Svaka zemlja koja želi 'igrati igrice' s tom smiješnom odlukom Vrhovnog suda, posebno one koje su godinama - čak i desetljećima - iskorištavale SAD, suočit će se s puno višim carinama, i gorim mjerama, od onih na koje su nedavno pristale, objavio je Trump
CARINE I VRHOVNI SUD
Trump prijeti: Svakoj zemlji koja se želi igrati. Upozoreni ste!
Čitanje članka:
2
min
Američki predsjednik Donald Trump ne miri se s odlukom Vrhovnog suda koji je presudio da prethodne carine uvedene pod izvanrednim ovlastima nisu ustavne. Oglasio se na svojoj društvenoj mreži Truth Social i prozvao države za koje tvrdi da su godinama iskorištavale Sjedinjene Države.
- Svaka zemlja koja želi 'igrati igrice' s tom smiješnom odlukom Vrhovnog suda, posebno one koje su godinama - čak i desetljećima - iskorištavale SAD, suočit će se s puno višim carinama, i gorim mjerama, od onih na koje su nedavno pristale. UPOZORENI STE!!! Hvala na pozornosti. Predsjednik SAD-a DONALD J. TRUMP - napisao je Trump. Izvori iz Bijele Kuće objavili su da će SAD uvesti carine od 15 posto na uvoz iz Europske unije u Sjedinjene Države.
Uveo carine 180 država
Tijekom 2025. i 2026. administracija Donald Trump uvela je niz opsežnih carinskih mjera koje su značajno utjecale na globalnu trgovinu. U ožujku 2025. potpisana je uredba kojom se uvodi 25 posto carina na sva dobra iz zemalja koje uvoze venezuelansku naftu, što je predstavljeno kao dio šire trgovinske i geopolitičke strategije SAD-a.
Uveo je i recipročne carine u rasponu od 10 do 15 posto za više od 180 zemalja. Mjere su obrazložene potrebom odgovora na trgovinske barijere i američki trgovinski deficit. Posebno je odjeknula najava carine od 50 % na robu iz Europske unije, što je protumačeno kao eskalacija trgovinskog sukoba.
U srpnju 2025. uvedene su i 50 posto carine na uvoz bakra i bakrenih proizvoda, uz obrazloženje zaštite nacionalne sigurnosti i domaće industrije. Time su obuhvaćeni strateški važni industrijski sektori.
Pitanjem carina i kako i kada se donose, bavi se Svjetska trgovinska organizacija (WTO). Ona funkcionira kroz obvezujuće sporazume koje su države članice prihvatile te time ograničava njihovu slobodu jednostranog uvođenja carina. Jedan od ključnih mehanizama su tzv. „bound tariffs”, odnosno maksimalne carinske stope na koje su se države obvezale. Te se stope ne smiju jednostrano povećavati iznad dogovorene razine bez kršenja pravila. Drugo važno načelo je načelo najpovlaštenije nacije (MFN), prema kojem svaka pogodnost ili niža carina odobrena jednoj članici mora biti primijenjena i na sve ostale članice, osim ako postoji dopušteni izuzetak poput slobodnotrgovinskog sporazuma. Treće, načelo nacionalnog tretmana propisuje da uvezena roba, nakon što uđe na tržište, ne smije biti diskriminirana u odnosu na domaće proizvode.
Ipak, WTO predviđa određene iznimke. Dopuštene su antidampinške carine ako se dokaže dampinško ponašanje, protumjere protiv nedopuštenih subvencija, zaštitne mjere u slučaju naglog porasta uvoza koji šteti domaćoj industriji, iznimke zbog nacionalne sigurnosti te sklapanje regionalnih trgovinskih sporazuma poput Europske unije ili USMCA-e. Međutim, sve te mjere moraju se provoditi prema jasno propisanim pravilima i procedurama.
Ako neka država prekrši WTO pravila, druga članica može pokrenuti spor pred WTO-om. U slučaju da se utvrdi kršenje obveza, oštećenoj državi mogu biti dopuštene retorzijske mjere, primjerice uvođenje uzvratnih carina.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
