U priopćenju inspektorata se podsjeća kako je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene biljne vrste, a za sakupljanje nekih drugih, poput spomenutih proljetnica, potrebno je imati dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja
PRIJETE VELIKE KAZNE
Visibabe, ljubice, šafrani: Evo što smijete brati, a što ne i kad će vas snaći paprena kazna...
Čitanje članka:
1
min
Državni inspektorat upozorio je građane da nije dozvoljeno neograničeno branje takvog cvijeća i da se moraju poštivati pravila zaštite prirode.
POGLEDAJ VIDEO: Procvjetale prve proljetnice u Zagrebu
Pokretanje videa...
00:44
Zaštićene vrste i opasnost od uništavanja
Velebitska degenija, koja je simbol Velebita, kao i biokovsko zvonce također nikako ne treba brati. Kitajbelov pakujac, planinski stolisnik, palagruški kupus, istarski zvončić i dubrovačka zečina, koje uljepšavaju prirodu diljem Lijepe Naše, također ne treba dirati.
Zabranjeno brati je i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica kao što su velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L.). U Hrvatskoj imamo čak 983 biljki koje se smatraju strogo zaštićenim vrstama.
Dozvole za branje proljetnica
S druge strane, za branje proljetnica, poput visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubice (Viola odorata L.), pasjeg zuba (Erythronium dens-canis L.) ili drijemovca (Leucojum spp.) potrebno je ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
Na popisu zavičajnih vrsta za koje je potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva su i: bijeli stolisnik, bijeli sljez, šumarice, obična žutika, poljski neven, vrijes, kim, đurđica, šafrani, ciklama, smilje, kukurijek, gospina trava, lovor, matičnjak, planinski jaglac, blijedožuti jaglac, proljetni jaglac, ruža, majčina dušica, divlji tulipan, borovnica, brusnica...
Među tim količinama su:
- ukupno pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma)
- 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima
- pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima
- 1 kg listova
- 1 kg cvjetova
- 0,5 kg sjemena
- 10 kg plodova
- 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno.
Takvo ograničenje omogućava simbolično branje bez značajnog utjecaja na populacije biljaka i okoliš. Međutim, važno je napomenuti da se snažno potiče posmatranje i fotografiranje prirode umjesto sakupljanja, posebno kod rijetkih vrsta.
Kazne za nelegalno branje
Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade ili prodaje bez dopuštenja Ministarstva, te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta, propisana je novčana kazna u iznosu od 3.300 do 26.500 € za pravnu osobu, od 930 do 3.980 € za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi, te od 1.330 do 5.310 € za fizičku osobu obrtnika.
Svako nelegalno branje i prodaju zavičajnih i strogo zaštićenih biljaka građani mogu prijaviti inspekciji zaštite prirode Državnog inspektorata ispunjavanjem elektroničkog obrasca "Podnošenje prijava", slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb ili telefonom na 01/2375-100.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
