Iako Trump tvrdi da ga ne zanimaju minerali, gospodarski potencijal Grenlanda je golem. Otok leži na ogromnim, uglavnom neiskorištenim zalihama prirodnih resursa, pogotovo nafte...
OPSESIJA OD BILIJUN DOLARA
Zašto Trump želi Grenland?
Čitanje članka:
2
min
Retorika američkog predsjednika Donalda Trumpa o preuzimanju Grenlanda, koja je kulminirala otvorenom prijetnjom vojne akcije, izazvala je šok i nevjericu u Danskoj i diljem Europe. Iako se isprva činilo kao ekscentričan hir, sada je posve jasno da je Trumpova želja za pripajanjem najvećeg svjetskog otoka duboko ukorijenjena u američkoj vanjskoj politici i nacionalnoj sigurnosti. No, što se krije iza te opsesije koja prijeti potkopavanjem temelja NATO saveza?
Glavni razlog koji Trump i njegova administracija navode jest nacionalna sigurnost. Grenland ima ključan geostrateški položaj na Arktiku, regiji koja otapanjem leda postaje novo poprište globalnog nadmetanja, prvenstveno između Sjedinjenih Država, Rusije i Kine. Trump je izravno upozorio kako je Grenland "prekriven ruskim i kineskim brodovima", što Washington vidi kao izravnu prijetnju.
Na sjeverozapadu otoka smještena je američka svemirska baza Pituffik, ranije poznata kao Thule, koja je desetljećima bila stup američke obrane. Baza je ključna za sustav ranog upozoravanja na balističke projektile i nadzor svemira. Osim toga, Grenland je vitalan za kontrolu takozvanog GIUK prolaza (Grenland - Island - Ujedinjeno Kraljevstvo), strateškog pomorskog pravca kroz koji ruske podmornice i brodovi moraju proći kako bi iz Sjevernog mora ušli u Atlantski ocean. Kontrola tog prolaza presudna je za sigurnost istočne obale SAD-a i pomorskih linija NATO-a.
Rudnik zlata pod vječnim ledom
Iako Trump tvrdi da ga ne zanimaju minerali, gospodarski potencijal Grenlanda je golem. Otok leži na ogromnim, uglavnom neiskorištenim zalihama prirodnih resursa. Procjenjuje se da se ispod leda kriju značajne rezerve nafte i prirodnog plina, ali ono što je još važnije su rijetki zemni metali.
Ovi minerali, poput neodimija, ključni su za proizvodnju moderne tehnologije, od pametnih telefona i električnih vozila do vjetroturbina i naprednih vojnih sustava. Trenutno globalnim tržištem rijetkih zemnih metala dominira Kina, a stjecanjem kontrole nad Grenlandom, SAD bi osigurao vlastiti izvor i smanjio ovisnost o Pekingu. Nije zanemariva ni činjenica da se na Grenlandu nalazi gotovo trećina svjetskih zaliha slatke vode.
Danska premijerka Mette Frederiksen nazvala je cijelu ideju "apsurdnom" i poručila da Grenland nije na prodaju. Upozorila je da bi američki napad na Dansku, koja je članica NATO-a, značio "kraj saveza" i sigurnosnog poretka uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata.
Slično su reagirali i grenlandski čelnici. Premijer Jens-Frederik Nielsen odbacio je ideju kao "fantaziju", dok je njegov prethodnik Múte Bourup Egede poručio
'Grenland je naš. Nismo na prodaju i nikada nećemo biti na prodaju'
Europski saveznici, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, Francusku i Njemačku, stali su čvrsto uz Dansku, izdavši zajedničku izjavu u kojoj naglašavaju da "Grenland pripada svom narodu" i da se načela suvereniteta i teritorijalnog integriteta moraju poštovati.
Za Donalda Trumpa, stjecanje Grenlanda nije samo pitanje sigurnosti i resursa, već i osobnog nasljeđa. Ideju je opisao kao "veliki posao s nekretninama", usporediv s povijesnim akvizicijama poput kupnje Aljaske. Njegova administracija ne isključuje nijednu opciju, od izravne kupnje i sporazuma o slobodnom udruživanju, do upotrebe ekonomskih sankcija i vojne sile, što je potvrdila i Bijela kuća.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
