U Hrvatskoj 65% ljudi ima višak kila. Musić Milanović: 'Na jugu zemlje djeca su nam najdeblja'

Hrvatska se već godinama suočava s alarmantnim trendom rasta prekomjerne tjelesne težine i debljine. Procjenjuje se da više od 65 posto odraslih ima prekomjernu tjelesnu težinu, dok je udio osoba s debljinom premašio 30 posto. Problem je posebno zabrinjavajući kod djece, jer podaci pokazuju da značajan dio djece već u ranoj dobi ulazi u zonu prekomjerne težine.

Na regionalne razlike upozorila je prof. dr. sc. Sanja Musić Milanović, voditeljica nacionalnog projekta Živjeti zdravo pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo na 10. konferenciji o debljini, u organizaciji Udruge za prevenciju prekomjerne težine.

Zagreb: Održana 10. jubilarna konferencija o debljini | Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

- Što se ide južnije, djeca su deblja, taj trend vidimo i u Hrvatskoj. U kontinentalnom dijelu zemlje djeca su u prosjeku mršavija nego u Dalmaciji. Debljina je problem koji se mora rješavati sustavno. Pojedinac ga više ne može riješiti sam, nego je potreban koordinirani pristup cijelog sustava -  istaknula je Musić Milanović.

Na alarmantne trendove upozorio je i prof. dr. sc. Davor Štimac, predsjednik Hrvatskog društva za debljinu.

- Podaci u Hrvatskoj posljednjih petnaestak godina su alarmantni, stalno rastu. Hrvatska je pri vrhu Europske unije s više od 65 posto osoba koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu. Te brojke povećavaju se iz godine u godinu. Udio osoba s debljinom već je premašio 30 posto, što je posebno zabrinjavajuće. Ni podaci za djecu nisu optimistični. Više od 80 posto pretile djece kasnije će u odrasloj dobi biti osobe s debljinom. Sve je povezano s načinom života. Došlo je do promjena kada su mladi promijenili životne navike. Hrana je postala stalno dostupna, a zdrava hrana kod kuće sve je rjeđa. Dominira hrana koja nam je stalno na dohvat ruke. Nekad smo odlazili u fast food, a sada je problem što ta hrana dolazi k nama. Ljudi više ne odlaze ni prošetati do gableca kao prije, danas jednostavno naručuju dostavu.
Nestao je i taj minimalni broj koraka koji se prije napravio kada bi se otišlo nešto pojesti. Društvo mora učiniti više. Zastupam Hrvatsko društvo za debljinu i svjesni smo da nismo jedini koji mogu pomoći - rekao je dr. Štimac.

Problem, kaže, počinje već kod obiteljskih liječnika koji bi trebali postaviti dijagnozu debljine.

- Debljina je često očita, ali se rijetko formalno postavlja. Potrebno je osvijestiti i liječnike i javnost da debljina nije estetski problem nego bolest koja dovodi do niza drugih bolesti. Danas govorimo o kardiovaskularnim bolestima, šećernoj bolesti, masnoj jetri, žučnim kamencima, refluksu, sleep apneji i bolestima zglobova, sve su one povezane s debljinom. Ako uspijemo riješiti problem debljine, produljit ćemo životni vijek ljudi - rekao je dr. Štimac.

'Pretilost čini do 50 posto čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti'

Na potrebu sustavnog pristupa upozorio je i obiteljski liječnik Dražen Gorjanski.

- Moramo imati sustavan pristup rješavanju problema debljine i proširiti ga na cijelu zajednicu. U Osijeku, primjerice, postoji udruga koja provodi program škole mršavljenja. Problem debljine često se svodi na volju pacijenta, ali takav pristup ne funkcionira i nije medicinski opravdan. Debljina je uvelike povezana s okolinom koja potiče debljanje. Druga je specifičnost same bolesti je da ona ne boli. Nemate upalu ni jasne simptome koji bi upozorili da postoji problem. Treći faktor je ljudska priroda. Skloni smo izbjegavati neugodu, a tražiti ugodu, što često znači konzumiranje visokokalorične hrane. Četvrti faktor je uloga države koja mora više raditi na prevenciji i sustavnom rješavanju problema debljine -istaknuo je.

O utjecaju debljine na kardiovaskularno zdravlje govorio je prof. prim. dr. sc. Goran Krstačić, ravnatelj Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju Srčana u Zagrebu.

- U našoj instituciji već 44 godine provodimo rehabilitaciju i kroz program je prošlo više od 18 tisuća pacijenata. Uz hipertenziju i pušenje, tjelesna neaktivnost i pretilost čine između 30 i 50 posto čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti.
Uz pravilnu prehranu i tjelovježbu, koja se u okviru ambulantne rehabilitacije provodi 36 puta tijekom tri mjeseca bilježimo značajno smanjenje tjelesne težine kod pacijenata. Međutim, često vidimo povratak starim navikama i ponovno povećanje tjelesne težine.
Pratimo i metaboličku dob pacijenata. Mnogi izbjegavaju kontrole jer očekuju kritiku, pa ih često ponovno vidimo tek kada se vrate zbog infarkta. Jedan od problema o kojem se premalo govori jest nedostatak nutricionista i dijetetičara u kliničkim bolnicama. Takav posao trebali bi raditi stručnjaci iz tog područja, a ne liječnici koji se time bave usput. Problem debljine nije samo prehrana nego i tjelesna aktivnost - kazao je.

Zagreb: Održana 10. jubilarna konferencija o debljini | Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

'Debljina je kronična bolest'

O ulozi primarne zdravstvene zaštite 24sata su razgovarala s Natašom Ban Toskić, liječnicom obiteljske medicine.

- Mislim da je nezahvalno kada netko tko ne radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti komentira što liječnici obiteljske medicine rade ili bi trebali raditi. Naravno da se bavimo debljinom. Mi smo prvi liječnici s kojima se pacijenti susreću - kazala je.

Navodi da je poželjno da između liječnika i pacijenta postoji dugogodišnji odnos povjerenja.

- Dijagnosticirati debljinu nije teško i ne treba nam kompliciran hodogram. Istina je da prema statističkim podacima prerijetko u karton bilježimo dijagnozu debljine. Međutim, jasno je da svakog pacijenta s dijabetesom važemo i evidentiramo težinu. Zašto se dijagnoza debljine ranije nije sustavno bilježila teško je reći, možda i zbog velikog opterećenja liječnika. Zato nastojimo kolegama osvijestiti važnost bilježenja debljine u medicinskoj dokumentaciji. Debljina je kronična bolest i teško je govoriti o potpunom izlječenju jer često dolazi do ponovnog povećanja tjelesne težine. Potrebna je kontinuirana podrška. To nije samo pitanje karaktera, nego složen hormonalni i metabolički poremećaj koji otežava postizanje i održavanje normalne tjelesne težine. Pacijenti različito reagiraju kada se o tome razgovara. Neki se povuku, neki negiraju problem, a neki odmah počnu objašnjavati da su već započeli dijetu. To je trajna i često vrlo osjetljiva konzultacija između liječnika i pacijenta - kazala nam je dr. Ban Toskić.

Zagreb: Održana 10. jubilarna konferencija o debljini | Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

Na problem debljine kod djece upozorio je pedijatar Milivoj Jovančević s kojim smo također razgovarali uoči konferencije.

- Danas procjenjujemo da je debljina jedan od najvećih javnozdravstvenih problema. Počinje već u najranijem djetinjstvu, između četvrte i pete godine života, a zatim linearno raste do odrasle dobi kada 65 do 70 posto populacije ima višak kilograma. Zato stavljamo velik naglasak na prevenciju. Kada se debljina jednom razvije, postotak izlječenja je mali, oko deset posto. Prema posljednjim podacima, oko 36 posto djece u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu težinu. - kazao je pedijatar Jovančević.

Poseban je problem debljina koja, kaže nam, započinje u djetinjstvu.

- Tada imamo dug period tijekom kojeg štetne tvari koje se oslobađaju iz masnog tkiva, osobito u području trbuha, oštećuju sve organe. To dovodi do dijabetesa, moždanog i srčanog udara, problema sa zglobovima, ali i malignih bolesti. Rjeđe se govori o društvenom trošku debljine. Postoje modeli koji mogu predvidjeti koliko će se životni vijek skratiti ovisno o dobi u kojoj se debljina pojavila i o njezinu stupnju. Kod ekstremne debljine očekivano trajanje života može biti kraće i do 28 ili 29 godina. Debljina također utječe na radnu produktivnost, skraćuje radni vijek i povećava neplodnost. Postavlja se pitanje kolika je cijena koju društvo plaća zbog smanjenog nataliteta i drugih posljedica - govori nam Jovančević.

Socioekonomski čimbenici također, dodaje, imaju veliku ulogu.

- Općenito vrijedi pravilo da što je država siromašnija, odnosno ima niži BDP, to je veći udio debljine u populaciji. Jedan od primjera je i analiza izloženosti djece reklamama nezdrave hrane koju je proveo HZJZ s UNICEF-om. Ulaganja kompanija koje promoviraju nezdravu hranu i napitke višestruko su veća od sredstava koja se ulažu u preventivne aktivnosti.

Zato pokušavamo problem riješiti i zakonskom regulativom, primjerice pravilnicima o oglašavanju nezdrave hrane i pića djeci. Takve mjere već postoje u nekim državama poput Norveške i Ujedinjenog Kraljevstva. Važna je suradnja cijele zajednice, a mediji mogu dati snažnu podršku u podizanju svijesti da je debljina dugotrajna, često i doživotna bolest. Liječenje debljine kod djece posebno je zahtjevno i uspješno je samo ako su roditelji potpuno uključeni. Cijela obitelj mora promijeniti način prehrane, kretanja i životne navike, uključujući i duljinu sna. Danas su djeca cijeli dan u organiziranim aktivnostima, a navečer se zabavljaju uz mobitele ili videoigre - kazao je na kraju.