Kada reakcija krene, razvija se rapidno. Ljudi dođu s nule na sto u kratkom vremenu, izjavila je tijekom istrage izvanredna profesorica Sheryl van Nunen
RASTE BROJ SLUČAJEVA U SVIJETU
Zbog ugriza krpelja može vas ubiti običan mesni obrok! Evo što je 'alergija 21. stoljeća'
Čitanje članka:
3
min
Tragična smrt šesnaestogodišnjeg Jeremyja Webba tijekom kampiranja s prijateljima u Australiji dugo je bila misterij obavijen tugom. Nakon večere s goveđim kobasicama, mladiću je pozlilo, počeo je teško disati i ubrzo se srušio. Preminuo je u bolnici, a kao uzrok smrti prvotno je naveden težak napad astme, bolesti od koje je bolovao od djetinjstva. No gotovo četiri godine kasnije, iscrpna sudsko-medicinska istraga otkrila je zastrašujuću istinu koja mijenja percepciju o alergijama, krpeljima i naizgled bezazlenom mesnom obroku.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:49
Prvi takav slučaj u Australiji, tek drugi u svijetu
Zamjenica državnog mrtvozornika Novog Južnog Walesa, Carmel Forbes, krajem veljače ove godine zaključila je istragu presudom koja je odjeknula diljem svijeta. Jeremy Webb nije umro samo od astme. Njegovu smrt uzrokovala je anafilaktička reakcija na meso sisavaca, koja je potom pokrenula fatalni napadaj astme. Bez alergijske reakcije, astma sama po sebi te noći ne bi bila smrtonosna. Time je Jeremy postao prva službeno potvrđena žrtva takozvanog alfa-gal sindroma u Australiji i tek druga u svijetu. Prvi zabilježeni smrtni slučaj dogodio se 2024. godine u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je preminuo četrdesetsedmogodišnji pilot nakon što je pojeo hamburger.
Jeremyjeva shrvana majka Myfanwy Webb izjavila je kako je ranije sumnjala da njezin sin ima neku vrstu intolerancije na meso, no nije ni slutila da bi se moglo raditi o alergiji koja može ubiti.
- Smatrala sam to intolerancijom na hranu, a ne alergijom koja te može ubiti anafilaksijom. Mislim da bi Jeremy bio tako ponosan na ovu istragu o njegovoj smrti. Ako spasi samo jedan život, onda je to pobjeda, ogromna pobjeda - rekla je.
Što je alfa-gal, 'alergija 21. stoljeća'?
Alfa-gal sindrom (AGS) ozbiljna je i potencijalno po život opasna alergijska reakcija na molekulu šećera zvanu galaktoza-alfa-1,3-galaktoza, poznatiju kao alfa-gal. Ono što ovu alergiju čini jedinstvenom i podmuklom jest njezin uzrok i način na koji se manifestira. Ne razvija se klasičnim putem, već nastaje nakon uboda određenih vrsta krpelja. U Australiji je glavni krivac paralizirajući krpelj (Ixodes holocyclus), dok je u SAD-u to krpelj poznat kao 'Lone Star'.
Prilikom uboda, krpelj u ljudski krvotok unosi molekulu alfa-gal, koja se inače nalazi u slini krpelja, što kod nekih osoba izaziva snažan odgovor imunološkog sustava. Tijelo počinje proizvoditi antitijela na tu molekulu, čime postaje "tempirana bomba". Alfa-gal se prirodno nalazi u mesu većine sisavaca, poput govedine, svinjetine i janjetine, ali i u želatini, mliječnim proizvodima te čak nekim lijekovima. Ključni problem koji otežava dijagnostiku jest odgođena reakcija. Za razliku od većine alergija na hranu gdje se simptomi javljaju gotovo trenutačno, kod alfa-gal sindroma reakcija kasni od dva do čak deset sati nakon konzumacije. Mnogi zato simptome poput osipa, oteklina, povraćanja ili teškog disanja ne povezuju s obrokom koji su pojeli satima ranije.
'Reakcija kreće s nule na sto'
- Kada reakcija krene, razvija se rapidno. Ljudi dođu s nule na sto u kratkom vremenu - izjavila je tijekom istrage izvanredna profesorica Sheryl van Nunen, klinička imunologinja koja je još 2007. godine prva na svijetu opisala vezu između uboda krpelja i ove neobične alergije na meso.
Upravo je ona posthumno dijagnosticirala Jeremyja, istaknuvši kako vjeruje da je dječak imao alergiju od djetinjstva, s obzirom na povijest uboda krpelja i ranije zabilježene alergijske simptome nakon konzumacije crvenog mesa. Te epizode su, nažalost, bile pogrešno tretirane isključivo kao napadaji astme, što stručnjaci danas nazivaju propuštenim prilikama medicinskog sustava.
Zašto se ovo događa baš sada?
Porast broja slučajeva alfa-gal sindroma zabrinjava stručnjake diljem svijeta. Istraživanja pokazuju da se broj dijagnoza u Australiji od 2020. godine povećava za oko 40 posto godišnje. Određena područja, poput sydneyskog Pittwatera, postala su globalna žarišta s najvišom zabilježenom stopom oboljelih. Glavni uzroci ovog trenda leže u klimatskim promjenama i urbanizaciji. Blaže zime i duža, vlažnija ljeta omogućuju krpeljima da prežive i šire se na nova područja. Istovremeno, širenje naselja u blizinu šuma i prirodnih staništa dovodi ljude u češći kontakt s divljim životinjama poput jelena i klokana, koji su glavni prijenosnici krpelja.
Zbog toga je prevencija ključna. Australska organizacija za istraživanje alergija uzrokovanih krpeljima (TIARA) savjetuje nošenje duge odjeće u prirodi i korištenje repelenata. Ako do uboda ipak dođe, njihova je ključna poruka: "Zamrznite ga, ne stišćite ga!". Preporučuje se korištenje spreja na bazi etera koji se može kupiti u ljekarnama. Sprej se nanosi iznad krpelja kako bi ga se zamrznulo, nakon čega bi sam trebao otpasti. Stiskanje krpelja pincetom može uzrokovati ubrizgavanje dodatne količine sline u krvotok i time povećati rizik od razvoja opasne alergije.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
