Povijesna presuda preinačila je prethodnu odluku iz travnja 2023., kada su obje kompanije bile oslobođene optužbi. Među 228 žrtava iz 33 države bio je i 45-godišnji pomorac Zoran Marković
PRAVDA NAKON 17 GODINA
Hrvat Zoran poginuo je u padu aviona s još 227 ljudi. Air France i Airbus su proglašeni krivima
Čitanje članka:
3
min
Nakon duge i mučne pravne bitke koja je trajala gotovo dva desetljeća, Prizivni sud u Parizu proglasio je zrakoplovnu tvrtku Air France i proizvođača zrakoplova Airbus krivima za ubojstvo iz nehaja u slučaju pada zrakoplova na letu AF447, piše BBC. U tragediji koja se dogodila 1. lipnja 2009. godine, kada se Airbus A330 na putu iz Rio de Janeira za Pariz srušio u Atlantski ocean, živote je izgubilo svih 228 putnika i članova posade, među kojima je bio i hrvatski pomorac Zoran Marković.
Povijesna presuda preinačila je prethodnu odluku iz travnja 2023., kada su obje kompanije bile oslobođene optužbi. Sud je sada utvrdio da su obje tvrtke počinile ključne propuste koji su izravno doveli do najsmrtonosnije nesreće u povijesti francuskog zrakoplovstva. Iako je izrečena maksimalna novčana kazna od 225.000 eura za svaku tvrtku, za obitelji žrtava, koje su se 17 godina borile za istinu, ovo je prije svega simbolična pobjeda i priznanje da se tragedija mogla spriječiti.
Kobna noć nad Atlantikom
Let AF447 nestao je s radara usred noći, oko četiri sata nakon polijetanja iz Rija. Zrakoplov je ušao u snažnu oluju iznad ekvatorijalnog dijela Atlantika, u području poznatom po ekstremnim vremenskim uvjetima. Ključni trenutak dogodio se kada su se Pitotove cijevi, vanjski senzori koji mjere brzinu zrakoplova, zaledile zbog kristala leda na velikoj visini.
To je dovelo do slanja proturječnih podataka o brzini u putno računalo, zbog čega se autopilot automatski isključio. Prema završnom izvješću francuske agencije za istraživanje zrakoplovnih nesreća (BEA), posada je tada preuzela ručne kontrole, no njihova reakcija bila je pogrešna. Umjesto da zadrže zrakoplov u ravnom letu, jedan od kopilota, 32-godišnji Pierre-Cédric Bonin, povukao je upravljačku palicu prema sebi, podižući nos zrakoplova.
Taj manevar doveo je do naglog gubitka brzine i zrakoplov je na visini od 11.600 metara ušao u aerodinamički slom (stall), stanje u kojem krila više ne proizvode dovoljan uzgon. Zvukovi upozorenja na slom neprestano su se oglašavali u kokpitu, no zbunjena posada, kojoj se pridružio i kapetan Marc Dubois nakon što se vratio s pauze, nije uspjela ispravno dijagnosticirati problem. Zrakoplov je padao gotovo četiri minute prije nego što je udario u površinu oceana brzinom od oko 280 km/h. Svi putnici su umrli na mjestu.
Potraga i otkriće crnih kutija
Svijet je danima bio u neizvjesnosti. Zrakoplov je jednostavno nestao, bez poziva u pomoć. Pokrenuta je jedna od najopsežnijih i najskupljih potraga u povijesti zrakoplovstva. Prvi dijelovi olupine i tijela žrtava pronađeni su tek pet dana kasnije, plutajući na stotinama kilometara od posljednje poznate lokacije.
No, ključni dokazi - crne kutije, odnosno snimač podataka o letu (FDR) i snimač razgovora u kokpitu (CVR) - ležali su na dnu oceana. Tek nakon gotovo dvije godine, u travnju 2011., ronioci su uspjeli locirati i izvući snimače s dubine od gotovo 4000 metara. Njihov sadržaj bio je presudan za rekonstrukciju posljednjih trenutaka leta i otkrivanje lanca pogrešaka.
Propusti proizvođača i zrakoplovne tvrtke
Tijekom suđenja, tužitelji su tvrdili da su obje kompanije bile svjesne rizika. Airbus je optužen jer nije adekvatno upozorio zrakoplovne tvrtke na probleme s Pitotovim cijevima, koje su se i prije leta 447 znale zalediti na velikim visinama. Također, logika sustava za upozorenje na slom kritizirana je jer se alarm gasio pri ekstremno velikim napadnim kutovima, što je moglo dodatno zbuniti pilote.
Air France je, s druge strane, proglašen krivim zbog nedovoljne obuke svojih pilota. Utvrđeno je da posada nije bila adekvatno pripremljena za scenarij gubitka pouzdanih pokazatelja brzine na velikoj visini i za ručno upravljanje zrakoplovom u takvim izvanrednim okolnostima. BEA je u svom izvješću istaknula da obuka za oporavak od sloma na visinama krstarenja praktički nije postojala.
Među 228 žrtava iz 33 države bio je i 45-godišnji pomorac Zoran Marković iz mjesta Kostelji pokraj Crikvenice.
- Sjećam se da sam se nakon gubitka voljenog supruga toliko namučila oko svakidašnjih obaveza, stvari i problema koji su me snašli da nisam imala vremena razmišljati ni o čemu osim kako da odškolujem kćeri i pobrinem se za njihovu egzistenciju. Danas nam Zoran jednako nedostaje kao i svih ovih godina, ali što da se radi, morate živjeti, život ide dalje. Nasreću, ta nagodba mi je olakšala mnogo toga i zadovoljna sam što sam se odlučila na nju jer vidite i sami koliko dugo je to suđenje trajalo - kazala je njegova supruga Dalia u razgovoru za 24sata 2023. godine.
Tragedija je odnijela i živote uglednih pojedinaca poput brazilskog princa Pedra Luiza de Orléans e Bragança, dirigenta Silvija Barbata te troje mladih irskih liječnika.
Uz korištenje AI-ja*
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
