Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Romanu će trebati više od tri mjeseca da stigne na svoje odredište, a jednom kad započne s radom, pružit će najširi pogled na svemir do sada, otkrivajući nezamislivo s nevjerojatnom brzinom
Najnoviji NASA-in krunski dragulj, svemirski teleskop Nancy Grace Roman, uspješno je lansiran u nedjelju kako bi započeo svoju misiju lova na planete oko drugih zvijezda, istraživanja tajanstvene tamne energije i mapiranja kozmosa na dosad neviđen način. Ovaj tehnološki pothvat obećava novu eru u astronomiji, otvarajući prozor u skrivene dijelove svemira.
There she goes!! https://t.co/ITovmENE7I
— Nancy Grace Roman Space Telescope (@NASARoman) August 30, 2026
SpaceX je lansirao teleskop Roman, vrijedan 4,3 milijarde dolara, na raketi Falcon Heavy iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi, kako javlja Associated Press. Teleskop, veličine autobusa, sada putuje prema svojoj promatračkoj točki udaljenoj 1,6 milijuna kilometara od Zemlje, poznatoj kao druga Lagrangeova točka (L2), gdje se već nalazi i svemirski teleskop James Webb. Romanu će trebati više od tri mjeseca da stigne na svoje odredište, a jednom kad započne s radom, pružit će najširi pogled na svemir do sada, otkrivajući nezamislivo s nevjerojatnom brzinom. Njegovo vidno polje više je od sto puta šire od onog koje ima NASA-in svemirski teleskop Hubble, što će mu omogućiti da mapira golema područja neba u relativno kratkom vremenu. Procjenjuje se da bi za promatranja Mliječne staze, za koja bi Hubbleu trebalo čitavo stoljeće, Romanu trebao samo jedan mjesec.
- Pronaći će tisuće supernova, desetke tisuća planeta, milijarde galaksija i desetke milijardi zvijezda. Moći će raditi stvari koje nikada prije nismo mogli zahvaljujući njegovom masivnom vidnom polju - izjavila je Nicky Fox, direktorica znanstvenih misija u NASA-i.
Primarni znanstveni ciljevi misije usmjereni su na dvije najveće zagonetke moderne astrofizike: tamnu energiju i potragu za egzoplanetima. Očekuje se da će Roman rasvijetliti prirodu tamne tvari i tamne energije, koje čine većinu svemira, a i dalje ostaju potpuno skrivene od izravnog promatranja. Stvaranjem detaljne trodimenzionalne karte svemira koja će obuhvatiti milijarde galaksija, znanstvenici će moći preciznije izmjeriti kako se širenje svemira ubrzava pod utjecajem tih zagonetnih, nevidljivih sila. Istovremeno, Roman će koristiti tehniku gravitacijske mikroleće kako bi otkrio tisuće novih egzoplaneta, uključujući i one manje mase koji se nalaze na većim udaljenostima od svojih zvijezda, što je područje gdje su druge metode manje učinkovite.
- Romanov ogroman doseg omogućit će nam da pronađemo ono što je čudno, rijetko i neobično. Redefinirat ćemo što znači pronaći iglu u plastu sijena - rekla je uoči lansiranja viša projektna znanstvenica Julie McEnery.
It's a great day to be a space fan! @NASARoman lifted off on its journey of discovery at 7:26am ET (1126 UTC) from @NASAKennedy. https://t.co/DqSnj1q2C9
— NASA (@NASA) August 30, 2026
Osim širokokutne infracrvene kamere koja ima osjetljivost Hubbleove, ali je tisuću puta brža, Roman nosi i eksperimentalni instrument nazvan koronograf. Ovaj uređaj dizajniran je za blokiranje svjetlosti zvijezda, što omogućuje izravno snimanje bilo kojeg planeta, ma koliko bio blijed, koji možda kruži oko maskirane zvijezde. Zanimljivo je da je primarno zrcalo teleskopa, promjera 2,4 metra - iste veličine kao i Hubbleovo - zapravo višak iz programa špijunskih satelita. Nacionalni ured za izviđanje (National Reconnaissance Office) donirao je NASA-i dva takva zrcala prije više od deset godina, a drugo je još uvijek u skladištu. Teleskop je također dizajniran tako da mu se može dopuniti gorivo, što znači da bi mu se životni vijek mogao produžiti ako u idućem desetljeću postane dostupan robotski tanker.
Lansiran gotovo godinu dana prije roka i unutar proračuna, Roman je prvi NASA-in svemirski teleskop nazvan po ženi, Nancy Grace Roman, prvoj glavnoj astronomkinji agencije. Umirovljeni NASA-in znanstvenik Ed Weiler, koji je skovao izraz "majka Hubblea" za Roman, rekao je da je ta čast odavno zaslužena. Nakon što se pridružila tada novoj agenciji NASA 1959. godine, inzistirala je na tome da opservatoriji iznad Zemljine atmosfere, koja zamagljuje pogled, mogu vidjeti dalje i bolje. Preminula je 2018. u 93. godini.
- Ovo je vrlo, vrlo prikladno. Mislim da bi Nancy bila jako ponosna što će teleskop koji nosi njezino ime rješavati neka od najvećih, dugotrajnih pitanja o svemiru, poput tamne energije - rekao je Weiler.
Ova misija nadovezuje se na nasljeđe velikih opservatorija poput Hubblea i Webba, a Roman će surađivati s njima, kao i sa svemirskom letjelicom Euclid Europske svemirske agencije i opservatorijem Vera C. Rubin u Čileu, kako bi zajedničkim snagama otkrili neke od najvećih tajni svemira. Dok će Webb detaljno proučavati pojedinačne objekte, Roman će pružati širokokutne snimke koje će identificirati zanimljive ciljeve za daljnja istraživanja.
24sata © 2026
