Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Nagrada Hrvoje Mateljić, utemeljena u spomen na prerano preminulog Liderova novinara, nije samo priznanje pojedinačnim novinarskim postignućima.
Umjetna inteligencija, odgovornost za izgovorenu i napisanu riječ, geopolitički potresi i budućnost medija bile su neke od tema ovogodišnjeg susreta gospodarskih novinara na kojem su dodijeljena priznanja najboljim novinarskim radovima. Glavno priznanje za najbolji novinarski rad o gospodarstvu objavljen u tiskanom i digitalnom obliku pripalo je, javlja lidermedia.hr, Editi Vlahović Žuvela, novinarki Poslovnog dnevnika. Nagradu joj je uručio državni tajnik Ministarstva kulture i medija Mladen Pavić. Riječ je o 17. dodjeli priznanja koje je poslovni tjednik Lider utemeljio u spomen na svojega prerano preminulog novinara Hrvoja Mateljića, s ciljem promicanja kvalitetnog i analitičkog gospodarskog novinarstva. Vlahović Žuvela, kojoj je priznanje posebno značajno nakon dugogodišnje novinarske karijere, istaknula je važnost profesionalnih standarda i odgovornosti prema publici.
- Kao slobodnoj novinarki nakon 35 godina rada imponira mi kad dobijem nagradu od struke. Mnogo se toga promijenilo otkako sam počela raditi, ali bez etičnosti nema novinarstva. Odgovorni smo čitateljima, a u vrijeme umjetne inteligencije (AI) odgovornost je još veća, jer često AI donosi neprovjerene podatke - rekla je Vlahović Žuvela. Uz glavnu nagradu dodijeljena su još tri priznanja. Za najbolji novinarski rad o gospodarstvu emitiran u elektroničkim medijima, odnosno na radiju ili televiziji, nagrađena je Sandra Leskovar, novinarka Hrvatske radiotelevizije. Priznanje joj je uručio glavni urednik Lidera Miodrag Šajatović.
- Iskreno se nadam da sve ovo što pritišće novinarstvo neće ga uništiti i da ćemo mi novinari ostati svoji. Igrala sam se s AI-jem i shvatila, ako pratite određeno područje, da AI puno griješi. Za novinara je najgore ako plasira pogrešnu informaciju - poručila je Leskovar. U kategoriji najboljeg gospodarskog novinarskog rada mladog novinara do 29 godina laureat je Ivor Kruljac, novinar Tportala. Nagradu mu je uručio veleposlanik Japana u Hrvatskoj Wada Mitsuhiro.
- Hvala i mojoj zaručnici koja me razumije kada ponekad dođem kasnije kući, a hvala i Tportalu koji mi je dao slobodu i mogućnost da pišem - rekao je Kruljac. Četvrto priznanje, za najbolje radove o umjetnoj inteligenciji, powered by HT, osvojio je Drago Galić, novinar BUG-a. Nagradu mu je predala Mirela Hegediš Horvat, direktorica Odjela za T portal i digitalne usluge oglašavanja u Hrvatskom Telekomu.
- Važno je da na umu imamo da umjetna inteligencija nije inteligencija, već alat. Svjedočim o promjeni mnogih alata jer sam počeo raditi pišući pisaćim strojem - istaknuo je Galić. O razlozima zbog kojih je Lider pokrenuo nagradu govorio je glavni urednik Miodrag Šajatović, podsjetivši kako je njezina prvotna namjera bila očuvati uspomenu na kolegu Hrvoja Mateljića, ali i ispraviti neravnotežu u medijskom prostoru u kojem su priznanja često usmjerena prema političkom novinarstvu.
- Drugi razlog je taj što u svim dodjelama nagrade uvijek dobijaju politički novinari. Zato smo nagradom ‘Hrvoje Mateljić’ željeli nagraditi najbolje novinare koji prate gospodarstvo. To se pokazalo kao pun pogodak - rekao je Šajatović. Govoreći o promjenama koje donosi umjetna inteligencija, upozorio je na izazov očuvanja ljudske dimenzije novinarskog rada, odnosno na pitanje kako proizvesti informaciju na ljudski način.
- Ako pažljivije pratite naše tekstove, onda će te vidjeti, posebno u rubrici Tehnopolis, znakić ‘AI free tekst’. To ne znači da novinari ne koriste AI, ali samo kao izvor informacija - objasnio je Šajatović. Podršku nagradi i kvalitetnom novinarstvu istaknula je i Mirela Hegediš Horvat, direktorica Odjela za T portal i digitalne usluge oglašavanja u Hrvatskom Telekomu. Naglasila je kako HT podržava dodjelu priznanja te zahvalila Lideru na dugogodišnjem promicanju profesionalnog novinarstva.
- U HT-u puno razmišljamo o AI-ju, zato smo pokrenuli program ‘AI ti to možeš’, kako bismo educirali građane o umjetnoj inteligenciji - rekla je Hegediš Horvat. Simone Mammi, direktor JT International Zagreb, dugogodišnjeg Liderova partnera čije partnerstvo na ovom projektu traje već 12 godina, u pozdravnom je govoru posegnuo za mislima Adama Smitha iz knjige ‘Teorija moralnih osjećaja’.
- Smith nas podsjeća da zdravo društvo ovisi o našoj sposobnosti da pogledamo dalje od samih sebe, da razumijemo iskustva drugih ljudi i pokušamo vidjeti svijet iz njihove perspektive. To je u velikoj mjeri povezano i s onime što su govorili ljudi koji su nastupili prije mene. Na mnogo načina upravo je to i bit kvalitetnog novinarstva. Snažno gospodarsko novinarstvo važno je zato što ljudima pomaže razumjeti ne samo što se događa u poslovnom svijetu i gospodarstvu nego i zašto je to važno. U JTI-ju vjerujemo da informirano, analitično i odgovorno novinarstvo pridonosi boljem razumijevanju odnosa između poslovnog svijeta i društva. Zbog toga smo ponosni što već dugo podupiremo Lider, kao i nagradu Bojan Marković, koju podupiremo već mnogo godina - rekao je Mammi. Kakav je pogled poslovnih novinara na aktualno stanje i budućnost hrvatskog gospodarstva pokazala je anketa čije je rezultate predstavio Vanja Figenwald, zamjenik glavnog urednika Lidera.
Prema rezultatima ankete, gotovo polovica ispitanika, njih 48,4 posto, smatra da je u Hrvatskoj nastupilo trajnije usporavanje zapošljavanja, dok se s tom procjenom ne slaže 38,7 posto. Podijeljena su mišljenja i o tezi da se u Hrvatskoj nikad nije bolje živjelo. Da ta tvrdnja nije istinita smatra 58,1 posto anketiranih, dok se s njom slaže 41,9 posto. Nešto optimističniji odgovori dobiveni su na pitanje o gospodarskom rastu u sljedećoj godini. Osjetno smanjenje rasta očekuje 35,5 posto ispitanika, dok 41,9 posto smatra da će se sadašnji tempo barem zadržati. Procjenu nije moglo dati 22,6 posto sudionika ankete.
Kada je riječ o javnim financijama, odnosno mogućim problemima s deficitom i javnim dugom u sljedećoj godini, većina ispitanika ne očekuje veće poteškoće. Takav je odgovor dalo 58,1 posto anketiranih. Anketa je pokazala i koliko je pitanje sidrenih cijena još uvijek nejasno u javnosti. Na tvrdnju da je umjesto njih trebalo zadržati ili ponovno uvesti dvojno iskazivanje cijena odgovori su bili gotovo ravnomjerno raspoređeni: trećina ispitanika slaže se s tom tvrdnjom, trećina ne slaže, dok trećina nije mogla zauzeti stav.
S druge strane, prilično je jasno izražen stav o oporezivanju visokih profita privatnih kompanija. Čak 58,1 posto poslovnih novinara smatra da bi profite koji su poglavito rezultat vanjskih faktora trebalo dodatno oporezovati. Posebno je zanimljiv podatak o percepciji hrvatskog turizma. Čak 77,4 posto ispitanika vjeruje da domaći turizam dugoročno gubi zbog previsokih cijena. Uz to, 45,2 posto anketiranih slaže se s tvrdnjom da bi blaga recesija bila poželjna s obzirom na neukrotivu inflaciju, ali i mogućnost izbijanja velike globalne recesije poput one iz 2008. godine. Tu je tezu nedavno u svojoj kolumni iznio i Šajatović.
Središnji dio programa obilježila su dva okrugla stola posvećena izazovima suvremenog novinarstva. Na prvom se razgovaralo o temi ‘Od bojišta do burze: Kako geopolitika postaje ekonomska vijest?’, odnosno o tome kako ratovi, carine, sankcije, cijene energenata i prekidi opskrbnih lanaca sve brže postaju dio gospodarskih vijesti, ali i svakodnevnih troškova građana. Sudionici su raspravljali o tome kako velike geopolitičke događaje prevesti u konkretne gospodarske posljedice, bez pojednostavljivanja, dramatiziranja i nepotrebnog širenja panike. Među pitanjima koja su otvorena bila su i ona kako objasniti zašto događaj udaljen tisućama kilometara utječe na cijene goriva, hrane, kredita ili dionica, gdje završava ozbiljna procjena rizika, a počinje katastrofičan naslov te koliko su ekonomski novinari spremni pratiti geopolitiku.
Razgovaralo se i o tome izvještavaju li regionalni mediji o istim krizama na potpuno različite načine. Tema je posebno aktualna u trenutku snažnih napetosti u globalnom trgovinskom sustavu, pri čemu Europska komisija geopolitičke sukobe i neizvjesnost navodi kao jedan od rizika za hrvatski gospodarski rast. Dario Špelić, urednik i voditelj na Hrvatskoj radioteleviziji, govoreći o budućem američkom političkom životu, ocijenio je kako će on biti još opakiji.
- Aktualni predsjednik će biti na čelu te države još dvije godine, moćan, onakav kakvim smo ga navikli gledati. No nije to nešto novo; geopolitika je gruba, ta su pravila otkad imamo pisanu povijest. Postoje jače sile, manje sile… Poanta je kako živjeti u današnjem svijetu, ali zapitajmo se koji američki predsjednik osim Kartera nije radio ono što radi aktualni. Mehanika moći, geopolitika, sve to postoji oduvijek - rekao je Špelić. Upozorio je i na složenost geopolitičkih procesa, istaknuvši da se ozbiljno objašnjenje takvih tema ne može svesti na jednominutni prilog.
Vanja Figenwald smatra da teme o Kini, Indiji i udaljenim zemljama teško mogu privući jednaku pozornost publike kao sadržaji o inflaciji, susjedima i gospodarskim kretanjima u regiji. Ipak, upravo zbog globalne povezanosti gospodarstva nužno je proširiti perspektivu izvještavanja.
- Geopolitika u ovom momentu kreira sve procese, sve je gospodarski povezano. Zato sve treba pratiti. Treba imati novinara koji prati geopolitiku. Treba pratiti šire od Hrvatske i regije. No ništa ne prodaje vijest kao histerija i strah, to su dnevni mediji otkrili 2020-ih, nakon pandemije - rekao je Figenwald. Doc. dr. sc. Luka Šikić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta osvrnuo se na odnos medijskog izvještavanja, stvaranja panike i stvarnih gospodarskih posljedica. Odgovarajući na pitanje moderatorice Gordane Gelenčer o senzacionalizmu u naslovima, podsjetio je na rast cijena nafte od početka godine i inflacijski skok, u razdoblju tijekom kojeg je u drugom kvartalu maloprodaja porasla 0,5 posto. U drugoj polovici godine, dodao je, uslijedilo je vraćanje maloprodaje.
- Panika u Hrvatskoj je kratka, brza i jasna, ali se ne pretače u gospodarske učinke. Imali smo zabranu rada nedjeljom, pa se trgovina prebacila na radne dane. Prijetnje uvijek imaju veći efekt nego mjerljive ekonomske reference i tu na važnost dobija novinarska odgovornost - rekao je Šikić. Drugi okrugli stol bio je posvećen novinarstvu bez klikova i pitanju tko plaća informaciju u vremenu umjetne inteligencije. Rasprava se bavila vlasništvom nad informacijom i ekonomijom medija: dok novinari i redakcije istražuju, provjeravaju i proizvode sadržaj, AI alati i tražilice korisnicima sve češće nude gotove odgovore bez potrebe da posjete izvorni tekst. Veljko Lalić, glavni urednik beogradskog Nedeljnika, ustvrdio je da je ‘Claude’ dobio revoluciju u Srbiji, odnosno da ju je dramatično ubrzao.
- Mislim da nitko neće moći da pobijedi vještačku inteligenciju. Suprotstavljanje AI-ju je uzaludno, ona nam jednostavno treba - rekao je Lalić. Ozren Kronja, izvršni direktor Hrvatske udruge digitalnih izdavača (HUDI), istaknuo je kako još nitko ne zna kako će završiti borba oko toga treba li umjetna inteligencija plaćati korištenje medijskog sadržaja.
- HUDI radi u suradnji s organizacijama za kolektivno zastupanje medija. Ono što znam, medijima je najvažnije ustvrditi koji su dodatni modeli kojima bi nadoknadili prihode. Pokazalo se da je video malo zastupljen u medijima i da ima potencijal dodatnih prihoda - rekao je Kronja. Ivan Buča, glavni urednik 24sata, u raspravu je unio i dozu humora, našalivši se kako bi trebalo blokirati umjetnu inteligenciju da ne koristi medijske sadržaje.
- Ali to nije realno. Gledajte, AI je samo jedna od stvari koja je mijenjala medije, od interneta pa nadalje. Rješenje za suživot s AI-jem je to da novinar radi svoj posao. Uostalom, medij poznaje svoju publiku, što je prednost nad A-jem - rekao je Buča.
Najbolje ovogodišnje radove odabrao je stručni žiri koji su činili Marko Biočina (Nova TV), Eliana Čandrlić Glibota (Hrvatski radio), Mladen Miletić (Poslovni dnevnik), Vladimir Nišević (Forbes), Tena Perišin (Fakultet političkih znanosti), Dijana Suton (Tportal), Tihana Tomičić (Novi list), Viktor Vresnik (Hanza Media) i Miodrag Šajatović (Lider). Nagrada Hrvoje Mateljić, utemeljena u spomen na prerano preminulog Liderova novinara, nije samo priznanje pojedinačnim novinarskim postignućima. Njezina je svrha sačuvati uspomenu na kolegu i odati priznanje novinarkama i novinarima koji ustraju na visokokvalitetnom, odgovornom i analitičkom praćenju gospodarstva.
24sata © 2026
