Uz građanski odgoj djeca su tolerantnija i više štede novac

Nakon raznolikih reakcija koje su pratile prošlogodišnju odluku Grada Rijeke da uvede Građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavnu aktivnost u pete razrede nekih riječkih škola, uvođenje ovog predmeta, u Hrvatskoj iz nekog razloga “problematičnog”, već sad pokazuje konkretne rezultate.

Pilot projekt Građanskog odgoja bio je prvi pravi eksperiment u državi u kojoj je učenje o pravima građana i civilizacijskim vrijednostima, poput tolerancije i uvažavanja drugih, relativno nedavno ugurano u obrazovni sustav u obliku “međupredmetne nastave”.

- Građanski odgoj je jedan od temeljnih stupova demokratskog društva, a njegova implementacija u formalni obrazovni sustav nužna je za stvaranje odgovornih i aktivnih članova društva. Prvi u Hrvatskoj smo preuzeli inicijativu te, ne čekajući da se situacija na nacionalnoj razini promijeni, izradili priručnik i uveli Građanski odgoj eksperimentalno kao zasebni predmet. Priručnik, namijenjen učenicima petih i šestih razreda, objedinjuje sve dimenzije Građanskog odgoja te kroz 30 nastavnih jedinica oblikuje teme na adekvatan i učenicima blizak i zanimljiv način - rekla je pročelnica Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo Sanda Sušanj.

A što bi se uistinu dogodilo da se ovaj set znanja kvalitetno uvede u škole pokazala je nedavno završena znanstvena evaluacija riječkog pilot programa kojim je građanski odgoj osmišljen kao zasebna nastavna cjelina.

Evaluacija prve godine provedbe utvrdila je kako je 96,1 posto učenika jako zadovoljno temama koje su obrađivali te izrazito zadovoljno metodama i oblicima rada na satovima. Gotovo 90 posto učenika istaknulo je kako je atmosfera ugodnija nego na ostalim satovima te kako se kroz Građanski odgoj osjećaju sigurno izraziti svoje mišljenje. Gotovo 100 posto učenika smatra kako su im usvojeni sadržaji jako korisni u svakodnevnom životu.

Pritom su najveće razlike između učenika koji su odslušali taj izvannastavni program i onih koji nisu vidljive u tvrdnjama o poštovanju i uvažavanju drugačijih. Riječki petaši iz šest osnovnih škola, koji su lani odslušali 35 izvannastavnih sati Građanskog odgoja i obrazovanja, na kraju su godine bili, primjerice, značajno uvjereniji da treba izlaziti na izbore. Na početku godine s tom se idejom složilo njih tek 34,2 posto, a na kraju godine čak 70,4 posto. Gotovo dvostruko više njih na kraju je školske godine sudjelovalo u aktivnostima lokalnog mjesnog odbora ili pak u raspravama o politici s prijateljima ili odraslima. Čak 84,7 posto učenika na kraju godine potvrdilo je da redovito čita deklaracije i rok trajanja na proizvodima, što je uvećanje za gotovo 20 posto.

Informiranost o proizvodima koje kupuje njihova obitelj bila je i jedna od najvećih razlika između učenika koji su odslušali Građanski odgoj i onih koji nisu. Još veća razlika između pokazala se kod tvrdnje “Poštujem osobe koje su drugačije od mene”, a koju su, za razliku od kontrolne skupine, zaokružili apsolutno svi učenici koji su odslušali građanski odgoj. Ova skupina u značajno je većoj mjeri potvrdila i da pažljivo planira kako će trošiti ušteđeni novac. Kako pokazuju rezultati evaluacije u izvedbi tima Odsjeka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, već u samo jednoj školskoj godini značajno se kod učenika može podići politička pismenost, društvena odgovornost, veća angažiranost i tolerancija.

– Nismo s ovom evaluacijom imali ambicije generalizirati išta na temelju rezultata. Naš je fokus bio na grupu koja je sudjelovala u programu jer smo htjeli vidjeti što se događa - ističe dr. sc. Bojana Ćulum, jedna od voditeljica istraživanja.     

Kako bi do promjena došlo, tvrdi, ključno je, a to pokazuju i međunarodne studije, da se one događaju i na iskustvenom nivou, odnosno da nastava da bude participativna.

I riječki su učenici izlazili na teren, upoznavali rad institucija, radili filmove i igrokaze o nastavnim temama. Demokracija se mora vježbati. Stavovi mladih su odraz društva u kojemu odrastaju, a dok god je naše društvo ovakvo kakvo je sad, svima koji rade u obrazovnom sustavu samo se otežava rad s mladima, upozorava Ćulum.

- Odgojitelji se kontinuirano moraju boriti s onim što djeca vide svaki dan i dokazivati im, na primjer, da kriminal nije dobar iako iz okoline stižu poruke da se kriminal ne kažnjava. Odrastanje u ovakvom društvu potiče osjećaj bespomoćnosti, a to je u potpunoj suprotnosti konceptu demokracije – da građani budu društveno aktivni i da poznaju mehanizme putem kojeg mogu utjecati na promjene. Dok god imamo mlade ljude koji se ne znaju boriti protiv društvene nepravde i koji su politički nepismeni, neće biti ni promjene u društvu - dodaje Ćulum ističući kako upravo autonomija lokalne i regionalne samouprave potiče promjene i uvođenje inovacija.

- Nije nužno sjediti prekriženih ruku i čekati konsenzus oko nekih obrazovnih politika na nacionalnoj razini, pogotovo kad je riječ o nečemu što (neobjašnjivo) ispada kontroverzno odgojno-obrazovno područje. Zato je važno isticati pozitivan primjer Grada Rijeke i njihova upravnog odjela za odgoj i školstvo - zaključuje.

Učenici su u provedenom ispitivanju izrazili želju za većom satnicom, točnije minimalno dva sata tjedno, što će im Grad Rijeka i omogućiti, najavila je pročelnica za školstvo.

- Uzevši u obzir da je obrazovanje temelj za napredak društva, ova praksa može sustavno poboljšati naše društvo. Cilj je bio poticanje na veću participaciju u zajednici, poštovanje različitosti, preuzimanje aktivne uloge u zagovaranju ljudskih prava, održivog razvoja i demokratizacije društva. Uvođenjem Građanskog odgoja nastojimo odgajati i obrazovati aktivne članove društva te cijeniti dostojanstvo svake osobe - naglasila je Sušanj.     

Podigli su političku svijest

Na početku godine tek 34,2 posto učenika reklo je da bi trebalo ići na izbore. Na kraju godine s tim se složilo 70,4 posto.     

Prepuštanje odluke roditeljima o građanskom odgoju je loše

Brojni stručnjaci kroz e-savjetovanje krizirali su prijedlog Izmjena Zakona o odgoju i obrazovanju kojima je, smatra se ministrica znanosti Blaženka Divjak popustila konzervativnim udrugama. Naime, Građanski odgoj stavljen je u kategoriju izborne aktivnosti i prepušten odluci roditelja i njihovom svjetonazoru. Roditelji ne donose nužno dobre odluke za svoju djecu u smislu odgoja djece u skladu s općim civilizacijskim vrijednostima, upozorava, između ostalih, Zagrebačko psihološko društvo.