Većina se u državi ponaša kao da se ništa nije dogodilo i da novaca ima, a to je novac iz duga, to je novac koji dovodi do eksplozije javnog duga, upozorava Šonje i najavljuje moguće žestoke političke sukobe
EKONOMISTI OGORČENI
'To je najveći pad BDP-a ikad, a država se ponaša kao da se ništa neuobičajeno ne događa!'
Profesorica makroekonomije u Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta Vedrana Pribičević za 24sata podsjeća kako se očekivalo se da će pad u drugom kvartalu biti rekordan, ali najavljivao se pad od 13 posto:
- Valja znati da to razdoblje zahvaća cijelu karantenu i ovo je očekivano. Kada se nije puno toga znalo o virusu, takva je strategija zatvaranja bila razumna. Treći kvartal će, pak, imati manji pad od očekivanog, baš zato jer je vlada mogla ući u kalkulirani rizik – prije svega jer imaju više informacija o virusu i na koje načine se širi, te kolika je smrtnost – pa je dopustila turistima da dođu na odmor u Hrvatsku, pandemiji unatoč. To možemo nazvati i vrstom sebične strategije, nešto što je napravila i Švedska. Nije dobro za međunarodne odnose, ali je dobro za hrvatsku ekonomiju koja nasušno treba prihode od turizma. Posebice to trebaju JLS, koje bilježe manjak prihoda uslijed poreznih promjena smanjenja poreza na dohodak gdje sada veliki broj ljudi uopće ne plaća porez na dohodak. S obzirom na to da su samo gospodarske mjere protiv korone napravile rupu od 21 milijardu kuna u proračunu (jer Hrvatska zapravo nema nikakav fiskalni kapacitet da se nosi sa ovime, nismo u „debelim“ godinama štedjeli da bi smo mogli trošiti u „mršavim godinama“), i to je bez posljedica smanjenja prihoda uslijed smanjenja razine gospodarske aktivnosti. Jedino što u ovom trenutku preostaje jest novac dostupan kroz Europski fond za oporavak, koji je jednim dijelom i uvjetovan reformama. Naravno, nema besplatnog ručka, i taj će posuđeni novac Europska unija morati vratiti. Bilo je nekog govora o tome da će se vraćanje financirati klimatskim porezima i porezima na digitalna dobra, no o tome još nije postignut konsenzus, pa možemo reći da je koronakriza od EU stvorila „dužničku uniju" - objašnjava prof. Vedrana Pribičević.
Velimir Šonje, ekonomski analitičar i konzultant, specijalist za područja makroekonomike i financija, također podsjeća kako je već dulje vrijeme jasno da se u drugom tromjesečju dogodio najveći povijesni pad hrvatskog BDP-a:
- Taj je pad doveo do eksplozije deficita i javnog duga i bitno limitirao Vladin manevarski prostor kroz nekoliko godina. Veće povlačenje sredstava iz EU fondova malo će dezinficirati tu ranu koja bi bez tih novaca završila s teškom upalom. Rashodi države su trenutno neodrživi i treba očekivati oštre političke sukobe oko odgode povećanja ili smanjenja nekih rashoda. Evidentno je da se većina ponaša kao da se ništa nije dogodilo i da novaca ima, i to je djelomično točno, ali to nije novac koji je prikupljen porezima, to je novac iz duga, novac koji dovodi do eksplozije javnog duga - pojašnjava Šonje.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
