"Zbog zagrijavanja Jadran će biti slaniji i s manje kisika"

Krajnje je vrijeme, tvrde stručnjaci, da se čovjek odlučno počne boriti za spas planeta želi li da buduće generacije žive u donekle zdravom okruženju.

- Ne poduzmemo li nešto, do kraja 21. stoljeća čeka nas globalno zatopljenje od 4 do 5 stupnja Celzijevih, posebno na sjevernoj polutci. To znači da će nivo svjetskih mora, pa tako i Jadrana i dalje rasti - tvrdi prof. dr. sc. Branko Grisogono, atmosferski fizičar s Prirodoslovno matematičkog fakulteta u Zagrebu. Dodaje da će slanost Jadrana biti sve veća, smanjit će se njegova opća cirkulacija, a to znači da će u njemu biti sve manje kisika.

- U ovom će stoljeću sigurno nestati brojne životinjske i biljne vrste, a neke će se (sup)tropske proširiti brže i nastaniti dalje od svojih sadašnjih staništa - smatra profesor. Odlučno tvrdi da su svijet i Hrvatska predugo razmišljali i premalo toga smislili kako zaustaviti globalno zatopljenje.

- Čovjek je u čak 99% slučajeva odgovoran za nagle globalne klimatske promjene. Osnovni uzroci promjena kriju se u prevelikom izlučivanju ugljikova dioksida, metana, aerosola, dugoročnom gnojenju tla, sječi šume, asfaltiranju, betoniranju... – govori Grisogono napominjući kako čovjek ima odgovornost prema mladim i još nerođenim generacijama te biljnom i životinjskom svijetu, pa mora poduzeti sve kako bi spriječio crni scenarij koji nam se približava.