'Za razvoj brzog interneta i 5G-a do 2027. treba 5,6 milijardi kn'

Vlada je u četvrtak donijela Nacionalni plan razvoja širokopojasnog pristupa za razdoblje od 2021. do 2027. koji je usklađen s ciljevima EK za europsko gigabitno društvo i za 5G, kojima se potiče razvoj širokopojasnog pristupa i mreža vrlo velikog kapaciteta, a za njegovu provedbu Hrvatskoj treba 5,6 milijardi kuna.

- Ukupno procijenjena sredstva potrebna Hrvatskoj za prevladavanje digitalnog jaza i provedbu planiranih programskih cjelina iz Nacionalnog plana od 2021. do 2027. iznosi oko 5,6 milijardi kuna. Od toga, oko 3,7 milijardi kuna su procijenjena potrebna sredstava potpora iz različitih EU fondova, dok ostalih oko 1,9 milijardi kuna čine predviđena ulaganja operatora elektroničkih komunikacija i drugih ulagača - rekao je na Vladi ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

RAST OD 5,5 POSTO Nakon dvije godine pada, 5G vraća prodaju mobitela u plus

Po njegovim riječima, Nacionalnim planom odgovara se na nove zahtjevne ciljeve iz EK-a o povezivosti do konkurentnog jedinstvenog digitalnog tržišta i Akcijskog plana 5G za Europu, kojima se potiče razvoj širokopojasnog pristupa i mreža vrlo velikog kapaciteta, a koje omogućuju gigabitnu povezivost s ciljem transformacije jedinstvenog digitalnog tržišta prema gigabitnom društvu i razvoju 5G mreža koje države članice trebaju ostvariti.

Nacionalnim planom utvrđuju se četiri cilja.

Prvi je uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta u kućanstva, kako bi se omogućio širokopojasni pristup s brzinama od najmanje 100 Mbit/s u smjeru prema korisniku ("download"), uz mogućnost nadogradnje na brzine do 1 Gbit/s.

Drugo je uvođenje mreža vrlo velikog kapaciteta koje podržavaju širokopojasni pristup sa simetričnim brzinama od najmanje 1 Gbit/s za javne namjene, što uključuje osnovne i srednje škole, visoka učilišta i ustanove u sustavu znanstvene djelatnosti, tijela državne uprave i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i zdravstvene ustanove te prometna čvorišta kojima prolazi velik broj putnika (autobusni kolodvori, željeznički kolodvori, zračne luke, putničke pomorske i riječne luke).

Treći cilj je je uvođenje 5G mreža, odnosno osiguranje pokrivenosti 5G mrežama u urbanim područjima i uzduž glavnih kopnenih prometnih pravaca, piri čemu se urbana područja odnose na jedinice lokalne samouprave u sastavu četiri urbane aglomeracije - Zagreb, Split, Rijeka i Osijek, a glavni kopneni prometni pravci na autoceste, državne ceste i željezničke pruge u Hrvatskoj koje čine transeuropsku prometnu mrežu (TEN-T).

TESTIRAJU I NOVI SIGNAL HT-ov 5G u još devet gradova, brži internet za 1,3 milijuna ljudi

Četvrti cilj je osiguranje pokrivenosti 5G mrežama u ruralnim područjima, koja obuhvaćaju sve jedinice lokalne samouprave i dijelove jedinica lokalne samouprave izvan urbanih područja.

Vlada ocjenjuje da dosadašnji razvoj širokopojasnog pristupa u Hrvatskoj nije bio dovoljno brz i nije rezultirao dostupnošću s dovoljno velikim brzinama, što Hrvatsku prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI 2020) svrstava na 25. mjesto od 27 država članica EU-a.

Butković kaže da se upravo zato planom adresiraju sve prepreke zbog kojih očekivani ciljevi dostupnosti širokopojasnog pristupa do 2020. nisu ostvareni i stvaraju preduvjeti za zaustavljanje daljnjeg zaostajanja Hrvatske te za ostvarenje ciljeva gigabitne povezivosti.

Naglašava da je plan u cijelosti usklađen s nacionalnom razvojnom strategijom do 2030. godine.