Radi se o jednom od najcjelovitijih fosilnih ostataka i simbola ne samo hrvatske, već i svjetske paleoantropološke baštine, starom oko 130 tisuća godina
LUBANJA C
U Zagrebu će izložiti lubanju neandertalca staru 130.000 godina: Dio je svjetske baštine
Čitanje članka:
3
min
Najcjelovitiji primjerak neandertalske lubanje, "Lubanja C" iz fundusa Muzeja neandertalaca u Krapini, bit će predstavljen javnosti na otvorenju izložbe u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju (HPM) u četvrtak, najavljeno je u srijedu na konferenciji za medije u Muzeju.
Radi se o jednom od najcjelovitijih fosilnih ostataka i simbola ne samo hrvatske, već i svjetske paleoantropološke baštine, starom oko 130 tisuća godina. Lubanja C, poznata i pod nazivom Krapina 3, lice je krapinskog neandertalca, i u doslovnom i prenesenom smislu. Zbog svoje očuvanosti, svjedoči kako o izgledu lica neandertalaca, tako i o veličini i obliku njihova mozga. Također, na čeonoj kosti pronađeni su i urezi koji svjedoče o simboličkoj sferi života neandertalaca.
Lubanja pripada Zbirci krapinskog diluvija, najvećoj zbirci neandertalaca pronađenih na jednom nalazištu i nezaobilaznoj referenci u svjetskoj paleoantropologiji i znanosti o evoluciji čovjeka. Procjenjuje se da su pronađeni ostaci nekoliko desetaka osoba različitih dobi i spolova, a nalazi se čuvaju u HPM-u.
Ideja za izložbu, punog naziva "Lubanja C - svjetska paleoantropološka baština", došla je od toga da se Lubanja C samostalno izloži prvi put te da ju se predstavi "ne samo kao izuzetan znanstveno muzejski predmet, već i kulturno dobro", poručila je koordinatorica izložbe, ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Tatjana Vlahović.
Originalni fosil čini središnji dio izložbe - jedini je muzejski izložak u prostoriji i u posebno izrađenoj muzeološkoj zaštitnoj vitrini koja osigurava kontrolirane mikroklimatske i svjetlosne uvjete, dok je u igri svjetla potpuno lišen sjena, pojasnila je muzejska savjetnica i koordinatorica izložbe Iva Mihoci.
Jedan od autora izložbe, muzejski savjetnik i voditelj Geološko-paleontološkog odjela Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Dražen Japundžić, objasnio je da su iskapanja na Hušnjakovu brdu, koje je inicirao Dragutin Gorjanović Kramberger, počela 1899. i iskapalo se u pet navrata do 1905. Mnogi su, kazao je, tada sumnjali u to da se radi o drevnoj populaciji, a njihovu starost Kramberger je ispitao tada novom tehnologijom datiranja fluorom.
Drugi autor, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju na Institutu za antropologiju Ivor Janković rekao je da je nalazište otkriveno slučajno, na sličan način kao i nalazište u dolini Neandertal, nakon što su, prilikom iskapanja pijeska krajem 19. stoljeća, nađene različite neobične kosti.
Na konferenciji za medije prikazan je i dokumentarni film u kojemu stručnjaci komentiraju i interpretiraju te prezentiranju značajnost Lubanje C u širem kontekstu neandertalske kulture. Autor dokumentarca je tvrtka 4film na čelu s Antoniom Jukom.
Izložba može biti podjednako zanimljiva i široj javnosti i stručnjacima. Posjetiteljima će na raspolaganju biti edukativni interaktivni materijali, katalog izložbe te stručna vodstva.
Organizirani su i radionice za djecu i mlade, kao i diskurzivni programi namijenjeni javnosti i znanstvenoj zajednici. Radionice su namijenjene starijima od osam godina, a polaznici će moći naučiti ponešto o razvoju čovjeka i životu krapinskih neandertalaca, izrađivati umjetnine na radionici Paleoart te sudjelovati u radionici paleontološkog iskapanja.
U popratnom programu za javnost i znanstvenu zajednicu sudjelovat će muzejski djelatnici i vanjski suradnici iz područja antropologije, paleoantropologije i muzeologije. Predavanje će, među ostalima, održati i Ivor Janković te vodeći svjetski paleoantropolog emeritus Fred H. Smith.
Radionice i predavanja pokazuju da Muzej, koji je osnovao grad Zagreb, ne misli samo na svoj znanstveni rad i čuvanje baštine, već i na to da se znanje podijeli s posjetiteljima, što je temelj kulturne politike Grada Zagreba, poručila je pročelnica Gradskog ureda za kulturu i društvo Emina Višnić.
Istaknula je da je HPM, koji je ponovno otvoren nakon cjelovite obnove u listopadu prošle godine, dobio međunarodnu nagradu Živa Award 2025 za Najbolji slavenski muzej, čestitavši ravnateljici.
Izložba će biti otvorena do 14. prosinca.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
