Uz preporuku o usklađivanju razina svih različitih obrazovanih programa u EU, građani smatraju da je potrebno olakšati uzajamno priznavanje završnih diploma
BUDUĆNOST EUROPE
'U Europskoj uniji je potrebno uskladiti obrazovne programe'
Potrebno je bolje povezati obrazovne programe članica Europske unije, složili su se u subotu građani na plenarnoj sjednici Konferencije o budućnosti Europe, iznijevši zahtjeve da se u EU-u usklade kurikulumi, uči o europskoj kulturi, lažnim vijestima, "mekim vještinama" i klimi.
POGLEDAJTE EKSKLUZIVNI INTERVJU S MINISTROM MARIĆEM:
Predsjednica radne skupine konferencije za obrazovanje, mlade, kulturu i sport Silja Markkula, rekla je da teme kultura, obrazovanje, sport i mladi o kojima se razgovaralo povezuje to što „igraju veliku ulogu u promicanju i njegovanju identiteta Europske unije“.
- Postoji snažna povezanost između građana Europske unije i imaju osjećaj kao da su zajedno i da su dio zajednice koja ima budućnost - istaknula je Markkula, inače predsjednica Europskog foruma mladih.
Građani su predložili usklađivanje razine različitih obrazovnih programa u EU-u uz prihvaćanje nacionalnih sadržaja, što bi, smatraju, omogućilo veću mobilnost europske radne snage i smanjilo administrativna opterećenja.
Jedna od preporuka je i da sve države članice „dogovore i usvoje certificirani minimalni standard obrazovanja u temeljnim predmetima počevši od osnovne škole“.
Sudionici konferencije su istaknuli i važnost poučavanja engleskog jezika u skladu sa standardom koji se može certificirati.
Uz preporuku o usklađivanju razina svih različitih obrazovanih programa u EU, građani smatraju da je potrebno olakšati uzajamno priznavanje završnih diploma, što bi omogućilo lakše zapošljavanje u drugim državama članicama
Konferencija o budućnosti Europe paneuropski je projekt kojim se želi dati mogućnost građanima da iznesu ideje o tome kako bi EU trebala izgledati. Na plenarnoj sjednici u Strasbourgu u petak i subotu raspravljalo se o preporukama građana u politici obrazovanja, kulturi, mladima i sportu.
Iako su te politike prvenstveno u nadležnosti lokalnih politika, EU može pomoći podupirući određene aktivnosti i programe.
Hrvatska eurozastupnica Sunčana Glavak tumači da obrazovanje spada u komplementarne nadležnosti EU, “što znači da države članice samostalno upravljaju vlastitim obrazovnim sustavima”. Noi, istaknula je, na razini EU ujedno postoji i Europski kvalifikacijski okvir koji predstavlja preporuke državama u “pogledu usporedivosti kvalifikacija na različitim obrazovnim razinama”.
Martina Zvonar, sudionica Konferencije iz Hrvatske rekla je da su se građani potrudili formirati preporuke tako da budu provedive, ali i korisne za sve, ili barem većinu građana EU.
- Svi smo svjesni da je za provođenje određenih ideja i preporuka potrebno dulje razdoblje, ali ako one budu primijenjene to će biti veliki uspjeh za građane - dodala je.
Sudionici rasprave posebnu pozornost posvetili su uvođenju novih predmeta u škole. Jedna od preporuka bila je i prakticiranje "mekih vještina" u svim nastavnim programima škola.
- Pod mekim vještinama podrazumijevamo: slušanje, poticanje dijaloga, otpornosti, razumijevanja, poštovanja i uvažavanja drugih, kritičko razmišljanje, samostalno učenje, očuvanje znatiželje i usmjerenost na rezultate - stoji u preporukama.
Potrebno je informirati mlade
Mlade treba bolje i sustavnije informirati o opasnostima interneta i digitalizacije kroz obvezan predmet u osnovnim školama, poručili su građani.
Prema pregledu obrazovanja i osposobljavanja za 2019., u analizi zemalja članica EU-a, razina digitalnih vještina građana u Hrvatskoj je niska. U Hrvatskoj je tijekom istraživanja udio osoba koje se redovito služe internetom bio jedan od najnižih, 73 posto, a prosjek EU-a je 83 posto. Digitalne vještine mladih u dobi od 16 do 19 godina malo su bolje od prosjeka EU-a, ali su se znatno smanjile od 2016.
Hrvatski zastupnik Tonino Picula iz redova socijalista za Hinu je rekao da bi se informiranost mladih o opasnosti interneta i „lažnim vijestima“ trebalo učiti u sklopu predmeta građanskog odgoja, koji se u Hrvatskoj provodi samo u dva grada – Zagreb i Rijeka. Ujedno, smatra da bi se uz to trebalo učiti mlade i „medijskoj pismenosti“.
- Riječ je o predmetu koji je sigurno nužan, ne samo zbog prepoznavanja lažnih vijesti, već i kao oblik zaštite građana od lažnog i prikrivenog oglašavanja - smatra Picula.
I Glavak ocjenjuje da bi se “države članice trebale fokusirati na jačanje vještina mladih ljudi, posebice kada je riječ o financijskoj i medijskoj pismenosti, koje su od krucijalne važnosti”.
Slaže se da je potrebno “jačati svijest i kritički pristup naših mladih”, ali smatra da nije potrebno opterećivati ih velikom količinom informacija koja je danas dostupna i na internetu.
Važnost o uvođenju novih predmeta u obrazovanje vidi i zastupnik Predrag Fred Matić, također iz redova socijalista. U izjavi za Hinu rekao da je potrebno „osuvremeniti naš obrazovni sustav novim predmetima i aktualnim temama“. Prije svega, važno je uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja „unutar kojeg je moguće obrađivati teme klimatskih promjena i spolnog odgoja“.
Zastupnik Matić smatra da bi bilo korisno imati „jedinstveni obrazovni okvir i da je o tome moguće postići konsenzus" među državama članicama.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
