Predstojnik klinike po zakonu smije raditi privatno, ali ne smije imati svoju kliniku • Neki imaju tvrtke koje se bave medicinskim proizvodima te uvozom i posredovanjem lijekova
VELIKA ISTRAGA 24SATA
EKSKLUZIVNO Vlasnici klinika su kršili i izigravali zakone: Neki čak prepisali tvrtke na supruge
Čitanje članka:
3
min
Javno i privatno zdravstvo u Hrvatskoj potpuno je isprepleteno, a u golemom istraživanju koje su provela 24sata otkrili smo da pojedini šefovi klinika u najvećim hrvatskim bolnicama, unatoč zakonskoj zabrani, imaju vlastite klinike.
Detaljno smo istražili ukupno 97 predstojnika klinika u sedam najvećih hrvatskih bolnica, KBC-u Zagreb, KBC-u Sestre milosrdnice, KB-u Dubrava, KB-u Merkur, KBC-u Osijek, KBC-u Rijeka te KBC-u Split.
Našli smo ukupno 13 predstojnika klinika koji imaju vlastitu kliniku, ili privatnu tvrtku povezanu sa zdravstvenim sektorom, ili su doskočili zakonu pa su osnivačka prava prebacili na suprugu. Najbrojniji su u Vinogradskoj i u KBC-u Split, pritom treba istaknuti kako jedino u KBC-u Osijek i KB-u Merkur nijedan šef klinike istodobno nema svoju kliniku ili tvrtku vezanu za zdravstvo.
Jedan od šefova klinika nema privatnu kliniku, ali učestalo radi kao sudski vještak iz istog područja u kojem radi u bolnici, a na tome godišnje zaradi više od 70.000 eura (od dobro upućenog izvora iz bolnice doznali smo da se vještačenje plaća između 150 i 200 eura).
Jedna ima dobit 836.000 eura
Osim privatnih poliklinika, neki šefovi iz državnih bolnica imaju privatne tvrtke koje su, između ostalog, registrirane za promet medicinskim proizvodima te za uvoz i posredovanje lijekova. Jedna je lani ostvarila dobit od čak 836.000 eura.
Kontaktirali smo i Ministarstvo zdravstva te ih jasno pitali mogu li predstojnici klinika biti osnivači ili direktori u privatnim zdravstvenim ustanovama.
- Obnašanje dužnosti suvlasnika ili direktora u privatnim zdravstvenim ustanovama, kao i u trgovačkim društvima koja posluju u području zdravstva, ne bi trebalo biti moguće budući da takav angažman može dovesti do sukoba interesa. Kontrola istog je u nadležnosti uprava zdravstvenih ustanova - odgovorili su za 24sata iz Ministarstva zdravstva.
Trenutno vlada velik otpor liječnika prema novom prijedlogu pravilnika koji regulira dvojni rad liječnika, a koji najavljuje Ministarstvo zdravstva.
Hrvatska udruga bolničkih liječnika ovog je tjedna poručila da taj pravilnik neće skratiti liste čekanja niti poboljšati funkcioniranje zdravstvenog sustava nego će dodatno otežati dostupnost zdravstvene skrbi građanima.
- Uvjetovanje izdavanja dopusnice za dvojni rad u privatnom sektoru time da liječnik mora potpisati suglasnost za tjedni rad u trajanju duljem od zakonski dozvoljenih 48 sati u koliziji je sa Zakonom o radu, ali i s pravnom stečevinom Europske unije. Prema važećoj Direktivi 2003/88/EZ o organizaciji radnog vremena, rad dulji od 48 sati tjedno moguć je isključivo ako radnik na to izričito i dobrovoljno pristane, bez ikakvog izravnog ili neizravnog pritiska. U članku 22. Direktiva izričito navodi da radnik ne smije trpjeti nikakve posljedice ako ne pristane na rad dulji od 48 sati tjedno. Uvjetovanje dopusnice davanjem ove suglasnosti pretvara načelno dobrovoljni pristanak u prisilu i narušava temeljno pravo radnika na zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, kao i pravo na slobodan izbor radnih uvjeta - navodi HUBOL.
Treba napomenuti kako je prije tri godine, kad je na čelu Ministarstva zdravstva bio Vili Beroš, donesen nacrt izmjena Zakona o zdravstvenoj zaštiti koji je trebao zabraniti svim liječnicima koji imaju rukovodeće pozicije u bolnicama ne samo da imaju privatne klinike nego i da rade u privatnim ustanovama izvan radnog vremena.
To je naišlo na velik otpor liječnika, zbog čega to na kraju nije uvršteno u izmjene zakona koje su stupile na snagu 2. travnja 2024.
A postojeći Zakon o zdravstvenoj zaštiti za predstojnika klinike u javnoj bolnici kaže da "uz odobrenje poslodavca za svoj račun može sklopiti posao iz zdravstvene djelatnosti poslodavca", a da "poslodavac može dati odobrenje samo u slučaju ako to ne uzrokuje poteškoće u organizaciji rada pojedinih ustrojstvenih jedinica zdravstvene ustanove i/ili nemogućnosti osiguranja medicinski prihvatljivog vremena za ostvarivanje zdravstvene zaštite pružanjem dijagnostičkih i terapijskih postupaka".
Redom paralelno rade privatno
Tako danas imamo mnogo šefova klinika koji paralelno rade u privatnim zdravstvenim ustanovama.
Međutim, isti zakon zabranjuje predstojnicima klinika da imaju privatne klinike.
Prema članku 156.a "predstojnik klinike čiji je osnivač RH, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave, ne može biti osnivač zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost u zdravstvenoj djelatnosti u kojoj je zaposlen, odnosno u djelatnosti koja je povezana s poslovima iz djelatnosti u kojoj je zaposlen".
Propisane su i novčane kazne, koje uređuje članak 252.b, koji kaže da će se u iznosu od "1320 do 6630 eura kazniti za prekršaj ravnatelj, zamjenik ravnatelja, pomoćnik ravnatelja zdravstvene ustanove, predstojnik klinike, predstojnik kliničkog zavoda, pročelnik zavoda i pročelnik službe zdravstvene ustanove čiji je osnivač RH, odnosno jedinica područne (regionalne) samouprave, ako je za vrijeme obnašanja tih dužnosti osnivač zdravstvene ustanove ili trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost u zdravstvenoj djelatnosti u kojoj je zaposlen, odnosno u djelatnosti koja je povezana s poslovima iz djelatnosti u kojoj je zaposlen".
No unatoč propisanim kaznama u stvarnosti je situacija takva da su se pojedinci potpuno oglušili na zakon.
U sutrašnjem nastavku donosimo popis bolnica i liječnika koji imaju vlasničke ili direktorske pozicije i u privatnim klinikama dok istodobno rade kao predstojnici u državnim bolnicama.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
