Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Europarlamentarci očekuju dosta od govora o stanju u Europskoj uniji, od problema s klimatskim promjenama, do učvršćivanja Unije u nastupu prema SAD-u, Rusiji i Kini
Što će EU s prijetnjama iz Rusije, hibridnim ratom, sigurnosti, paralelnim sustavima mafije koji u pojedinim zemljama članicama vode politiku, klimatskim promjenama i nestabilnim odnosom s SAD-om? Sve to bi Ursula von der Leyen trebala najaviti u svom govoru o stanju Europske unije.
Govor će u parlamentu pratiti i kanadski premijer Mark Carney. Ovo je prvi put u povijesti da će dužnosnik zemlje koja nije i ne planira biti članicom prisutan na događaju važnom za interne europske odnose. EU je ranije ovog tjedna izvijestila da će u Kanadi otvoriti i područni ured Europske unije. Ideja je da se između Unije i Kanade stvori poseban savez s obzirom da je SAD postao loš i nepredvidiv partner na kojeg se više nitko ne može osloniti.
- ''Bila su to najbolja vremena, bila su to najgora vremena.'' Tako Charles Dickens opisuje Europu u danima Francuske revolucije. A to je također prikladan opis svijeta u kojem danas živimo. Brzina promjena je nevjerojatna. Izazovi iznimni. Dakle, kada danas gledam Europu, moj je stav sljedeći. Stanje naše Unije snažnije je nego što je ikada bilo. Stanje naše Unije također se može činiti nesigurnijim nego što je ikada bilo. Te dvije izjave mogu se činiti nespojivima. Ali obje su istinite. I odražavaju ova iznimna vremena. Ovo složeno doba velikih mogućnosti i velikih opasnosti, kroz koje sve zemlje nastoje pronaći svoj put. U ovom svijetu Europa je odlučila iskovati vlastiti put. I sada se pojavljuje snažnija, neovisna Europa. To je Europa koja osigurava svoje blagostanje. Ona koja se oslobađa naše toksične ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima, koja je postala najveća trgovinska sila na planetu, koja preobražava svoju industrijsku politiku, istodobno čuvajući naš jedinstveni socijalni model. To je Europa koja se može braniti bolje nego ikada prije. Ona koja je radikalno preoblikovala svoj pristup osiguravanju naših domovina, koja je samo u posljednjih pet godina povećala obrambenu potrošnju za gotovo 80 %. To je Europa koja se zauzima jedni za druge. Kao što činimo stojeći uz Ukrajinu dok se bori za svoju budućnost i za našu slobodu. Ili kada smo stali uz Grenland kada mu se prijetilo. Ili kada dronovi, hibridni napadi ili dezinformacije ciljaju naše demokracije. Sve to dokazuje jednu stvar. Da je Europa tu za Europljane. I da u hladnoj krhkosti današnjeg svijeta samo Europa može Europljanima pružiti istinski suverenitet. I stoga, poštovani zastupnici, ovo je Europa na koju možemo biti tako ponosni - rekla je von der Leyen na početku.
Osvrnula se i na rast ekstremne desnice poput AFD-a, ruskog uplitanja u države u Europi.
- Istodobno, svi znamo s kakvim se prijetnjama suočavamo. Kako su se stare pretpostavke i odnosi istrošili, sada imamo posla s otvoreno neprijateljskim svijetom. Teritorijalni agresorski rat bjesni na našem kontinentu, drugi su izbili u blizini. Borba za industrijske kapacitete oblikuje globalno natjecanje. A bitka narativa nastoji oslabiti povjerenje u Europu, paralizirati naše demokracije. Brige ljudi nisu povezane samo s tim velikim, globalnim prijetnjama. Učinak brojnih kriza prisutan je za mnoge europske obitelji, ponajprije kroz troškove života ili stanovanja. Vrtoglava brzina promjena i tehnologije utječe na naša radna mjesta, naše izvore prihoda i naše društvo, a također ima dubok učinak na našu demokraciju i naš diskurs. To vidimo u usponu ekstrema, nestanku nijansi, čak i u načinu na koji se odnosimo jedni prema drugima. Te stvarne zabrinutosti pretvaraju se u oružje kako bi se zabio klin među nas. Ponekad izvana, a prečesto iznutra. Ali naš je put jasan. Izgraditi neovisnu Europu koja ima moć djelovati. Ništa nas od toga ne može odvratiti jer u ovom svijetu sudbina Europe mora ostati u rukama Europljana. Dakle, naš je izbor jasan. Želimo li snažnu i neovisnu Europu koja se zauzima za svoje vrijednosti u ovom svijetu? Ili se želimo okupiti oko naše europske ideje da zajedno možemo odlučivati o vlastitoj sudbini? Ili ćemo dopustiti da naše demokracije potkopavaju posrednici i marionete autoritarnih režima? Bilo da je riječ o ultranacionalistima ili protueuropskim snagama, bilo da je riječ o ruskom uplitanju ili dezinformacijama. Imena mogu biti različita, ali njihov je cilj isti. Preziru naše vrijednosti i žele razbiti naše europsko jedinstvo. Zato nemojmo samo uzvratiti protiv toga, nego se zajedno borimo za našu europsku ideju - rekla je.
- Naše je gospodarstvo podnijelo posljedice ratova na Bliskom istoku bolje nego što se očekivalo, a nezaposlenost je blizu rekordno niskih razina. Ali pritisci viših cijena energije i troškova zaduživanja pogađaju ljude i poduzeća. Morat će se donijeti jasne fiskalne odluke kako bi se osigurala fiskalna održivost, uz istodobnu zaštitu ulaganja. Stoga je pokretanje europskog gospodarstva naš prioritet broj jedan. Imamo golemo tržište, industriju i usluge svjetske klase, bogatu zalihu štednje i jednu od vodećih svjetskih valuta. Pa ipak, i dalje fragmentiramo svoj kapital, mreže i kupovnu moć. Zato smo, kada smo stupili na dužnost, uspostavili odvažan plan. Izgraditi gospodarstvo u kojem inovacije i energija teku preko granica. U kojem se poduzeća natječu i rastu diljem Europe, a štednja financira našu budućnost. To je logika izvješća Draghija i Lette. I zajedno je provodimo. Sada imamo politički dogovor o Planu „Jedna Europa, jedno tržište” i zajedno, do kraja sljedeće godine, možemo i moramo dovršiti ovu povijesnu preobrazbu jedinstvenog tržišta. U današnjem gospodarstvu brzina je od presudne važnosti. Dozvola ili obrazac, priključak na mrežu ili odluka o financiranju. Sve to može odrediti gdje će se ulaganje ostvariti, gdje će se otvoriti radna mjesta. Moramo se kretati mnogo brže. Zato ćemo iznijeti prijedloge za dodatno ubrzavanje izdavanja dozvola. Tamo gdje su projekti u strateškom interesu Europe moramo ih jako ubrzati, a tamo gdje administrativno opterećenje usporava poslovanje i mala i srednja poduzeća, moramo ga drastično smanjiti. Znate da naših 12 skupnih prijedloga smanjuje administrativno opterećenje za oko 17 milijardi eura godišnje, ali pojednostavnjenje ne može biti jednosmjerna ulica. Sve razine moraju imati udjela u tome. Dugo govorimo o štetnosti „gold-platinga”, odnosno dodavanja dodatnih nacionalnih zahtjeva pravilima EU-a - rekla je.
- Europa ne može ostati industrijska sila ako su njezine cijene energije strukturno previsoke. Kada je Rusija prekinula opskrbu plinom, uzvratili smo. Naši izvori opskrbe sada su raznolikiji. I ulagali smo u vlastite čiste izvore energije, obnovljive izvore i nuklearnu energiju. Zatim je došlo zatvaranje Hormuškog tjesnaca i ponovno smo gorko osjetili cijenu naše opće ovisnosti o uvezenim fosilnim gorivima. Od početka sukoba uvezena fosilna goriva koštala su nas dodatnih 90 milijardi eura bez ijedne dodane molekule energije! Stoga moramo još snažnije ulagati u našu pristupačnu, domaću, čistu energiju, bilo da je riječ o obnovljivim izvorima i nuklearnoj energiji ili biometanu i drugima. Tehnološki neutralno. Ali moraju nam donijeti neovisnost. Za tu neovisnost moramo elektrificirati Europu. Naš je cilj udvostručiti udio električne energije do 2040. Time bi Europa mogla smanjiti svoj račun za uvoz fosilnih goriva za 260 milijardi eura godišnje, ali također moramo osigurati da električna energija koju proizvodimo bude dostupna. Prošle godine instalirali smo više od 80 GW kapaciteta obnovljivih izvora. Ali šest puta veći kapacitet još uvijek čeka priključenje. Zato nam je paket o mrežama toliko hitno potreban. Moramo ulagati brže. Ubrzati priključivanje na mrežu. Razviti skladištenje. Ukratko, učinimo budućnost Europe električnom - rekla je.
- Možemo smanjiti cijene energije, više ulagati i inovirati, reformirati naša gospodarstva, ali sve je to potkopano ako se naša poduzeća ne natječu pod jednakim uvjetima. Naš trgovinski deficit s Kinom sada iznosi milijardu eura dnevno. Dosegnuo je prijelomnu točku. Neki kažu da se približava drugi kineski šok, ali on je već ovdje. Vidimo ga u našim zajednicama i tvornicama diljem naše Unije. Dovodi do deindustrijalizacije u industrijskim središtima Europe. To je neodrživo. I zato vodimo dijalog s Kinom kako bismo ponovno uravnotežili našu trgovinu, ali taj dijalog sada mora dovesti do rezultata. Slabija domaća potražnja u Kini znači da je i njoj potrebno naše europsko tržište. Stoga je u interesu i jednih i drugih da zajedno radimo na pronalaženju rješenja. Dopustite mi da budem jasna: upotrijebit ćemo sve alate koji su nam na raspolaganju kako bismo ponovno uravnotežili naš odnos. Riječi su dobre, ali djela su bolja. I postoji još jedna stvar. Još uvijek imamo previše opasnih ovisnosti. Za mnoge kritične sirovine više od 80 posto ovisimo o Kini. Za neke rijetke zemlje 90 posto. Učinili smo mnogo, ali nismo jedini koji pokušavaju diverzificirati. Moramo hitno nabavljati i povećavati naše zalihe. Nijedna zemlja to ne može učiniti sama zato moramo razmišljati šire. Zbog toga ćemo osnovati novu Europsku korporaciju za kritične sirovine. Ona će nam pomoći da nabavimo i uskladištimo ono što nam treba za električne automobile, čipove i baterije, čiste tehnologije i obranu. I mnogo više. O tome ne ovisi samo naša industrija. Nego i naša neovisnost i sigurnost.
- Naše buduće blagostanje i sigurnost uvelike će ovisiti o tome kako ćemo upravljati prijelomnim točkama našeg vremena: klimatskim promjenama i umjetnom inteligencijom. Što se tiče klimatskih promjena, ovo ljeto bilo je ljeto istine. Gotovo nijedan dio našeg kontinenta nije bio pošteđen. U belgijskom području High Fens, tresetište nastajalo stoljećima izgorjelo je u pustoš pepela. Plamen je bjesnio od planina Irske do otoka Grčke ili Hrvatske. U Alpama se drevni ledenjaci svakoga dana sve više povlače. Učinak svega toga jednostavno je razoran: 660.000 hektara izgorjelo je do temelja. Izgubljeno je oko 12 milijuna tona usjeva. Ključne rijeke poput Dunava, Rajne ili Garonne nestaju pred našim očima. Više od 35.000 dodatnih smrti tijekom toplinskih valova. Domovi za skrb i bolnice opasno su se pregrijavali. A sve je to tek najava. Ovo su bili najtopliji ljetni mjeseci ikada ali vjerojatno najhladniji među godinama koje dolaze. Znanost je jasna: Europa se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka. Naravno, tranzicija je složena. I morat ćemo se prilagođavati i učiti usput. Ali nema sumnje: Europa može, mora i hoće ostati na putu prema našim klimatskim ciljevima - rekla je.
Najavila je analizu najugroženijih djelova Europe.
- Poštovani zastupnici, nije riječ o ublažavanju ili prilagodbi. Trebamo oboje i jedno mora jačati drugo. To je jedini način da postignemo klimatsku otpornost. Ali moramo dramatično pojačati pripravnost. Sljedećeg mjeseca predstavit ćemo novi okvir za klimatsku otpornost. Identificirat ćemo 100 najranjivijih područja u Europi. I procijenit ćemo rizike i na kojoj bi se razini njima trebalo upravljati. To će nam dati pristup cijelog društva, sve do lokalne razine, gdje je prilagodba najvažnija. I cilj će biti učiniti Europu predvodnicom u tehnologijama prilagodbe: golemom tržištu u nastajanju. Bilo da je riječ o usjevima otpornima na sušu, sprječavanju poplava ili energetski učinkovitom hlađenju. Europa je već predvodnica. I moramo osvojiti to tržište. Danas je samo oko 25 posto gubitaka od katastrofa u Europi pokriveno privatnim osiguranjem. To znači da nacionalni proračuni prečesto postaju osiguravatelj u krajnjoj nuždi. Moramo djelovati kako bismo zatvorili taj jaz. Zato će Komisija osnovati Savez za klimatsko osiguranje. Ovo se ljeto ne smije ponoviti zato ćemo uskoro predstaviti i Europski plan za toplinske valove. Trebamo bolje sustave ranog upozoravanja i bolju zdravstvenu pripravnost. Trebamo prilagodbu gradova i hlađenje. I moramo podržati najranjivije - rekla je.
- Druga se točka odnosi na sigurnost vode i hrane. Znamo za rizike nestašice vode i opskrbnih lanaca. Pa ipak, europske cijevi gube gotovo jednu litru na svake četiri litre, uglavnom zbog curenja. Kakav gubitak. Zato ćemo predložiti novu Europsku inicijativu za vodu jer voda je dragocjena. Za našu industriju i za našu sigurnost hrane. Usjevima je potrebna voda da rastu, stoci da preživi. O njoj ovise čitave žetve. Zato ćemo iznijeti prijedloge za poboljšanje upravljanja rizicima i rješavanje jaza u osiguranju. Još jednom, europski poljoprivrednici odgovorili su na izazov ovog beskrajnog ljeta. Poštovani zastupnici, europski poljoprivrednici najbolji su na svijetu. I podržavat ćemo ih na svakom koraku - rekla je.
- Sljedeća se točka odnosi na šumske požare. Oni postaju intenzivniji, češći i rasprostranjeniji. Tako sam ponosna na europski odgovor, na naše europske resurse koji lete diljem kontinenta. Ali očito moramo razmišljati šire i učiti brže. Zato smo zamolili neke od najiskusnijih europskih vatrogasaca i pripadnika hitnih službi da predvode taj posao. Razmotrit će sve aspekte pripravnosti i prevencije. Od civilno-vojne koordinacije do potreba za novim sposobnostima. I zamolila sam ih da iznesu prijedloge, uključujući i za buduću Europsku vatrogasnu flotu. Naše hitne službe samo su ove godine spasile bezbrojne živote i domove. I postoji jedna priča koju bih željela ispričati. To je priča o danskom pilotu Runeu Kyndalu. Njegova strast prema letenju odvela ga je diljem svijeta. Nastanio se u malom kanadskom gradu zvanom Terrace. Postao je jedan od najiskusnijih civilnih pilota u zemlji. Ali Rune je želio staviti svoj talent u službu veće misije, zato se vratio u Europu kako bi pomogao obuzdavati šumske požare diljem našeg kontinenta. U srpnju je izveo mnoge uspješne misije diljem Grčke nakon čega je trebao otići na zasluženi odmor. Ali izvanredno stanje bilo je na vrhuncu, zato je Rune odlučio ostati. Nekoliko dana poslije sudjelovao je u tragičnoj nesreći, zajedno sa svojim časnikom za vezu pri gašenju požara. Rune i taj časnik poginuli su. Umrli su kao heroji. Zamolila sam Runeovu majku i braću da nam se danas pridruže kao posebni gosti. Draga Margit, dragi Tue, dragi Kaare, čast nam je što ste s nama. Rune je dao svoj život kako bi spasio druge. Danas mu cijela Europa duguje zahvalnost - rekla je von der Leyen nakon čega je obitelj dobila dugačak pljesak od zastupnika.
- Umjetna inteligencija brzo postaje temeljni sloj našeg gospodarstva i sigurnosti. Stav Europe je jasan. Želimo maksimalno iskoristiti umjetnu inteligenciju kako bismo poboljšali naše društvo, kvalitetu života i produktivnost. Optimistična sam da umjetna inteligencija ima potencijal koristiti čovječanstvu ako to učinimo kako treba. Ali, kao i svaka snažna nova tehnologija, umjetna inteligencija donosi ravnotežu mogućnosti i rizika. Bez rješavanja tih rizika nikada nećemo moći otključati mogućnosti umjetne inteligencije. Kako granični modeli postaju sposobniji, ti su rizici došli u još oštriji fokus. Modeli koji se razvijaju omogućit će hakiranje na razini za koju nikada nismo mislili da je moguća i uskoro će biti u rukama protivnika koji svijet vide vrlo drukčije od nas. Istodobno, opasnosti modela koji se sami poboljšavaju postaju sve očitije. Incidenti u kojima AI agenti bježe iz svojeg okruženja ili umeću zlonamjerni kod daju nam tek uvid. Nakon incidenta s HuggingFaceom, programeri zvone na uzbunu, a izvršni direktori najnaprednijih kompanija govore nam da je vrijeme da usporimo sa samorekurzivnim modelima. Da usporimo napredovanje granice. Ako su ljudi koji razvijaju tehnologiju jasni, onda bismo i mi trebali biti. Akt o umjetnoj inteligenciji, naravno, ključan je element za postavljanje zaštitnih ograda. I stavlja Europu u položaj da oblikuje globalne napore u rješavanju ovoga. Zato ćemo pojačati djelovanje zajedno s našim partnerima sličnih stavova poput Kanade, Ujedinjene Kraljevine i drugih. Želimo udružiti snage u evaluaciji modela, provjeri, ranom upozoravanju, sigurnosti umjetne inteligencije i mnogočemu drugome. I pozvat ću glavne laboratorije koji razvijaju granične modele na razgovor o tome kako možemo podržati postojeće napore industrije da uspori napredovanje granice. Poštovani zastupnici, također je istina da će Europi trebati vlastite sposobnosti osobito kako bi zaštitila našu nacionalnu sigurnost. Moramo ostati u utrci jer to je ključno za našu neovisnost. Zato moramo golemo povećati naše računalne kapacitete i iznijet ćemo naše ideje o tome kako to postići na čist i učinkovit način. Također ćemo razviti nove načine korištenja javnih i privatnih sredstava za ulaganje u najperspektivnije europske startupove i poduzeća - rekla je.
- Poštovani zastupnici, ograničavanjem rizika umjetne inteligencije možemo maksimalno povećati koristi. Već smo učinili mnogo. Na primjer, na gigatvornicama i tehnološkom suverenitetu. Ali sljedeća etapa ove utrke nije samo u graničnim modelima, baš kao i s tiskarskim strojem u prošlim vremenima. Izumio ga je njemački izumitelj, ali usavršen je i primijenjen diljem zapadne Europe. Ne moraju oni koji razvijaju graničnu tehnologiju biti oni koji će iz nje izvući najveću vrijednost. Ključ je u stvaranju vrijednosti koju umjetna inteligencija još nije donijela. Premještanju umjetne inteligencije s ekrana u stvarno gospodarstvo i društvo. U tvornički pogon. Na bolnički odjel. U preciznu poljoprivredu. U naše energetske mreže. Za autonomnu vožnju. Za obranu. Tu je skrivena prava vrijednost. I upravo tu Europa ima velike prednosti. Imamo industrije svjetske klase koje raspolažu najkvalitetnijim podacima. Ti su podaci dragocjeno europsko blago. Oni su ono što može pokretati prilagođene modele industrijske umjetne inteligencije. Dopustite mi da navedem jedan društveni primjer. Probir raka dojke, pitanje za koje su se mnogi od vas neumorno zalagali. Mamografski probir smanjuje smrtnost za oko 30–40 posto među ženama koje sudjeluju. Rano otkrivanje je od presudne važnosti. Tu umjetna inteligencija može uskočiti. Mamografija potpomognuta umjetnom inteligencijom može tijekom probira ranije identificirati veći broj karcinoma i kao rezultat toga više žena može preživjeti. Zato trebamo umjetnu inteligenciju za zdravstvo ali i ovdje to moramo učiniti na europski način. Želim li da moj liječnik ima trenutačni pristup putem umjetne inteligencije svim podacima potrebnima za donošenje najbolje dijagnostičke odluke ili odluke o liječenju? Da, naravno. Ali želim li da moj liječnik bude robot, potpomognut umjetnom inteligencijom? Ne, naravno da ne. Poanta je da umjetna inteligencija mora osnažiti naše liječnike. Ne zamijeniti ih. To je samo jedan primjer. Sada se usredotočujemo na pet sektora najveće vrijednosti u kojima industrijska umjetna inteligencija ima najveći potencijal: zdravstvo, promet, poljoprivredno-prehrambeni sektor, naprednu proizvodnju te obranu i svemir. U studenome ćemo najaviti inicijative koje će promijeniti pravila igre u tim sektorima. Pozvat ćemo države članice, zastupnike u Europskom parlamentu, industriju i poduzetnike da nam se pridruže u ovom ambicioznom europskom projektu. Naš pristup je jasan: želimo umjetnu inteligenciju. Želimo da umjetna inteligencija stvara veću vrijednost na odgovorniji način i uz niže troškove i manju potrošnju energije. Ali iznad svega želimo umjetnu inteligenciju uz ljudsku kontrolu i djelovanje - rekla je.
- Poštovani zastupnici, to je naš europski način. Mnogi rizici umjetne inteligencije prelijevaju se i na naše socijalno tržišno gospodarstvo. Nekima umjetna inteligencija omogućuje ubrzavanje ponavljajućih zadataka i bolje korištenje njihovih vještina ali očito je da su te koristi neravnomjerno raspoređene među različitim skupinama vještina, generacijama i regijama. Pogledajte mlade ljude i prepreke s kojima se suočavaju samo da bi zakoračili na prvu stepenicu zaposlenja. Naš odgovor mora držati korak. Od obrazovanja do zapošljavanja. Umjetna inteligencija mora pomoći razvijati vještine, poboljšavati kvalitetu radnih mjesta i pružiti radnicima poštenu priliku. Zato nam je potreban naš Akt o kvalitetnim radnim mjestima. I donijet ćemo ga prije kraja godine. Sljedeće godine obilježit ćemo desetu godišnjicu našeg Europskog stupa socijalnih prava i nastavit ćemo ispunjavati njegovo obećanje. Pokrenut ćemo Europski sporazum o skrbi kako bismo odgovorili na izazove povezane s našim demografskim promjenama. Upravo smo predložili prvi Akt o stanovanju kako bismo se uhvatili ukoštac s kratkoročnim najmom i stambenim špekulacijama. Jer, poštovani zastupnici, skrb nije privilegij. Stanovanje nije privilegij. To su prava. Kada smo prije deset godina proglasili ovaj Stup socijalnih prava, svijet je bio drukčiji. Naše se društvo promijenilo. Na mnogo načina nabolje, na druge nije - rekla je.
- Danas se naše temeljne vrijednosti dovode u pitanje. Neki ljudi čak žele nazadovati u pogledu prava žena. Vratiti nas u doba u kojem su žene bile građanke drugog reda. Toliko smo se snažno borile za jednako postupanje, jednake mogućnosti, jednaku plaću. Pogledajte oko sebe u ovoj dvorani. Napokon nas je ovdje mnogo: predsjednica, potpredsjednica, čelnica klubova zastupnika, povjerenica, zastupnica u Europskom parlamentu, članica osoblja i službenica u dvorani. Zato dopustite da pošaljem vrlo jasnu poruku svima koji je trebaju čuti: žene su ovdje da ostanu. I nastavit ćemo se zauzimati za naše vrijednosti svakoga dana. Zato ćemo, zajedno s mojim dragim prijateljem Antóniom Costom, biti domaćini sastanka kako bismo očuvali trajna načela našeg Socijalnog stupa. Vremena se mogu mijenjati, tehnologije se mogu mijenjati, ali naše vrijednosti ne. U Europi će ljudi uvijek biti na prvome mjestu - rekla je.
- U ovom dobu prijelomnih točaka naše blagostanje i sigurnost neće se graditi samo kod kuće. Ove smo godine potpisali sporazume o slobodnoj trgovini s Indijom, Mercosurom, Meksikom, Australijom i Indonezijom. Sada imamo trgovinske sporazume s više od 80 zemalja, više nego itko drugi na svijetu, a poslovni sektor od nas traži još. Danas mogu najaviti novi međunarodni projekt povezivosti. On će izravno povezati Južni Kavkaz i Središnju Aziju s europskim tržištem, ono što nazivamo Srednjim koridorom. Putem Global Gatewaya nastojat ćemo okupiti do 12 milijardi eura javnih i privatnih ulaganja. Naš je cilj diverzificirati rute, utrostručiti trgovinske tokove i drastično skratiti vrijeme prijevoza tereta do 2030. Kako bismo to ostvarili, organizirat ćemo Regionalni samit o povezivosti s bugarskim premijerom. Ta su partnerstva strateški izbor Europe, ali ona su također odgovor na pucanje međunarodnog sustava utemeljenog na pravilima. Za neke je odgovor djelovati samostalno ali za nas to nije mogućnost. Europa će uvijek predvoditi kada je riječ o obrani sustava utemeljenog na pravilima. Ali više se ne možemo oslanjati na njega kao na jedini način osiguravanja naših interesa niti pretpostavljati da će nas njegova pravila zaštititi od složenih prijetnji s kojima se suočavamo. U ovom novom svijetu hitno moramo ponovno osmisliti naša partnerstva. I izgraditi globalne koalicije za našu otpornost i naše demokracije. I ovdje samo Europa, svojom veličinom i snagom, može preuzeti vodstvo. I zato sam pozvala kanadskog premijera Marka Carneyja - rekla je.
- Mark, tvoja prisutnost ovdje simbol je trajnog prijateljstva između naših naroda. Naše kulturne, povijesne i osobne veze duboko su utkane u tkivo naših društava. A zahvaljujući CETA-i, naša trgovina robom porasla je za 75 posto u manje od desetljeća. To pokazuje snagu naših trgovinskih sporazuma. Svijet gledamo istim očima: od umjetne inteligencije do klimatskih promjena, od Arktika do geopolitike. I stajali smo zajedno: oko Ukrajine, obrane, sirovina i opskrbnih lanaca. Ali iznad svega, dragi Mark, Europa i Kanada vjeruju u demokraciju. Da moć ne pripada najsnažnijima, najbogatijima ili najglasnijima, nego svima nama. Da demokracije imaju slobodu izabrati s kim će surađivati. Stoga dobrovoljno udružujemo snage. Prijeći ćemo s CETA-e na Savez za budućnost. Kako bismo stvorili zajednički prostor blagostanja i gospodarske sigurnosti. Radit ćemo na inteligentnoj proizvodnji. Stvorit ćemo tehnološki savez. Integrirat ćemo obrambene industrijske baze. Učinit ćemo Arktik vodećim zajedničkim projektom. Radit ćemo na energiji, kritičnim mineralima i baterijama. Na umjetnoj inteligenciji, kvantnim tehnologijama, kibernetičkoj i gospodarskoj sigurnosti. To nije partnerstvo protiv bilo koga drugoga, nego za našu zajedničku snagu. Ukratko, želimo odnos s Kanadom podići na najvišu moguću razinu. Dragi Mark, rekla sam da hitno moramo ponovno osmisliti naša partnerstva. Zato bih željela raditi s tobom. Dijelimo jedan ocean, jedan skup vrijednosti, jedan način gledanja na svijet. A sada ćemo izgraditi i našu zajedničku budućnost, hvala ti što si ovdje. Zato želim da svi mi otvorimo vrata Kanadi da postane prva pridružena članice Europske unije - rekla je nakon čega je usljedio pljesak zastupnika i čestitanje premijeru Carneyu.
- Europska vjera u suradnju uvijek je bila vođena mirom. To je naš raison d'être, razlog našeg postojanja. Danas je taj mir ugrožen. Ruski agresorski rat protiv Ukrajine bjesni, a prijetnje se gomilaju na našem tlu. Samo ovog tjedna vidjeli smo to u Litvi. Pokušaj napada dronom u Leipzigu najnoviji je dokaz. Moramo biti jasni o tome što je to bilo. Napad u kojem je korišten materijal vojne kvalitete, koji su izveli ruski operativci na europskom tlu. Napad ne samo na jednu državu članicu, nego protiv cijele naše Unije. I, poštovani zastupnici, to nećemo dopustiti. Ne bismo trebali imati nikakvih iluzija o tome što se ovdje događa: hibridne prijetnje s kojima se Europa suočava sve su manje hibridne i sve manje samo prijetnje. Kibernetički napadi ili sabotaže, podmetanje požara ili upadi dronovima svakoga dana postaju intenzivniji. Stoga, kako raste razina prijetnje, mora rasti i europska pripravnost. Zato ću zajedno s visokim predstavnikom/potpredsjednikom predložiti novu Europsku sigurnosnu strategiju. Već imamo mnoge alate i jačamo naš rad s NATO-om. Ali naša doktrina, naše institucije i naše donošenje odluka nisu držali korak s novom stvarnošću. Naši sustavi stvoreni su za drukčiji svijet. Pokreću ih dobronamjerni pokušaji postizanja konsenzusa i kompromisa, ali moramo razmotriti jesu li još uvijek prikladni za svoju svrhu. Primjerice, Europa treba vlastiti priručnik za odgovor na hibridne prijetnje. Hitno nam treba konsenzus o tome kako odgovoriti na određene incidente. One koji ostaju ispod praga oružane agresije, ali jasno ugrožavaju našu nacionalnu sigurnost. Drugim riječima, mehanizam koji bi nadopunjavao NATO-ov „članak 4.”. Vjerujem da je vrijeme za vlastiti europski članak 4. ili Protokol za sigurnosne izvanredne situacije. Kada bi ga aktivirala jedna država članica, sve bi se države članice sastale kako bi koordinirale europski odgovor, kako bi odvratile daljnju eskalaciju i ublažile posljedice. I vjerujem da moramo otići još dalje. Dugo smo raspravljali o formatu čelnika usmjerenom na sigurnost našeg kontinenta. Uz sudjelovanje partnera poput Ukrajine, Ujedinjene Kraljevine, Norveške, Kanade i drugih. To je sada još hitnije, s obzirom na prirodu i razmjere postojećih rizika, zato ćemo iznijeti svoje ideje kako bi Europsko vijeće za sigurnost postalo stvarnost. Hitnost je jasna. A načelo je jednostavno: sigurnost Europe je nedjeljiva - rekla je i najavila novo mjesto za nekog od europskih političara.
- To jedinstveno stajalište pokreće i naš rad na europskoj obrani. Nagli rast obrambene potrošnje doveo je do rekordnih razina ulaganja u naše sposobnosti i snage. Novi zajednički projekti počinju se ostvarivati i trošimo više na europske proizvode nego ikada prije. Veće narudžbe za našu industriju, veća interoperabilnost i veće ekonomije razmjera. Sada taj pristup moramo podići na sljedeću razinu. Rat u Ukrajini pokazao nam je važnost strateških omogućitelja. To su ključna sredstva potpore i multiplikatori snaga na koje se oslanja svaka vjerodostojna obrana. Od protuzračne i proturaketne obrane do strateškog transporta i nadopunjavanja gorivom u zraku. Od svemira do kibernetičkog prostora. Ti su sustavi ključni i trebamo ih više. Samo zajedno Europa ima razmjere potrebne da ih osigura. Zato danas mogu najaviti novi Europski instrument za strateške omogućitelje, potpuno usklađen s NATO-om. Jer samo snažno i vjerodostojno europsko obrambeno držanje jamčit će našu sigurnost. I da ne bude nikakve sumnje: Europa će braniti svaki pojedini četvorni metar svojeg teritorija - rekla je.
- Znamo da će nadolazeća zima biti teška za Ukrajinu. Ali također znamo da sjevernokorejski projektili i ruski dronovi ne mogu slomiti ukrajinski duh otpora. Jer Ukrajinci se bore za nešto. Bore se za opstanak svoje države, svoj identitet i svoju slobodu. A bore se i za našu slobodu i naše samoodređenje. Naša zadaća ostaje podržati Ukrajinu u tome najbolje što možemo. Konkretno, to znači: prvo, podržat ćemo Ukrajinu snažnije nego ikada tijekom najteže zime ovog rata. Zajedno s partnerima pružit ćemo humanitarnu pomoć i ojačati ukrajinsku opskrbu energijom i grijanjem. Drugo, ojačat ćemo ukrajinsku protuzračnu obranu. Posljednjih tjedana prvi smo put dogovorili kupnju američkih obrambenih projektila Patriot. Oni sada hitno moraju biti isporučeni. Ali također moramo zajedno raditi na smanjenju naše ovisnosti o jednom dobavljaču. Zato zajedno s Ukrajinom želimo razviti pristupačan i modularan sustav proturaketne obrane. Središnji dio te suradnje je Freyja. Ovdje spajamo ukrajinsko borbeno iskustvo i inovacijsku snagu s europskim tehnološkim vodstvom. I, naravno, našim znatnim proizvodnim kapacitetom. A Freyja je tek početak. Potrebno je više. Preostalim sredstvima SAFE-a uspostavit ćemo novi program za zajedničke projekte s ukrajinskim poduzećima. Treće, pooštrit ćemo naše sankcije protiv Rusije. Pritisak na Rusiju mora nastaviti rasti. To ne zahtijeva uvijek nove sankcije, nego prije svega provedbu postojećih. Naše sankcije bole. One stavljaju rusko gospodarstvo pod golem pritisak. Rusija pokušava sve kako bi ih zaobišla. Zato moramo zatvoriti svaku rupu. Jer, poštovani zastupnici, svakoga dana ovog ljeta ukrajinske gradove pogađao je udar za udarom. U Krivom Rihu ruski dronovi pogodili su prepun trgovački centar usred bijela dana. Zatim su udarili drugi put namjerno ciljajući spasioce koji su pohitali pomoći. To nije samo rat. To je namjerna strategija terora. Ali Ukrajinci su bezbroj puta dokazali da se njihov duh ne može slomiti. A ovoga je ljeta jedna djevojčica cijelom svijetu pokazala istinsku bit toga. Kada je rat počeo, Sasha je bila šestogodišnja djevojčica s velikom strašću. Gimnastiku je voljela više od svega. Ali jednog sunčanog dana u svibnju ruski projektil pogodio je njezin dom. Sasha je spašena ispod ruševina. Provela je dva tjedna u komi. A kada se probudila, otkrila je da joj lijeve noge više nema i da je nikada neće imati. Činilo se da se njezin san srušio zajedno s njezinom kućom. Ali Sasha je odbila odustati. Samo sedam mjeseci nakon napada vratila se u gimnastičku dvoranu sa svojom novom protezom. Trenirala je jače nego ikada. I počela osvajati zlato za zlatom. Ovoga je ljeta putovala svijetom sa svojom turnejom Dance of Freedom. Njezin je cilj svijetu govoriti o ukrajinskoj otpornosti u borbi za slobodu. Nadahnula je ljude kod Eiffelova tornja i na Times Squareu, u Riju i Tokiju. A danas želi donijeti svoju poruku upravo ovdje, u srce Europe. Poštovani zastupnici, pridružite mi se u dobrodošlici Sashi. Velika si inspiracija svima nama. Slava Ukrajini - rekla je.
- Duboka patnja u Gazi i nekontrolirano nasilje doseljenika na Zapadnoj obali duboko su pogodili Europljane. Odluka izraelske vlade da nastavi s nezakonitim projektom naselja E1 neprihvatljiva je. Prošle godine pozvala sam Europu da djeluje, predlažući niz mjera. Mnogim je Europljanima bolno što države članice nisu uspjele okupiti potrebne većine za jedinstven odgovor. Neke države članice krenule su naprijed. Druge razmatraju da to učine. Kada je Europa podijeljena, ne može promijeniti tijek događaja. Mjeseci koji dolaze bit će ključni za regiju. Unatoč tim izazovima, Europa predvodi u pružanju potpore Palestincima. Pružili smo više pomoći nego itko drugi. Putem Skupine donatora za Palestinu i inicijative Team Gaza okupili smo 65 delegacija. Zajedno smo obećali gotovo milijardu eura za obnovu Gaze i potporu modernoj Palestinskoj samoupravi. Europa podržava pravo Izraela na samoobranu. A palestinski narod ima jednako pravo živjeti u sigurnosti i dostojanstvu. Uloga je Europe održati živim plamen rješenja s dvije države - rekla je.
- Tijekom cijelog ovog govora govorila sam o potrebi da Europa djeluje zajedno ili riskira da bude razdvojena. Još jednom ovoga ljeta ta je stvarnost bila stavljena na kušnju na našim granicama. Od naših istočnih granica do obala Krete i preko cijelog Sredozemlja. I, naravno, s krizom u Ceuti. Ti su događaji različite prirode. Ali imaju dvije zajedničke stvari. Prva je da se ranjive ljude iskorištava. Od strane bešćutnih trgovaca ljudima i krijumčara. Od strane naših protivnika. Zato smo predložili režim sankcija koji će kriminalce pogoditi tamo gdje ih najviše boli. To me dovodi do druge paralele. Sve naše vanjske granice europske su granice. Zato se želim izravno obratiti narodu Španjolske. Granica Ceute europska je granica. Jer Ceuta je Španjolska. Ceuta je Europa. I Europa će biti uz vas. Poanta je da je jedino rješenje europsko rješenje, a to je Pakt o migracijama i azilu. Nakon godina rada napokon imamo zajednički europski okvir. Onaj koji svima daje odgovornosti i koji od svih zahtijeva solidarnost. I sada ga treba u potpunosti provesti. Na pravom smo putu. Vidjeli smo smanjenje nezakonitih dolazaka od 55 posto tijekom posljednje dvije godine i daljnji pad od 35 posto ove godine. To je stvaran napredak. No događaji ovog ljeta pokazuju da se naši alati moraju razvijati, osobito za izvanredne situacije. Europa treba sredstva za zaštitu svojih granica u svakom trenutku, osobito u scenarijima kada se masovna kretanja namjerno stvaraju i pretvaraju u oružje. Zato ćemo predložiti novi Europski okvir za odgovor u izvanrednim situacijama. Aktivirat će se samo prema strogo definiranom skupu kriterija, a u tim će slučajevima omogućiti vremenski ograničenu i strogo definiranu fleksibilnost standardnih postupaka. Poruka Europe je jasna: uvijek ćemo poštovati naše vrijednosti i temeljna prava, ali nikada nećemo praviti kompromis kada je riječ o zaštiti naših granica. Mi, Europljani, odlučujemo tko dolazi u našu Uniju i pod kojim okolnostima, a ne krijumčari i trgovci ljudima. Zato također pojačavamo rad na jačanju Frontexa, osobito kako bismo ubrzali vraćanja. Poboljšat ćemo naše sustave ranog upozoravanja, također u partnerstvu s trećim zemljama. Osigurat ćemo da možemo otkrivati i predviđati na internetu. I konačno, nastavit ćemo rješavati temeljne uzroke nezakonite migracije. Moramo zajedno raditi s našim susjedima kako bismo povećali ulaganja. Kako bismo mladima ponudili smislene izglede da ne budu prisiljeni kockati se svojim životima. Poslovi, vještine, osposobljavanje, naukovanje. Zato danas najavljujem novu Mediteransku inicijativu za vještine i radna mjesta mladih. Tako možemo smanjiti nezakonite migracije. Očuvati prava pojedinaca koji traže zaštitu. Olakšati sigurnu, zakonitu migraciju s novim uredima Gateway u partnerskim zemljama. I braniti slobode našeg schengenskog prostora. Ali iznad svega, to dokazuje da Europa može djelovati zajedno - rekla je.
- Poštovani zastupnici, ta potreba za zajedničkim europskim rješenjima važnija je nego ikada jer ugrožena je i naša europska demokracija. Uvijek iznova vidjeli smo dezinformacije i strano uplitanje koji nas nastoje podijeliti. Koji nastoje narušiti povjerenje u naše demokratsko tkivo i slobodne medije. Izborne kampanje zatrovane stranom propagandom. Teorije zavjere izgrađene na viralnim deepfake videosnimkama. To je kognitivno ratovanje. U Europi stvaramo vlastita mišljenja na temelju pristupa pouzdanim, neovisnim informacijama. Tako raspravljamo, postižemo kompromise i pronalazimo rješenja, čak i o kontroverznim pitanjima. Ta otvorenost naša je najveća snaga ali naši je protivnici pretvaraju u oružje kako bi iskrivili raspravu i istinu. Zato trebamo zajedničku sposobnost predviđanja, otkrivanja i odgovora. Zato sam prošle godine najavila Centar za demokratsku otpornost. On već daje rezultate sa svim državama članicama i ovim Parlamentom. Pojačat ćemo svoj rad, udružujući svoje resurse s državama članicama i dionicima. Ali ne bismo trebali imati nikakvih iluzija, prijetnje našim demokracijama ne dolaze samo izvana. Vidimo uspon antidemokratskih, protueuropskih snaga. I znamo rizike. Ali ništa nije neizbježno, samo pogledajte Mađarsku. Dvanaesti travnja ostat će nam dugo u sjećanju. Dan kada je mađarski narod uzeo svoju budućnost u svoje ruke. Izabrali su demokraciju. Izabrali su Europu. Vratili su Mađarsku tamo gdje pripada: u srce naše Unije. Godine nazadovanja počele su se preokretati. Borba protiv korupcije i zarobljavanja države ubrzava se. Postoji stvaran napredak u temeljnim pravima, u akademskoj slobodi. A sada su otključane milijarde eura ulaganja u Mađarskoj. Naravno, pred nama je još mnogo posla, ali to pokazuje da se naporan rad isplati. Zahvaljujući našim izvješćima o vladavini prava, svi se problemi sada rano otkrivaju i rješavaju dijalogom. Zahvaljujući ovom Parlamentu ojačali smo vezu između sredstava i poštovanja vladavine prava. Sa sljedećim dugoročnim proračunom moramo otići još dalje. Poštovanje vladavine prava i temeljnih prava obvezno je za sredstva EU-a. Mora biti u samom središtu proračuna. Sada i u budućnosti - rekla je vod der Leyen čime je zapravo poslala i poruku upozorenja Srbiji: bez demokracije i europskih vrijednosti, nema ni europskog novca. To je na tragu onoga što su zastupnici tražili u utorak na debati o pkopu ratnog zločinca u Beogradu uz državne počasti.
- U svojoj srži demokracija znači dati ljudima moć da izaberu društvo u kojem žele živjeti. Danas je velik dio te moći oduzet iz ruku roditelja. Mladi Europljani sada provode četiri do šest sati dnevno pred ekranima. Djeca se uvlače sve dublje u sadržajne tokove osmišljene kako bi ih zadržali u beskonačnom listanju. Ono čemu svjedočimo veliko je zarobljavanje naše djece. Zarobljavanje njihove pozornosti, njihove usredotočenosti, njihovih umova. To djeci oduzima djetinjstvo. Ono što našoj djeci treba jest vrijeme da izrastu u sebe, da odrastaju s drugima, da se suoče sa svim emocijama i izborima koje donosi stvarni život. Treba im čak i vrijeme da im bude dosadno jer tada moraju koristiti svoju maštu. Tada moraju razgovarati, slagati se, ne slagati se, oblikovati mišljenje, promijeniti mišljenje. Ali kada dijete ima pametni telefon, sve mu se to oduzima. Danju i noću roditelji vide cijenu: gubitak sna, tjeskobu, čak i samoozljeđivanje. A u sve većem broju slučajeva čak i smrtonosne tragedije. Poput one Olée, četrnaestogodišnje djevojčice koja je živjela u Belgiji. Oléa si je oduzela život prije točno mjesec dana, kao žrtva zlostavljanja na internetu. Priča je toliko tragična i puna tuge da nisam bila sigurna trebam li je uključiti. Ali Oléina mama tako je dirljivo govorila o svojoj kćeri, i tako strastveno o tome da se spriječi da se ovo dogodi drugima. Želim dostojno prenijeti njezine riječi pa ću govoriti na francuskom, kao što je ona govorila. 'Uvjerenja sam da bi bez tih sveprisutnih mreža moja kći još uvijek bila ovdje. Ovo je previše.' Poštovani zastupnici, u pravu je. Ovo je previše. Dosta je. Okupila sam Posebno povjerenstvo stručnjaka. Razgovarali smo s mladim ljudima. Promatrali smo Australiju i druge koji su već krenuli naprijed, a sada je vrijeme da Europa djeluje. Sutra Komisija predlaže Akt o djeci. Primijenit ćemo postupan i diferenciran pristup. Svaka dob ima svoje osjetljivosti i stoga će svaka imati vlastitu prilagođenu razinu zaštite. Nema osobnog računa za mlađe od 15 godina. Nema društvenih mreža za mlađe od 13 godina. To znači samo mini račune od 13 do navršenih 15 godina, koje postavljaju i nadziru roditelji, s ograničenim funkcijama i vremenskim ograničenjima. A između 15. i 18. godine siguran dizajn bit će obveza platformi. Svjesna sam da mnogi moć velikih tehnoloških kompanija doživljavaju kao nadmoćnu. I nemoguću za obuzdati. Ne slažem se. Ne moramo prihvatiti značajke koje stvaraju ovisnost. Ne moramo prihvatiti da djecu uvlače u sve ekstremnije sadržaje. Ne moramo prihvatiti da se fotografije djevojčica koriste za seksualizirane slike generirane umjetnom inteligencijom. Zato preokrećemo teret dokazivanja. Platforme će morati dokazati da su sigurne jer nije riječ o tome da naši maloljetnici pristupaju društvenim mrežama. Riječ je o tome kada i kako dopuštamo društvenim mrežama da pristupaju maloljetnicima. Europa ima moć djelovati. Mi odlučujemo o našim pravilima, a ne velike tehnološke kompanije - najavila je von der Leyen.
- Sve nam to pokazuje što Europa može postići u pitanjima koja su doista važna. Ali također moramo ponovno osvojiti srca Europljana. Stvoriti taj osjećaj pripadnosti nečemu većem od nas samih. Pripadnosti zajedničkom domu. Sigurnosti da ćemo, kao Europljani, uvijek biti tu jedni za druge. Jer samo trebamo pogledati izvan naših granica kako bismo shvatili koliko je ta europska ideja još uvijek živa. Trebamo samo pogledati prema Ukrajini i Moldovi. Prema zapadnom Balkanu. Trebamo samo pogledati prema svim onim zemljama blizu naše Unije. A budući da njihova budućnost leži unutar naše Unije, uskoro ćemo predložiti planove puta za najnaprednije kandidate. Taj će proces ostati utemeljen na zaslugama. I, poštovani zastupnici, ponavljam: poštovanje naših vrijednosti nije predmet pregovora. Bila sam užasnuta snimkama s pogreba Ratka Mladića u Beogradu prošlog tjedna. Počinio je najstrašnije zločine protiv čovječnosti. Veličanju ratnih zločinaca jednostavno nema mjesta u Europskoj uniji. Sve žrtve ratova u bivšoj Jugoslaviji zaslužuju da ih se pamti, a sve njihove obitelji zaslužuju naše suosjećanje. Jer upravo to branimo kao Unija: istinu, pravdu i poštovanje naših vrijednosti - rekla je.
- Poštovani zastupnici, Europa će uvijek ostati vjerna svojim vrijednostima. Naša Unija rođena je kao projekt mira. Kako bi naša tragična prošlost mogla ustupiti mjesto zajedničkoj budućnosti Europljana. Desetljećima poslije milijuni ljudi i dalje u Europi vide obećanje, ponekad čak iz tako daleke Kanade. Pa ipak, često zaboravljamo koliko je to obećanje i dalje snažno. Nakon rata, 1948. godine, održan je Kongres Europe. Okupio je najveće umove našeg kontinenta kako bi promišljali o budućnosti europske suradnje. Kako bi pomogli ovoj europskoj ideji, koja je naša, da raste. Kao društvo moramo ponovno otkriti tu sposobnost promišljanja Europe. Sljedeće godine obilježit ćemo povijesnu 70. godišnjicu Rimskih ugovora. Tim povodom danas najavljujem da ćemo pokrenuti novi Kongres Europe. Okupit će najveće mislioce i pisce, umjetnike i znanstvenike, građane i civilno društvo. Trebamo naše najbistrije umove iz cijele naše Unije i cijelog našeg kontinenta. Zajedno će razviti viziju sposobnu nadahnuti novu generaciju Europljana. Sposobnu ponovno osvojiti našu europsku imaginaciju kako bi sljedeća generacija mogla napisati vlastitu povijest. Nikada nemojmo zaboraviti rođenje naše Unije. Narodi koji su tako dugo međusobno ratovali okupili su se kako bi izgradili zajedničku sudbinu. Sudbinu mira, blagostanja, demokracije i slobode. Nikada nisu zapisali koliko će nas daleko ta sudbina naposljetku odvesti ali svaka je generacija gradila na nasljeđu one prethodne. Korak po korak. Kamen po kamen. Naravno, naše nesavršenosti, naša raznolikost i naše razlike ostaju. Ali upravo je to ono što Europu čini našom Europom. Našim zajedničkim domom. Živjela Europa! - zaključila je.
24sata © 2026
