U Hrvatskoj snijega je sve manje, a skijaške sezone postaju kraće zbog ranijeg topljenja i manjeg broja snježnih dana. Klimatske projekcije predviđaju daljnje zatopljenje, što će zimske sportove sve više činiti ovisnima o umjetnom snijegu
KRAJ ERE
Upitna budućnost hrvatskih skijališta: snijega je sve manje, sezone su prekratke
Čitanje članka:
2
min
Pod utjecajem globalnog zatopljenja, snijega u Hrvatskoj je sve manje, a sezone skijanja i sanjkanja postaju kraće i neizvjesnije, pokazuje analiza Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:18
Za skijališta poput Platka, Bjelolasice i Sljemena, omiljena među građanima za zimske izlete, DHMZ predviđa nesigurnu budućnost. Analiza višedesetljetnih mjerenja snijega na hrvatskim planinama jasno pokazuje trend – broj dana sa snježnim pokrivačem kontinuirano opada, a sezone zimskih sportova postaju kraće.
Sve manje snijega i ranije topljenje
Podaci s meteoroloških postaja Puntijarka na Medvednici, Parg u Gorskom kotaru i Zavižan na Velebitu, obrađeni za razdoblje od 1961. do 2025. godine, ukazuju na pad broja dana sa snijegom većim ili jednakim jednom centimetru.
Najizraženiji je pad na Puntijarci, gdje svake dekade prosječno ima 10 dana manje snijega. U Pargu i na Zavižanu trend je nešto blaži – osam, odnosno sedam dana manje po desetljeću.
Broj dana sa snijegom višim od pet centimetara također opada: na Puntijarci za 12 dana po desetljeću, a na Zavižanu za osam. Usporedba s prosjekom iz razdoblja 1991. – 2020. pokazuje da su posljednja dva desetljeća uglavnom obilježena negativnim odstupanjima, a “prava zima” sve više postaje rijetkost, ističu iz DHMZ-a.
Sezone skijanja skraćuju se i zbog ranijeg topljenja snijega. Iako prvi snijeg još uvijek dolazi varijabilno, posljednji dani sa snježnim pokrivačem nastupaju sve ranije. Na Puntijarci i u Pargu snijeg u prosjeku nestaje tri dana ranije svakih deset godina, dok na Zavižanu taj broj iznosi četiri dana.
Klimatske projekcije i europski kontekst
Klimatske projekcije ne nude mnogo optimizma. Svi scenariji ukazuju na daljnji porast temperature zraka i nepovoljne uvjete za nastanak i zadržavanje snijega. Prema Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske, očekuje se daljnje smanjenje snijega do 2040., s pogledom prema 2070. godini, osobito u planinskim područjima poput Gorskog kotara, Dinare i Velebita.
To ne znači da će snijeg u potpunosti nestati, ali skijanje i sanjkanje u Hrvatskoj sve više će ovisiti o kratkim vremenskim “prozorima”, višim nadmorskim visinama i umjetnom zasnježivanju. Za budućnost hrvatskog zimskog turizma to znači prilagodbu – kraće sezone, veće oslanjanje na više planinske zone i preispitivanje isplativosti ulaganja u infrastrukturu.
Slični trendovi prisutni su i u ostatku Europe. Klimatski modeli europskog programa Copernicus pokazuju da su Alpe među najugroženijim skijaškim regijama, s padom prosječne količine snijega tijekom zime. Smanjenje se očekuje i uz norvešku obalu, dok su projekcije za unutrašnjost Skandinavije neujednačene.
Posebno alarmantni su podaci o Alpama: u sjevernim Alpama, na visinama od oko 1800 metara, razdoblje s dovoljno snijega za skijanje moglo bi se skratiti za mjesec dana pri globalnom zatopljenju od 2,7 °C, odnosno za dva mjeseca pri zatopljenju od 4 °C. Bez umjetnog snijega, gotovo sva skijališta tada bi se našla u kategoriji vrlo visokog rizika, upozorava DHMZ.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
