Stručnjaci: 'Evo što utječe na mozak kao da ste pojeli hrpu čokolada ili dobili tisuće eura...'

Zaboravite na skupe tretmane i egzotične namirnice, znanstvenici tvrde da je najmoćniji poticaj za dobro raspoloženje potpuno besplatan i uvijek dostupan. Jedan jedini osmijeh, kažu, ima jednako stimulirajući učinak na mozak kao konzumacija 2.000 čokolada. Prema pisanju Daily Stara, ova jednostavna gesta može izazvati psihološki uzlet jednak onome koji osjetimo kada dobijemo pozamašnu svotu novca.

Britanski znanstvenici otkrili su da pokazivanje osmijeha pruža ljudima ogroman psihološki poticaj. Učinak je toliko snažan da se može usporediti s užitkom koji pruža planina čokolade ili s iznenadnim primitkom svote od čak 16.000 funti (gotovo 19.000 eura) u gotovini.

ZAGREPČANIN OBJAVIO Osvanuo urnebesan oglas za Thompsona: 'Iznajmljujem mjesto u krevetu. Ovo je uvjet'

Gostujući u podcastu "What's Up Docs" na radiju BBC Radio 4, dr. Xand van Tulleken naglasio je iznimne prednosti smijanja. Osobe koje se češće smiju imaju veće izglede za dugoročnu sreću, stabilnije brakove, a istraživanja sugeriraju da bi mogle čak i živjeti dulje.

"Jedna studija je otkrila da je jedan osmijeh jednako stimulativan za naš mozak kao i jedenje 2.000 čokolada", izjavio je dr. van Tulleken. "Ista studija pokazala je da je vrijednost tog osmijeha jednaka primanju do šesnaest tisuća funti u gotovini."

Nevjerojatna moć osmijeha ne staje samo na trenutnom osjećaju sreće. Niz dugoročnih studija pokazao je da intenzitet osmijeha u mladosti može predvidjeti kvalitetu života desetljećima kasnije.

Jedno istraživanje pratilo je osobe čije su fotografije iz studentskih godišnjaka analizirane. Pokazalo se da je širina njihovog osmijeha bila povezana s boljim ishodima u braku i osobnom blagostanju 20 do 30 godina kasnije. Oni koji su na fotografijama imali najintenzivnije osmijehe imali su i manju vjerojatnost za razvod.

SATIRIKON Šok na političkoj sceni! Penava i Pupovac ulaze u savez: Što krije pokret 'Dvostruka penetracija'?

Sličan zaključak donijela je i američka studija koja je analizirala fotografije s bejzbolskih kartica iz 1952. godine. Veličina osmijeha igrača pokazala se kao prediktor njihove dugovječnosti. Igrači s ozbiljnim izrazom lica živjeli su u prosjeku 72,9 godina, dok su oni s blistavim osmijehom živjeli čak sedam godina dulje.

Znanstvenici su otkrili da se osjećate dobro kada se smijete, čak i ako u tom trenutku niste sretni. Studija Tehničkog sveučilišta u Njemačkoj iz 2009. godine otkrila je da se moždani krugovi zaduženi za sreću aktiviraju čim se osoba nasmiješi, neovisno o njenom trenutnom raspoloženju.

Kod osoba koje su bile neraspoložene, sam čin smijanja potaknuo je mozak na proizvodnju hormona sreće. Čini se da mozak prepoznaje pokret mišića lica i reagira u skladu s tim, stvarajući pozitivan biokemijski ciklus.

Osim unutarnjih prednosti, osmijeh značajno utječe i na percepciju okoline. Daljnja istraživanja, uključujući i tridesetogodišnju studiju Sveučilišta u Kaliforniji, Berkeley, otkrila su da osobe koje se smiju drugima izgledaju privlačnije. Ne samo da ih se doživljava kao simpatičnije i ljubaznije, već se smatraju i kompetentnijima.

Nažalost, čini se da kao odrasli zaboravljamo na ovu "supermoć". Podaci pokazuju da oko 14% ljudi se nasmije manje od pet puta dnevno, dok 30% to uspije učiniti više od 20 puta. U usporedbi s djecom, koja dnevno mogu zabilježiti i do 400 osmijeha, jasno je da ima prostora za napredak.