana Rajčić iz škole stranih jezika Boutiqoe Lingua kaže kako je u zadnje vrijeme velika navala za učenje francuskog. 

- Engleski jezik je nešto bez čega ne možemo.  Svaki sljedeći jezik koji naučite je jedna ogromna prednost - rekla je. 

Vladimir Benić iz tvrtke Posao na dlanu još je jednom potvrdio kako je važan segment poduzetništva, ali je ključno cjeloživotno učenje. 

Osvrnuli su se i na studijske programe koje nude na privatnim učilištima, a među njima je i turizam. 

- Turizam se treba živjeti, nije dovoljno iznajmljivati apartmane. Današnji gosti zahtijevaju da im se isplaniraju aktivnosti za cijelu obitelj. Za to je potrebno znati barem tri strana jezika. Komunikativnost i inovativnost su vještine koje se cijene u modernom svijetu i njih treba razvijati u obrazovnome procesu – objasnio je Milas.

- Svaki dan čujem studente kako žele otići iz Hrvatske. Kažu da odlaze zbog bolje kvalitete života. Uvijek kažem kako je standard života vani bolji, ali njegova kvaliteta nije- rekla je Nikolić. Dodala je kako se Hrvatskoj turizam “desio” te da ne znamo gdje idemo.

- Strategije mijenjamo kako se mijenjaju vlade i to je problem. Za Ameriku smo egzotična destinacija, ali ne iskorištavamo te mogućnosti. Moramo promijeniti svijest – poručila je Nikolić.

- Mislim da je odlazak u inozemstvo jedna od boljih stvari za naše mlade jer ondje mogu steći različite vještine. Nemamo ljude koji znaju prodavati usluge u inozemstvu, a nemamo ih jer ih nije imao tko naučiti – smatra Benić. Nikolić je upozorila da je problem što se ti mladi neće vratiti u Hrvatsku.

- Naša država ne potiče mlade da idu na studentske razmjene, već oni odlaze trbuhom za kruhom – objasnila je Nikolić.

Milojević je naglasio kako nam nedostaje poslovna pismenost.

- Poduzetništvo se spominje u svim dokumentima Europske unije kao nešto što se vrijedi razvijati, no u Hrvatskoj to nažalost nije slučaj. Svako mlado dijete bi u toku svog obrazovanja barem jednom trebalo iskusiti što znači poduzetništvo, ali mi to nažalost ne potičemo – kazao je Milojević.

Rajčić smatra kako je važno naučiti i kako koristiti strane jezike.

- Susrećemo se s golemim pasivnim znanjem stranih jezika. Ljudi znaju strane jezike, ali ih se boje upotrijebiti. Zato ih učimo i samopouzdanju – rekla je Rajčić. Uz učenje jezika, kaže, trebala bi se učiti i kultura.

- Teško nam je ponekad istrenirati učenike da se suoče u različitim okolnostima u kojima se mogu naći – zaključila je Rajčić.

Nikolić je naglasila kako, kao država, koristimo premalo novaca iz EU fondova.

- Europski novac nam je na domaku i nije neki bauk uzeti ga - rekla je Nikolić. Smatra kako je problem što pojedinci ne odgovaraju što ništa ne čine.

Milas smatra kako Bolonjski proces nije zaživio.

- Ideja Bolonje je bila smanjiti godine studiranja i pripremiti ih što prije za tržište rada. U Hrvatskoj se nažalost diplome prvostupnika ne cijene pa svi studenti moraju upisivati diplomske studije. Problem je i manjak prakse pa naši studenti ni ne znaju žele li raditi to što studiraju – objasnio je Milas te dodao kako u Bernaysu nastoje da njihovi studenti tijekom školovanja steknu što više prakse.

14:45 Iako nas mnogi znaju po Concept Oneu, mi smo zapravo tehnološka tvrtka, rekla je Monika Mikac, glavni operativni direktor tvrtke Rimac Automobili. Dodala je kako su proglašeni jednom od najbrže rastućih tvrtki na svijetu.
- Osim što sprječavamo da se mladi isele iz Hrvatske, dovodimo strance da rade u Hrvatsku, pohvalila se Mikac. Kad su krenuli, rekli su im da je u Hrvatskoj nemoguće napraviti automobil.
- Mate je napravio pametnu rukavicu još u srednjoj školi. Ona je bila njegov prvi patent. Profesor ga je prepoznao i omogućio mu da ode na sajmove. Kasnije je krenuo izrađivati svoj električni auto. Stalno se vraćao u garažu kako bi napravio svoju kockicu. Rekli smo napraviti najbrži automobil u Hrvatskoj i malo tko nam je vjerovao - ispričala je Mikac. Rimčeva kockica na kraju je ušla u Guinnessovu knjigu rekorda kao automobil s najvećim ubrzanjem u povijesti, a njihov Concept One bio je oduševljenje sajma automobila u Frankfurtu 2011. godine.

- Naš automobil ima četiri motora od kojih svaki upravlja s jednim kotačem što nam daje mogućnosti kakve prije nisu postojale. Ne uspoređujemo se s drugim proizvođačima jer želimo biti posebni. Ostale kompanije kupuju dijelove koje samo sastavljaju, a mi ih sve u potpunosti stvaramo - objasnila je Mikac. Uskoro izlaze i na kinesko tržište.
- Automobili su samo mali segment naših prihoda. Oni nam služe kao platforma za stvaranje novih dijelova. Proizvodimo komponente koje prodajemo mnogim poznatim proizvođačima automobila - zaključila je direktorica.

14:00 Efka Hedel, ravnateljica Regionalnog centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje Jugoistočne Europe SEECEL, u kojem od 2009. razvijaju razne politike za svijet odgoja i obrazovanja i poslovni svijet. 

- Kad sam ja bila mala svijet je bio jednostavan. Školski sustav nalagao nam je da budemo dobri, da se dobro češljamo... Krajem 90-ih, sve se promijenilo - rekla je. 

- Jedan pametan čovjek rekao je kako svaka generacija treba novu revoluciju. Revolucija ove generacije je poduzetnička i zasniva se na maksimalnoj primjerni snage uma na najkreativnije i društveno odgovorne načine - rekla je Efka te dodala kako je ona zastupnik evolucije.

- Svi moramo napredovati. Ovo ne kažem ja. To su potvrdile brojne institucije - rekla je. 

- Najvrjednije što imamo su ljudi. Vodite računa o ljudima, educirajte sve generacije, od mladih do seniora. Digitalna pismenost nam mora postati svakodnevica - rekla je Heder. 

- Poduzetnički eko sustavi ne vrijede u obrazovnim institucijama. Tamo se oni nazivaju poduzetnička gnijezda. Škole moraju početi funkcionirati kao poduzetničko gnijezdo, a taj pojam je uvela škola iz Brestovca Orehovečkog - ispričala je Heder. 

SEECEL je nagradio Europski parlament.

- Kad govorimo o učenju u poduzetništvu, ciljane su one aktivnosti koje utječu na osobni razvoj, socijalni i poslovni razvoj. Pomažemo startupovima i tvrtkama da mogu funkcionirati na međunarodnoj sceni. U RH poduzetništvo je tretirano kao ključna kompetencija, ono mora biti integrirano u svim predmetima. To su tri glavna područja - dijete mora misliti, djelovati poduzetno te ih moramo učiti  ekonomskoj i financijskoj pismenosti. Zašto učenje za poduzetništvo? Jer nam treba vratiti nadu - zaključila je. 

12:30 Reforma je obećanje, a na ovim prostorima, obećanje je ludom radovanje, rekao je Boris Jokić, nekadašnji voditelj kurikularne reforme.
Jokić je naglasio kako digitalno nužno mora biti dio odgoja i obrazovanja, ali i upozorio da  digitalizacija ne smije biti jedini cilj obrazovanja.
- Reformu su ukrale druge zemlje, recenzenti kažu da smo napravili odličan posao, ali reforma je i dalje obećanje - kazao je Jokić. 
- Kažemo da ćemo sve učiniti za našu djecu, ali djeca su različita. Neka su ozbiljna, neka šaljiva, a neka se boje škole. Obrazovni sustav trebao bi se prilagoditi svoj djeci - ustvrdio je Jokić. Ideja kurikularne reforme bila je, pojašnjava, da se odgoje cjelovite osobe.
- Kurikularna reforma bila je promjena načina učenja, ali i sredstva s kojima se uči. Vizija je bila razviti sustav koji će stvoriti osobe koje u punoj mjeri ostvaruju svoje potencijale. Trebaju nam i dobri tesari, javni službenici i novinari, a ne samo liječnici i programeri. Ideja je bila stvoriti sustav u kojem će djeca naučiti što se radi i kako se radi - ispričao je Jokić. Dodao je da malo tko vidi cjelovitost kurikularne reforme.
- Djecu u vrtiću razvijali bismo kroz igru. Osnovna škola više ne bi bila 45-minutna, škole bi mogle učiti na koji će način doći do ishoda učenja. Gimnazija je najveće opterećenje koje čovjek u životu doživi. Naša gimnazija ima 17 predmeta i zapravo je poput luđačke košulje. Zato su učenici trebali od trećeg razreda profilirati svoje interese. U strukovnom obrazovanju napravljena je još veća promjena: trebalo se učiti na temelju rada - objasnio je Jokić. Dodao je kako su uveli i vrednovanje ishoda učenja.
- Nacionalni centar za obrazovanje napravio bi zajedničke ispite, a nastavnik bi sam odlučio kada je došao do tog dijela da može ispitati učenike. Nastavnik tako i dalje upravlja procesom učenja, ali i uspoređuje svoj rad s drugima - rekao je bivši voditelj reforme obrazovanja.

- Osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika mora biti modularno, regionalno i usmjereno na škole. Trošimo novac na gluposti. Cijena tri tenka istovjetna je cijeni provedbe tri kurikularne reforme. Adekvatna reforma je cjeloviti proces s kojim ne treba brzati - naglasio je Jokić. Upozorio je kako reforma ne bi trebala forsirati niti jedno područje.
- U digitalnom društvu ne može se obrazovati ljude samo za jedno područje pa koliko ono bilo potrebno niti je uvođenje jednog predmeta - naglasio je Jokić.
- Hrvatska je zemlja budućih programera, frizera, pastira, doktora medicine. Svi oni zaslužuju kvalitetno obrazovanje, jer reforma je nada i prilika. Ako sada zeznemo, onda smo gadno zeznuli - upozorio je Jokić te ponovio kako s reformom ne treba brzati.
- Ne zaostajemo za STEM područjem. U Hrvatskoj postoji interes za STEM i prirodne predmete. Problem je što nemamo industriju koja bi podržala takvo obrazovanje. Nemamo više metalurgiju, brodogradilišta... - naglasio je Jokić te istaknuo kako je važno i kreativno obrazovanje.

- Namještaj kupujemo zbog načina na koji je proizveden, ali prvenstveno ga kupujemo zbog njegovog dizajna. Zato kupujete švedske stolice, a ne korejske - zaključio je Jokić. 

11:30 Na panelu Alat u ruke, siguran posao – budućnost strukovnog obrazovanja govore Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava, Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, Gojko Bežovan, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Spomenka Krebsz, predsjednica odbora za obrazovanje Obrtničke komore Zagreb te Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja.

- Cijeli život sam proveo u sustavu visokog obrazovanja. Imamo velik broj mladih doktora koji odlaze u inozemstvo, a onda kad sam došao u ministarstvo shvatio sam da postoji veći problem. Problem je da imamo neuparenost potreba tržišta rada i sustava obrazovanja i tu moramo raditi. Nedostatak radne snage je također problem - rekao je na početku ministar Marko Pavić.

- Čak 85 milijuna eura je predviđeno za strukovno obrazovanje, uključujemo poslodavaca u cijeli proces. Imamo velike izazove, ali i velika sredstva iz Europskog socijalnog fonda. Ne samo za mlade, u paketu mjera imamo milijardu i pol kuna ove godine i tu smo uključili obrazovanje i strukovno obrazovanje. Najdraža mjera mi je samozapošljavanje za koje smo povisili poticaje. To je posebno bitno za startupove. S obzirom da se mjera pokazala uspješnom, imamo 1000 prijava više odobrenih za tu mjeru. Stvarno dajemo veliki poticaj svima koji imaju ideju i poslovni plan - naglasio je te dodao kako novac uvijek dođe do onih entuzijastičnih. 

Mile Živčić, ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih kaže kako postoji doza nepovjerenja kojeg se moramo riješiti.

- Govorimo o dvije strane koje zajedno trebaju raditi na reformi obrazovanja, a to su obrazovni i gospodarski sektor. To je razvoj novih kurikuluma na način da u suradnji ispitujemo potrebe koje svijet rada ima. To je nešto što smo mi od 2012. počeli razvijati. Imamo već u pripremi projekt od preko 120 milijuna kuna - rekao je te se osvrnuo na reformu obrazovanja.

- Reforma obrazovanja je trčanje na duge staze. Ponekad to mora biti i šprint - zaključio je. 

Spomenka Krebsz, predsjednica odbora za obrazovanje Obrtničke komore Zagreb, kaže kako oni dosta rade na promociji deficitarnih zanimanja. 

- Nijedan grad ne može živjeti bez obrtničkih zanimanja. Treba nam praktičnog djela, a što se tiče plaća to je individualno od poslodavca. Daj Bože, da ima što više radnika u tim zanimanjima! Sasvim sigurno postoji problem upisa jer vi ne možete upisati jedan razred. Moramo naći model kako bi upisati mješoviti razred da ne bi dolazili do tog problema - rekla je. 

Uključio se i ministar Pavić.

- Prilagodljivost je ključna stvar. Današnji genijalci mijenjat će dvije do tri karijere. Ključna kompetencija je naučiti ih kako učiti. Zatim analitičnost, rješavanje problema, komunikacijske vještine uz digitalnu pismenost. Do 2023. dat ćemo 11.000 STEM stipendija jer upravo te kompetencije razvijamo kod naših studenata - rekao je. 

Gojko Bežovan, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, nadovezao se i rekao kako je obrazovanje funkcija koja reproducira društvo. 

- Mi imamo otočić izvornosti i more neznanja. Pomalo me 'iritira' ministrica Divjak koja govori izvrsnosti u STEMU. Oni ne rješavaju probleme. Sad imamo europski kontekst. Hrvatskoj se tri posto ljudi cjeloživotno obrazuje, u Europskoj Uniji je prosjek oko 10 posto. Mi imamo višak ljudi u zemlji - rekao je te se okrenuo ministru i rekao mu: "Ne želim više da iznosite kapital iz zemlje" .

- Nema magičnog štapića koji će riješiti sve probleme u zadnjih 25 godina. STEM generira nova radna mjesta koja nam fale. Nemamo vrhunske programere, nije STEM odgovor na sve, niti su sve društvene znanosti, ali treba pronaći odgovarajuću mjeru - odgovorio mu je. 

Vlado Prskalo, pomoćnik ministrice znanosti i obrazovanja smatra kako moramo napraviti zaokret. 

-. Nisu dovoljne male kozmetičke promjene, mora se promijeniti paradigma. Strukovno obrazovanje je potrebno i ta zanimanja moraju biti potrebna. Moramo promijeniti nastavnike, uvjeti u školama su loši, kurikuluma, zakona... Tu je niz mjera koje donosimo da bismo 2018. napravili ozbiljniji pomak u kvaliteti strukovnog obrazovanja. Nama nedostaje 20 do 30 tisuća radnika i kao država se moramo opredijeliti ka rješavanju tog problema. Moramo im dati alat u ruke. Ako je učenik u školi bio dobar, cijeli sustav se mora posložiti tako da mu je to znanje i plaćeno - rekao je i zaključio kako nam treba konsenzus na razini države. 

- Gledao sam prilog o tesaru koji završava strukovnu školu. Svi su ga odgovarali od toga, ali on svoje zanimanje smatra umjetnošću. Bio je svojeglav, završio školu, zaposlio se i gleda na posao kao na umjetnost. Apsolutno ima mjesta za takve ljude i takva zanimanja. Moramo vratiti identitet tim zanimanjima i profesorima - rekao je Pavić. 

Živčić je dodao kako je strukovno obrazovanje skuplje od drugih zanimanja. 

- Puno je skuplje opremiti tu školu nego jednu gimnaziju. U strukovno obrazovanje se nije ulagalo godinama i ovo je posljedica. Vi možete imati izvanredno opremljeno školu, ali ju nitko neće upisati jer se o tom zanimanju govori loše. Ali, upisati strukovno obrazovanje je jednako in kao upisati gimnaziju - rekao je.

11:00 Mladi će za pokretanje vlastitog posla dobivati 50.000 kuna, najavio je Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava.

10:40  Albert Gajšak vlasnik je startup tvrtke CircuitMess, a Ivan Golubić, izumitelj Grunner električnog bicikla i Gmobile solarnog vozila. Obojica su se u poduzetništvo bacili odmah nakon srednje škole.
- Svi znaju što su igraće konzole, svi kažu da djeca i mladi sve više vremena provode igrajući videoigre. Zamišljao sam što bi bilo kada bismo dio tog vremena prebacili u učenje elektronike - priča 19-godišnji Gajšak kako je došao do ideje za izradu edukativne igrače konzole.
- Ne prodajemo uređaj kao takav, nego iskustvo učenja - ispričao je Gajšak. Objasnio je kako se djeca ponose MAKERbuino konzolom jer ju sama sastavljaju i gledaju na nju kao na njihovo djelo.
- Počeli smo s cijelom pričom, uključili se u crowdfunding i krenuli s prodajom - rekao je Gajšak, koji je odmah po završetku srednje škole otvorio tvrtku.
- Odlučio sam odustati od fakulteta i posvetiti se poduzetništvu. Teško mi je to objasniti ljudima. Još uvijek mislim da mi više pluseva u životu daje da se posvetim projektu, nego fakultetu. Fakultet bi mi definitivno pomogao, ali nije predispozicija za ovo što radim - objasnio je mladi poduzetnik, koji je završio matematičku gimnaziju.
- Otac me nagovorio da idem u gimnaziju jer će me tamo izgraditi kao osobu. Problem našeg sustava je što najbolji učenici odu u gimnazije, a slabiji u strukovne škole - smatra poduzetnik te dodaje kako bi mu elektronička srednja škola možda bila korisnija.
- Problem je što imamo malo sati tehničke kulture i što se loše izvodi - naglasio je Gajšak. 
Iako je odustao od školstva, kaže, i dalje se obrazuje.
- U 21. stoljeću zahvaljujući internetu svašta možete naučiti. Naravno da nije toliko kvalitetno, ali je također korisno - objasnio je inovator. Hobi si je, kaže, pretvorio u posao. Škola mu je predstavljala teret jer ga je tjerala da radi ono što ne voli.
- Kad bi svaka škola imala 3D printer, potakla bi kreativnost kod djece. Program školstva nam ima nekoliko problema prije kojih ne možemo uvoditi ovakve gadgete. U gimnaziji smo učili programirati, a dvoje nas je moralo dijeliti jedan kompjuter - zaključio je Gajšak.

Golubić je također u školi dobio poticaj za poduzetništvo.
- Nismo klasični start up, počeli smo na tavanu, ne u garaži - našalio se Golubić. Kaže kako je imao sreću što je naletio na profesora tehničke kulture koji je prepoznao njegovu želju za radom.
- Kad sam kucao na vrata s projektima, smijali su mi se jer imam 16 godina. Ljudima je bilo čudno vidjeti moje vozilo, a onda sam odlučio izaći iz garaže - ispričao je Golubić kako mu je bilo teško predstaviti projekt solarnog vozila.
- U međuvremenu se stvorio tim ljudi koji su krenuli dijeliti moje ideje i stvorili smo prvi pametni električni bicikl. Stvaramo ideje za budućnost - rekao je 21-godišnji poduzetnik. Kaže kako znanje ne želi skrivati za sebe, već ga je odlučio podijeliti sa studentima koji rade i surađuju s njim.
- Odlučili smo ostati u Hrvatskoj jer - tko će raditi, ako nećemo mi. Moramo se boriti. Cilj nam je našim proizvodima pozvati ljude nazad u Hrvatsku jer od inovacija svi imamo koristi - zaključio je Golubić.

10:00 Suosnivači 3D Farme Marko Maričević i Alan Divjak, koji su vrlo mladi krenuli u poduzetničke vode, objasnili su rad na 3d tehnologijama. 

-  U početku smo razvili uslugu 3D tiska za javnost, nismo bili zadovoljni kvalitetom tiska pa smo se sami upustili u donošenju rješenja - rekao je Marko Maričević, inače još uvijek student doktorskog studija na Grafičkom fakultetu u Zagrebu. Tvrtku su otvorili na poticaj profesora koji su ih ohrabrili. 

- Profesori su nam davali svu slobodu, puštali su nas da radimo kako mi želimo. Sloboda nam je otvorila kreativnost - rekao je. 

Prema Maričeviću, 3D tehnologija bi kroz 20 godinu mogla preuzeti kompletnu industrijsku proizvodnju. U Hrvatskoj se polako razvija na fakultetima, školama i bolnicama. 

- Da bi nešto mogli napraviti, moramo prvo izmodelirati. Druga stvar, svaka tehnologija 3D tiska ima svoja ograničenja. To je potrebno znati da možete napraviti model koji se može isproducirati. To smo naučili kroz godine - objasnio je .Kad su počeli razvijati svoj 3d printer, upute su tražili na internetu. Sad kada unaprijede tehnologiju, drže je "otvorenom", odnosno dijele je dalje jer smatraju da će tako poboljšati i sebe i druge. 

- Najveća primjena mrežaste strukture, osim izrade vaza i kućnih stvarčica, je i nakit. Osim plastika mogu se printati razni metali. Ono čim se mi bavimo je generativni dizajn. To je tehnologija koja oponaša evolucijski pristup prirode u dizajnu. Računalo ne griješi. Jedino vi kao dizajner odlučujte što će se raditi.Generativni dizajn spada među najvažnije tehnologije četvrte industrijske revolucije. To je tek u povojima i zaživjet će u dogledno vrijeme. Ručno modeliranje to ne može napraviti - rekao je Marko. 

- Mi stvaramo procedure i generiramo modele koje kasnije reproduciramo. Jedan od takvih primjera je longeta za ruke.Tehnologija koju koristimo je danas još prespora da se to koristi u bolnicama - objasnio je. 

- Sljedeća stvar koju radimo je vizualizacija i simulacija. Mi kao stvaraoci prezentiramo sadržaj prema našim klijentima. To koristimo da bi na vrijeme uočili greške. Računalnu simulaciju koristimo da vidimo ima li slabih točaka u dizajnu. Unaprijed znamo što će poći po krivu. Najbitniji dio je 3D tisak. To je tehnologija gdje se slaganjem sloja na sloj materijala dobije neki objekt. Svestrana je i danas već konkurira klasičnim tehnologijama proizvodnje. Mi se bavimo edukacijom, radimo za medicinu i arhitekturu, ali sva rješenja objavljujemo u znanstvenim časopisima i pridonosimo drugima - rekao je. 

Glavno područje istraživanja im je aditivna proizvodnja.

- Prvi SLA printer razvili smo 2013. godine te ga konstantno usavršavamo. Počeli smo s tim jer vjerujemo da takva tehnologija može biti pristupačna svima - zaključio je. 

Na pitanje zašto nisu otišli iz Hrvatske, odgovora: "Ako svi odu van, tko će ostati raditi? Okruženje oko nas je poticajno i radimo ono što volimo". 

9:30 Vjerujemo da je obrazovanje nacionalni interes broj jedan, rekao je Boris Trupčević, predsjednik Uprave 24sata i generalni menadžer Styrije za Hrvatsku. 

Trupčević je otvorio drugu najveću konferenciju o obrazovanju u Hrvatskoj u organizaciji 24sata.

- Strukovno obrazovanje okosnica je današnje konferencije. Već tri godine promoviramo obrazovanje, a prije svega ljude koji izravno rade s djecom. Vjerujemo u obrazovanje koje će istaknuti kreativnost kod djece, izjavio je Trupčević. Naglasio je kako mu je drago što će na konferenciji govoriti ljudi koji su u poduzetničke vode krenuli odmah nakon srednje škole.

- S prošle smo konferencije izašli punog srca i sa novim saznanjima.Uvjeren sam da će tako biti i danas, zaključio je Trupčević.

Osim što sam urednica, majka sam troje djece i to mi je najvažnije, rekla je Ana Dasović, urednica rubrike "Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska".

- Često me boli želudac kad se pitam hoće li moja djeca pronaći posao nakon srednje škole. Vjerujem da i drugi roditelji to osjećaju. Zbog toga već tri godine dajemo prostor ljudima i projektima koji promiču važnost obrazovanja - objasnila je Dasović. Dodala je kako 24sata zato nastoji medijski prostor dati ljudima koji mijenjaju obrazovanje.

- Budućnost naše djece je naša budućnost. Obrazovanje vam nitko ne može oduzeti i zato je bitka za obrazovanje bitka na duge staze - zaključila je Dasović.

Bitka za obrazovanje je utrka na duge staze, riječi su kojima je predsjednik Uprave 24sata Boris Trupčević zatvorio prvu konferenciju “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska”. Nakon mjesec i pol dana danas nastavljamo gdje smo stali.

U Obrtničkoj komori Zagreb, na drugoj konferenciji o obrazovanju u organizaciji 24sata i partnera, ponovno dajemo riječ stručnjacima, ljudima iz struke, ali i mladim inovatorima te uspješnim poduzetnicima. Svima njima postavit ćemo neka od najvažnijih pitanja koja se tiču današnjeg obrazovanja i reforme obrazovnog sustava.

Je li informatizacija dovoljna kako bismo mogli razgovarati o modernizaciji škola? Što su sve ta znanja i vještine o kojima nam govore stručnjaci? Zašto je modernizacija strukovnog i dualnog obrazovanja toliko važna te što je neophodno učiniti da obrazovni sustav i gospodarstvo konačno funkcionalno djeluju i stvaraju bolju budućnost za našu djecu? O svim tim temama danas razgovaramo s našim uvaženim gostima na panelu “Alat u ruke, siguran posao - budućnost (strukovnog) obrazovanja”: ministrom rada i mirovinskog sustava Markom Pavićem, pomoćnikom ministrice znanosti i visokog obrazovanja Vladom Prskalom, predsjednicom odbora za obrazovanje Obrtničke komore Zagreb Spomenkom Krebsz, redovnim profesorom Pravnog fakulteta u Zagrebu Gojkom Bežovanom te ravnateljem Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih Milom Živčićem.

O važnosti sveobuhvatnog kurikuluma i ulaganja u razvoj životnih vještina kod djece, poput suradnje, timskog rada i komunikacijskih vještina, govorit će prvi voditelj kurikularne reforme Boris Jokić. Ono što su on i njegov tim napravili dobilo je pozitivne ocjene i međunarodnih recenzenata.

Svjetsku potvrdu dobila je i tvrtka Rimac Automobili. Njihov uspjeh pratimo iz godine u godinu, a što je potrebno da biste ideju proveli u toliko uspješan projekt, gostima konferencije otkrit će direktorica operacija Monika Mikac. Riječ danas dajemo i mladim inovatorima, poduzetnicima koji su svoje prve korake započeli već u srednjoj školi i na fakultetu te su odlučili ostati u Hrvatskoj kako bi kreirali svoju kvalitetniju budućnost.

Sve su to vrijednosti koje želimo što više isticati kroz kampanju “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska”, te želimo poticati razgovor o tome kako svi možemo utjecati na bolji školski sustav.

- Mi u 24sata smatramo da je obrazovanje strateški nacionalni interes broj jedan. Obrazovanje je danas svima dostupno, ali nažalost neučinkovito. To je cijena koju ćemo, nažalost, platiti svi. Djecu ne učimo kritički misliti, ne učimo ih čak ni kako učiti. Netko je rekao kako nepismeni u budućnosti neće biti oni koji ne znaju pisati, nego oni koji ne smiju učiti - ističe Boris Trupčević. Stoga se 24sata već tri godine bori za bolje obrazovanje.

I druga konferencija “Bolje obrazovanje, bolja Hrvatska” jedinstvena je prilika za studente da pobliže upoznaju predstavnike velikih hrvatskih kompanija.

Predstavit će se Hrvatska pošta, Obrazovna grupa Zrinski i 24sata. Na konferenciji će biti proglašeni i finalisti World Business Angels Investment Foruma na natjecanju hrvatskih startupa za sudjelovanje na Take Invest Summitu, uz uvodnu riječ ravnateljice SEECEL-a Efke Heder.

Partneri konferencije su: WBAF, Obrtnička komora Zagreb, HEP, Raiffeisen banka, Ina, Hrvatska pošta, Visoka škola za ekonomiju, poduzetništvo i upravljanje “Nikola Šubić Zrinski”, škola stranih jezika Boutique Lingua, Edward Bernays Visoka škola za komunikacijski i turistički menadžment te Visoka poslovna škola PAR.