Uvode novi namet: Voda će biti skuplja oko 60 kuna mjesečno!

S prvim danom 2023. godine voda će kućanstvima poskupjeti i do tri kune po kubiku, osim ako vodovodna poduzeća dotad, što je malo vjerojatno, ne prepolove svoje ogromne gubitke vode u mreži.

U javnu je raspravu puštena nova Uredba o naknadi za korištenje voda, koju će od 2023. vodovodna poduzeća plaćati na svu vodu koju zahvate, a ne samo na isporučene količine, kao što je sad slučaj.

Kako bi ih natjerala da smanje gubitke, država im uvodi naknadu od 1,89 kuna na svaki kubik zahvaćene površinske ili podzemne vode, pa će oni koji smanje gubitke zahvaćene vode plaćati manje te naknade, i obrnuto. Od nas tako traži EU, a novi će se namet smjeti prebaciti na račune krajnjih potrošača. Kako odgovaraju iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike, poskupljenje vode za građane neće smjeti biti veće od tri kune po kubiku, s PDV-om, i to u odnosu na cijenu koja na snazi bude 2022. godine.

Cijena raste 20 posto 

- Osnovna je svrha donošenja uredbe stimuliranje smanjenja gubitaka u vodoopskrbnim sustavima, odnosno racionalno korištenje voda zahvaćenih na izvorištima za ljudsku potrošnju - kažu u ministarstvu. Postavlja se, međutim, pitanje zašto bi se komunalna poduzeća do 2023. godine, i nakon toga, trudila smanjivati gubitke ako će račun za njih na kraju svejedno prebaciti na potrošače. Neslužbeno, komunalci s kojima smo razgovarali vjeruju da će do smanjenja gubitaka u mreži ipak doći.

U prosjeku, sve vodovodne mreže u Hrvatskoj putem do potrošača zbog dotrajale infrastrukture izgube čak polovicu zahvaćene vode. Riječ je o nevjerojatna 234 milijuna kubika izgubljene vode. Umjesto da se smanjuju, gubici svake godine rastu.

Hrvatsko kućanstvo mjesečno u prosjeku potroši oko 11 kubika vode, po prosječnoj cijeni od 15,66 kuna za kubik. Dodatno se plaća i fiksna mjesečna naknada od prosječnih 20 kuna.

Ako voda poskupi za tri kune, to će biti poskupljenje od 20 posto, pa će prosječan račun od sadašnjih 176 kuna porasti na 210. Tome pridodati treba i mjesečnu fiksnu naknadu, pa će onda račun iznositi 230 kuna.

Hrvatska je jedna od vodom najbogatijih država u Europi, ali i s najvećim gubicima. Dok su oni kod nas 50 posto, u Njemačkoj su, primjerice, 10, a u Austriji 15 posto. U Zagrebu je gubitak malo manji od 50 posto, u Splitu, podaci su za 2017. godinu, iznose i više, 58 posto. Neki komunalci gube i 70-80 posto vode koju zahvate.

Pokretanje videa...

00:14

Voda 'curi' na sve strane 

Uvođenjem korekcijskih koeficijenata umanjit će se iznos naknade za korištenje zahvaćenih voda onim isporučiteljima koji svoje gubitke svedu na prihvatljivih 25 posto, kažu u ministarstvu.

Zanimljivo je, međutim, kako je propisana naknada od 1,89 kuna po prostornom metru, a građanima će voda smjeti poskupjeti i tri kune za svaki kubik potrošene vode.

Bogati smo vodom, ali skupo je i plaćamo, ponajviše zbog silnih naknada koje moramo namiriti iz svog džepa. Ima ih, ovisno o komunalnom društvu, četiri ili pet - za korištenje isporučene vode, za zaštitu voda, za “razvoj vode”, razvoj odvodnje, pročišćivanje... Unatoč svim tim naknadama, mreža “curi” uzduž i poprijeko Hrvatske jer na nekim dijelovima datira još iz vremena Austro-Ugarske. Osim toga, u cijeloj državi vodu isporučuje čak 165 komunalnih poduzeća, a velik dio njih posluje s gubitkom. Namjera je okrupniti male tvrtke, kao što se događa i u energetici, pa da ih ne bude više od 40, pa da time i njihovi troškovi manji.

- Trošak naknade bit će sadržan u cijeni vodne usluge. Za očekivati je da će se gubici vode znatno smanjiti te će i cijena za potrošače biti niža - optimistični su u ministarstvu.