Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Hrvatska narodna banka blago je revidirala makroekonomske projekcije, uz očekivanje sporijeg rasta gospodarstva i jačih inflacijskih pritisaka zbog viših cijena energenata i globalne neizvjesnosti.
Zbog utjecaja rata na Bliskom istoku na globalno gospodarstvo, koji se najviše ogleda u povećanim cijenama energenata, Hrvatska narodna banka (HNB) u srijedu je u svojim redovitim makroekonomskim projekcijama blago snizila prognozu rasta BDP-a te malo podigla projekciju rasta inflacije za 2027. i 2028. godinu. HNB je pritom ocijenio da bi realni BDP i ove godine mogao nastaviti solidno rasti, ali sporije nego 2025. godine, po stopi od 2,4 posto. „Negativni rizici za rast proizlaze ponajprije iz viših cijena energenata, što bi moglo dodatno smanjiti realni raspoloživi dohodak kućanstava, te iz slabije inozemne potražnje, dok bi dugotrajniji sukob mogao produljiti razdoblje neizvjesnosti i potaknuti odgađanje investicija i potrošnje trajnih dobara”, navela je središnja banka u objavi na svojoj internetskoj stranici. Temelje za optimizam u HNB-u nalaze u domaćoj potražnji, rastu realnih dohodaka i intenzivnijem korištenju fondova EU-a.
No, očekivanje usporavanja rasta realnih dohodaka, postupno pooštravanje fiskalne politike i moguće slabije korištenje fondova EU-a, ukazuju središnjoj banci da bi se realni rast BDP-a mogao blago usporiti u 2027. (na 2,3 posto) i 2028. godini (na 2,2 posto).
Radi se o blagom smanjenju u odnosu na posljednje projekcije HNB-a.
Te projekcije središnje banke utemeljene su na pretpostavci da će sukob na Bliskom istoku biti relativno kratkotrajan i da će se cijene energenata početi normalizirati već od druge polovine ove godine.
Povećanje projekcija inflacije
Međutim, dosadašnji rast cijena energenata razlog je očekivanju HNB-a da će se inflacija ubrzati drugu godinu zaredom i porasti s 4,4 posto iz 2025. na 4,9 posto u 2026. godini.
„Na višu bi inflaciju, osim cijena energenata, mogli utjecati snažniji neizravni i sekundarni učinci u obliku porasta inflacijskih očekivanja i zahtjeva za veće plaće kao i mogući ekstremni vremenski uvjeti, koji bi rezultirali jačim rastom cijena hrane”, ocijenila je središnja banka.
Ipak, zbog usporavanja rasta plaća i osobne potrošnje, prigušene inozemne potražnje za turističkim uslugama, restriktivnije fiskalne politike i pada cijena energenata, HNB do 2028. očekuje smanjivanje inflatornih pritisaka.
Ukupna inflacija bi se, procijenili su, mogla usporiti na 3,1 posto u 2027. i 2,7 posto u 2028., uz usporavanje temeljne inflacije na 3,4 posto odnosno 2,8 posto.
U HNB-u smatraju da će se ubrzati i inflacija mjerena nacionalnim indeksom IPC koji bolje odražava potrošačke navike hrvatskih građana.
Tako bi se inflacija mjerena IPC-om u 2026. mogla ubrzati na pet posto (s 3,7 posto u 2025.), a potom u 2027. usporiti na tri posto te u 2028. na 2,6 posto.
Te prognoze središnje banke pokazuju nešto veća odstupanja u odnosu na zadnje makroekonomske projekcije, i to povećanje od 0,6 posto za 2027. i 0,3 posto za 2028. godinu.
HNB je na kraju svojih makroekonomskih projekcija napomenuo da je, zbog neizvjesnosti u pogledu trajanja i intenziteta sukoba na Bliskom istoku, uz osnovnu projekciju izradio i alternativne hipotetske scenarije.
Nepovoljniji scenariji upućuju na osjetnije usporavanje rasta BDP-a i znatno snažnije inflatorne pritiske u slučaju snažnijih i dugotrajnijih poremećaja na tržištu energenata, pad realne kupovne moći, slabljenje inozemne potražnje i povišenu neizvjesnost.
24sata © 2026
