Francuski ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner prošli je tjedan najavio kako je cilj susreta u ponedjeljak bio dobivanje potpore oko 15 članica EU-a
PRIJEDLOG IPAK NIJE PROŠAO
I Hrvatska za ravnomjerniju raspodjelu migranata po EU
Četrnaest zemalja EU-a, uključujući Hrvatsku, prihvatilo je u ponedjeljak francusko-njemački "mehanizam solidarnosti" kojim bi se rasporedili migranti po cijeloj Uniji, no prijedlog na razini cijelog EU-a ipak nije prošao, rekao je Reutersu izvor blizak francuskom predsjedniku.
Na neformalnom susretu europskih ministara vanjskih i unutarnjih poslova u Parizu nije postignut dogovor o mehanizmu kojim bi se kontrolirale migracije i riješilo pitanje migranata spašenih na Sredozemnom moru.
"Zaključak jutarnjeg sastanka je, u načelu, da je trenutno četrnaest država članica izrazilo suglasnost s francusko-njemačkim dokumentom", rekao je novinarima francuski predsjednik Emmanuel Macron.
Pojedinosti nije otkrio, ali je kazao da će nova inicijativa biti "brza" i "automatska".
Izvor blizak francuskom predsjedniku rekao je Reutersu da su uz Francusku i Njemačku, Finska, Luksemburg, Portugal, Litva, Hrvatska i Irska signalizirale jasnu namjeru prihvaćanja novog sustava.
Francuski ministar unutarnjih poslova Christophe Castaner prošli je tjedan najavio kako je cilj susreta u ponedjeljak bio dobivanje potpore oko 15 članica EU-a za mehanizam solidarne raspodjele migranata.
Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je nakon sastanka izjavio kako će idući korak biti susret europskih ministara unutarnjih poslova, nakon kojeg će uslijediti još jedan sastanak ministara vanjskih poslova u Bruxellesu. Nije otkrio kad će se to dogoditi.
Talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini, kroz čiju zemlju prolazi najveći broj migranata, nije bio na sastanku u Parizu.
Međutim, u pismu francuskom ministru unutarnjih poslova Christopheu Castaneru Salvini je upozorio na posljedice odluka "donesenih isključivo u Parizu i Berlinu".
Italija je prihvaćala gotovo sve migrante koje su spasile humanitarne organizacije na Sredozemlju, sve dok 2018. na vlast nije došla populistička koalicija koja je tražila zatvaranje luka za humanitarne brodove.
Sukobima pogođena Libija postala je glavna tranzitna točka za migrante iz Afrike koji žele stići u Europu. Mnogi od njih preko mora kreću na prenakrcanim brodovima i čamcima.
No Malta i Italija, prve države na tom putu, opetovano zabranjuju spasilačkim brodovima da ulaze u njihove luke, strahujući da će ih europski partneri ostaviti da se sami brinu za one koji su spašeni.
Dio spasilačkih brodova ipak je uspio uploviti nakon što bi članice EU-a postizale ad hoc dogovore o raspodjeli spašenih.
Prema visokom povjereniku UN-a za izbjeglice, najmanje 426 osoba umrlo je ove godine u pokušaju prelaska iz Afrike u Europu morskim putem.
No pošto je i broj pokušaja prelaska mora manji, ove je godine omjer onih koji poginu veći.
(abe)
Pokretanje videa...
00:45
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
