Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Dok je svijetom 'harala' pandemija, primijećen je paradoks: Bogate zemlje nisu se pokazale boljima u borbi protiv krize. U Europi je bolest poharala Britaniju, Francusku i Italiju, tri od četiri najveće ekonomije na kontinentu.
Američki The New York Times hvali zemlje poput Hrvatske i Grčke, koje su uvele rane mjere kako bi spriječile širenje epidemije koronavirusa te dodaju kako su takve države imale veću suradnju građana što se dovodi u vezu s iskustvima ratova i financijskih kriza.
Dok je svijetom 'harala' pandemija, primijećen je paradoks: Bogate zemlje nisu se pokazale boljima u borbi protiv krize od onih siromašnijih.
Bogate zemlje, koje su tradicionalno sposobne brzo rasporediti resurse, ojačane dobro financiranim državnim mehanizmima namijenjenim boljem prevladavanju kriza, uglavnom nisu dobro upravljale pandemijom koronavirusa.
U Europi je bolest je poharala Britaniju, Francusku i Italiju, tri od četiri najveće ekonomije na kontinentu. Manje i siromašnije države u Europi brzo su nametnule i primijenile stroga ograničenja kojih su se držale i do sada imaju više uspjeha u obuzdavanju virusa.
Među tim zemljama, od kojih neke sada oprezno otvaraju svoja gospodarstva i društva, nalaze se i one s jakim rezervama otpornosti koje su posljedica iskustava iz relativno nedavnih teških vremena. S obzirom na ono što su njihovi stanovnici prošli ne tako davno, stroge mjere činile su se manje napornima, što je potaknulo veću društvenu suradnju.
New York Times posebno ističe neke od država koje su nekada pripadale komunističkom bloku poput Grčke i Hrvatske u kojima vlasti pozitivno gledaju na izdržljivost svog stanovništva.
U Hrvatskoj mnogi još pamte boravak u zatvorenom prostoru uz zvukove sirena tijekom Domovinskog rata. U Grčkoj, gdje su restrikcije nametnute tijekom dužničke krize u sjećanju stanovništva još svježe, mogućnost da jedna od tri osobe ostane bez posla nije ništa novo.
Tako navode iskustvo Ize Morovića (45), brijača u Zadru, koji se, nakon boravka u izolaciji u kući sa suprugom i dvije mlade kćeri, prisjetio rata početkom 90-ih, kada je trčao na obližnje brdo kako bi oglasio sirenu za zračni napad.
Analizirajući različite reakcije na pandemiju, znanstvenici Sveučilišta u Oxfordu razvili su ljestvicu strogosti, nastojeći ocijeniti čvrstinu mjera koje su vlade poduzele kako bi zaustavile širenje virusa.
U Hrvatskoj, čije su ocjene pri samom vrhu te ljestvice koja mjeri strogost mjera, od koronavirusa je umrlo 90 osoba, čime je stopa smrtnosti u zemlji iznosila 2,1 na 100 000 stanovnika. U državi New York taj broj iznosi 137 na 100.000.
Ovakav način upravljanja krizom Hrvatskoj je omogućio da 27. travnja bude jedna od prvih koja će oprezno ublažiti neke od restrikcija. Grčka je ukinula potpuno zatvaranje 4. svibnja, a druge države u istočnoj Europi, poput Češke i Slovenije, koje su također poduzele rane stroge mjere, postupno se vraćaju osjećaju normalnosti.
Riječ koja se ponekad primjenjuje na društva u ovim dijelovima Europe je "otpornost".
24sata © 2026
