Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
U KBC-u Zagreb imaju revolucionarnu pretragu iz krvi, na temelju koje pacijentima daju ciljani lijek. Uskoro bi nalaze mogla očitavati AI, a na putu smo ka korištenju sličnih pretraga iz sline i urina
Rak pluća nemalih stanica čini većinu slučajeva raka pluća, a istraživanje koje je nedavno objavljeno u časopisu The Journal of Molecular Diagnostics presjek je više istraživanja kroz proteklih nekoliko godina koja kažu da budućnost liječenja ove vrste raka dobrim dijelom leži u takozvanoj “liquid biopsy”, odnosno u krvnoj pretrazi koja kod oboljelih i liječenih može detektirati ponovnu pojavu tumorskih stanica i prije nego što postanu vidljive na snimkama, poput onih na CT-u.
POGLEDAJTE VIDEO: Sve što trebate znati o raku pluća
Pokretanje videa...
01:23
No ono što mnogi u Hrvatskoj ne znaju je da na KBC-u Zagreb postoji Nacionalni laboratorij za gensko profiliranje tumora, gdje se ova krvna testiranja već rade, ali kao ni drugdje u svijetu još nisu ušla u rutinsku primjenu.
Pušenje je jedan od glavnih uzročnika raka pluća
Ova metoda zahtijeva dodatna istraživanja prije nego što uđe u standardni protokol u medicini, no to će se nesumnjivo dogoditi u bliskoj budućnosti. Potvrdio nam je to i akademik Miroslav Samaržija, predstojnik Klinike za plućne bolesti KBC-a Zagreb. On kaže da već i sad kod određenih pacijenata s rakom pluća rade takvu krvnu pretragu. Riječ je o genskom profiliranju, ali ne iz biopsije ili punkcije, nego iz fragmenata DNK u krvi. Tumorske stanice se, naime, razgrađuju i komadići njihovih DNK dolaze u krv, pa se na temelju toga može odrediti genski profil tumora.
- Nitko na svijetu tekućinsku biopsiju, kako je mi zovemo u Hrvatskoj, još nije uveo u regularni dio liječenja, ali će se to dogoditi unutar godinu ili dvije. Potrebno je još istraživanja i ona se provode. Trenutačno je to vrlo skupa i kompleksna pretraga koja ima i određena ograničenja, s obzirom na to da je vjerojatnost pronalaska tumorskog DNK u krvi oko 60 posto. Dakle, kod 40 posto ljudi ne pokazuje rezultate. Mogućnost pronalaska tumorskog DNK trebala bi se povećati na barem 80 posto. To će se vjerojatno postići u doglednom vremenu, a do tada ostaje diskutabilno ima li 'liquid biopsy' pravu kliničku vrijednost. Mi je radimo u sklopu projekata, i kad tražimo mutacije koje se mogu liječiti - tumači akademik Samaržija dodajući kako su na početku rada laboratorija prve uzorke krvi slali na analizu u Ameriku, kaže sugovornik.
Test iz krvi može pomoći u praćenju pacijenta radi otkrivanja recidiva bolesti
Sad sve rade sami, i u praksi to izgleda tako da stručnjaci u KBC-u Zagreb iz krvi pacijenta analiziraju tumorske stanice, određuju kod tumorskih gena i po tome pacijentu određuju pametne lijekove koji djeluju točno na tu vrstu tumorskih stanica koje su prisutne u njegovu organizmu. U ovom trenutku dostupno je 12 vrsta pametnih lijekova, no i njihov spektar stalno se širi.
- Precizno znamo gensku strukturu tumora i koji pametni lijek dati. On će djelovati nekoliko godina, a nakon toga više ne zato što tumori mutiraju. No onda se opet traži nova mutacija, radi se nova analiza i pacijentu se daje drugi pametni lijek baš za tu mutaciju. I sve ovo vrijeme radi se na tome da tekućinska biopsija uđe u standardni protokol - kaže akademik Samaržija uz predviđanje da će za nekoliko godina tekućinsku biopsiju i gensko profiliranje tumora vrlo vjerojatno raditi umjetna inteligencija iz jedne male epruvete krvi.
U već spomenutom radu navodi se da bi, ako istraživanja potvrde nalaze, testiranje tekućinskom biopsijom moglo imati nekoliko mogućih primjena u skrbi za oboljele od raka pluća. Otkrivanje tumorske DNK u krvi nakon operacije moglo bi pomoći liječnicima da prepoznaju je li rak još prisutan i postoji li rizik od povratka bolesti. Prema nalazu mogao bi se raditi plan o dodatnom liječenju, češćim kontrolama ili sudjelovanju u kliničkim ispitivanjima. Međutim, pozitivan test ne bi automatski značio da je dodatno liječenje potrebno. Liječnici bi rezultat morali razmotriti zajedno s drugim kliničkim nalazima te dokazima o koristima i rizicima dostupnih terapija.
Sve u svemu, ova bi krvna pretraga mogla kod pacijenata smanjiti potrebe za dodatnim liječenjem, u slučaju da je negativna, ali, naravno, kod svakog pacijenta će trebati i dalje raditi sveobuhvatnu provjeru stanja uz druge, već postojeće metode. Ujedno, otkrivanje molekularnih znakova povratka bolesti prije nego što se tumor pojavi na snimkama moglo bi liječnicima dati više vremena za dodatnu obradu i razmatranje mogućnosti liječenja. U nekim bi slučajevima to moglo omogućiti početak liječenja dok je količina tumorskih stanica u tijelu još vrlo mala. Stoga za buduća klinička ispitivanja ostaje najvažnije pitanje da li ranije liječenje, započeto na temelju nalaza tumorske DNK, utječe na dulje preživljavanje pacijenata.
I testovi sline mogu biti korisni za rano otkrivanje stanica raka, ističu stručnjaci
Treba naglasiti da to nije jedina ni prva metoda pokušaja dijagnostike raka iz tjelesnih tekućina, ne samo krvi, nego i sline i urina. Iako je većina tih istraživanja u ranoj fazi, kod rakova probavnog sustava istraživanja pokazuju da se kroz analizu oralnih mikroba u slini mogu uočiti signali povezani s karcinomima crijeva, nekad i preciznije nego nekim klasičnim testovima. Danas se iz sline uspješno rade testovi za rak prostate (uspješnije nego kod određivanja PSA, pogotovo za agresivne tumore), kao i za rak dojke, kod kojeg pokazuju gotovo identičnu, 100-postotnu točnost, kao i testovi krvi ako je riječ o genetski nasljednim mutacijama. Kad je riječ o testovima iz urina, kod raka mjehura postiže se točnost od 90 posto, kod raka bubrega 95 posto, a kod raka prostate i do 97 posto.
Kod raka jajnika i jednjaka detekcija iz krvi već je moguća i prije pojave simptoma (kad se većina pacijenata javi na pregled), a relativno su dobri rezultati i kod raka debelog crijeva. Nešto je slabiji u otkrivanju manjih pretkancerogenih polipa, no učinkovitost se kreće oko 83 posto.
U već spomenutom radu objavljenom u časopisu The Journal of Molecular Diagnostics navodi se da bi, ako dodatna istraživanja potvrde nalaze, testiranje tekućinskom biopsijom moglo imati nekoliko mogućih primjena u skrbi za oboljele od raka pluća. Otkrivanje tumorske DNK u krvi nakon operacije moglo bi pomoći liječnicima da prepoznaju pacijente kod kojih je rak možda još prisutan i koji imaju veći rizik od povratka bolesti. Prema nalazu mogao bi se raditi plan o dodatnom liječenju, češćim kontrolama ili sudjelovanju u kliničkim ispitivanjima. Međutim, pozitivan test ne bi automatski značio da je dodatno liječenje potrebno. Liječnici bi rezultat morali razmotriti zajedno s drugim kliničkim nalazima te dokazima o koristima i rizicima dostupnih terapija. Sve u svemu, ova bi krvna pretraga mogla kod pacijenata smanjiti potrebe za dodatnim liječenjem, u slučaju da je negativna, ali, naravno, kod svakog pacijenta će trebati i dalje raditi sveobuhvatnu provjeru stanja uz druge, već postojeće metode. Ujedno, otkrivanje molekularnih znakova povratka bolesti prije nego što se tumor pojavi na snimkama moglo bi liječnicima dati više vremena za dodatnu obradu i razmatranje mogućnosti liječenja. U nekim bi slučajevima to moglo omogućiti početak liječenja dok je količina tumorskih stanica u tijelu još vrlo mala. Stoga za buduća klinička ispitivanja ostaje najvažnije pitanje da li ranije liječenje, započeto na temelju nalaza tumorske DNK, utječe na dulje preživljavanje pacijenata.
Neće proći dugo, a nove - jednostavnije i jeftinije pretrage - bit će potpora postojećima u otkrivanju raka
- Prije mnogo godina pokrenut je Human Genome Project i na njegovoj inauguraciji je tadašnji predsjednik SAD-a Bill Clinton rekao: 'Today we are learning the language of God'. Genetika jest Božji jezik, a mi smo trenutačno na razini trogodišnjaka u razumijevanju tog jezika. No, svakodnevno napredujemo i svaki dan jeftinije, preciznije i s manje materijala možemo napraviti detekciju najrazličitijih genskih specifičnosti i otkriti rak u što ranijoj fazi - komentira prof. dr. sc. Eduard Vrdoljak, predstojnik Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split, profesor kliničke onkologije na više sveučilišta i predsjednik Hrvatskog onkološkog društva. Dodaje kako takva testiranja "traže" raspadnute tumorske djeliće u tjelesnoj tekućini.
- Isprva je za to trebalo puno raspadnutih dijelova tumora, što nije bilo moguće ako imate vrlo mali tumor. Kako se tehnologija razvija, može prepoznavati sve manje djeliće tumora, pa ćemo biti u prilici da neki od tih testova možda budu prvi korak u testiranju i otkrivanju ranih kancerogenih promjena ili dobra potpora tehnologiji. Kroz 10 ili 15 godina možda ćemo biti u situaciji da pored mamografije i ultrazvuka radimo i biopsiju krvi te će se naša preciznost u ranoj detekciji povećavati, a to će sigurno povećati i uspjehe liječenja - zaključuje sugovornik.
24sata © 2026
