Ovog tjedna Željko Kovač piše o inovatorima, inovacijama i njihovom značenju za moguće nove investicijske cikluse. Saznajte više o ovoj zanimljivoj temi u nastavku
Ovih dana pozvan sam održati predavanje o važnosti medijske prisutnosti inovatora na 3. međunarodnoj konferenciji pod nazivom “Inovacijom do Konkurentnosti” u organizaciji Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva. Konferencija će se održati u sklopu aktivnosti koje su vezane uz desetu međunarodnu izložbu inovacija “ARCA 2012.”.
Iz tog razloga odlučio sam, s čitateljima kolumne, podijeliti neka razmišljanja o inovatorima u Hrvatskoj i njihovom prisutnosti u medijima.
Iz posljednjih analiza gospodarske situacije u našoj zemlji jasno se vidi da postoji izuzetna potreba za pokretanjem gospodarskih aktivnosti. Pri tome se najviše nade polaže u poticanje investicija i s njima povezanih investicijskih aktivnosti. Prema onome što gledam na televiziji i čitam u drugim medijima, pod investicijama i investicijske aktivnosti najviše se podrazumijeva revitalizacija graditeljstva i svih aktivnosti koje idu uz to. No da li je to jedini izlaz iz ove situacije? Razumijemo li situaciju dobro? Da li ju razumiju inovatori?
Gdje su tu inovatori i inovatorstvo, i da li su oni mogući generatori investicijskog ciklusa?
Inovatori kao mogući generatori investicijskog ciklusa - ja tvrdim da jesu ako zadovoljavaju krajnjeg korisnika i stvaraju mu želju i ugodu pri korištenju. No pritom moramo razlikovati dvije stvari: inovatorstvo od inovativnog proizvoda - noviteta. Da shvatimo razliku između inovatorstva i noviteta moramo razumjeti, koliko to god bolno bilo za inovatore, da je inovatorima mjesto u laboratorijima, institutima, inženjerskim biroima ili pokusnim radionicama, a da rezultate rada inovatora u obliku inovativnih proizvoda - noviteta prodaju tvrtke koje razumiju tržišne potrebe i koje znaju zadovoljiti potrebe i očekivanja kupaca.
Apple - kažu, najinovativnija tvrtka na svijetu. Da li je tako? Ne, Steve Jobs je imao viziju koju je ponudio kupcima. Da bi tu viziju pretočio u nove proizvode iskoristio je rezultate rada razvojnih laboratorija i inovatorskih tvrtki koje su do pojavljivanja njegovih proizvoda bili gotovo nepoznati. Kao primjer može se navesti ekran osjetljiv na dodir koje nije izumio Apple već jedna mala tvrtka s kojom je Apple potpisao ugovor o razvoju tog dijela mobilnog telefona. Danas su ta i ostale prateće tvrtke Apple-a vodeći proizvođači dijelova za proizvode koji su slični ili kopiraju Apple. Poznavajući ove činjenice moramo se pomiriti s istinom da inovatori neće imati uspjeha ako ih ne prepoznaju oni koji poznaju potrebe kupaca tj. oni koji će njihove inovacije ugraditi u novitete koje će ponuditi tržištu.
Odnos inovatora i tržišta
Kroz povijest se pokazalo da je vrlo mali broj inovativnih tvrtki koje su uspjele na tržištu. Za inovatore je porazna činjenica da su gotovo uvijek potisnuti s tržišta bez obzira što su njihove ideje bile revolucionarne. Kao vrlo poznati primjer može se navesti slučaj Sir Geoffreya Houndsfielda, izumitelja CT uređaja za potrebe medicinskih pregleda pacijenata. Za taj izum dobio je Nobelovu nagradu, ali je u svojim pokušajima da izađe na tržište i komercijalizira inovaciju doveo svoju tvrtku do ruba stečaja i nije uspio. Tek kad su inovaciju prepoznali i otkupili Siemens i General Electric, počela je masovna proizvodnja i nezapamćen uspjeh te inovacije. Danas moderna medicinska dijagnostika gotovo ne može bez tog uređaja.
Iz gornjeg primjera nameće se pitanje kome se nude inovacije. Da li tržištu direktno ili tvrtkama koje vladaju tržišnim mehanizmima odnosno tvrtkama koje imaju snažne promotivne kapacitete i tržišne vizije? Odgovor je dan u gornjem primjeru.
Promocija inovacija
Poznavajući naše inovatore uočeno je da slabo vladaju znanjem o promotivnim aktivnostima koje su potrebne da njihova inovacija postane tržišni hit. Vrlo često usmjeravaju svoju prezentaciju prema tržišnom segmentu koji ne prepoznaje koristi i beneficije novog proizvoda ili usluge. Osim toga inovatori prepoznaju koristi od svojih ideja, ali ih ne znaju jednostavno i primamljivo prezentirati. Takvi inovativni proizvodi, tehnologija ili usluga često ostaju u ladicama i pokrije ih prašina zaborava.
Što napraviti?
Svi koji se bave inovatorstvom morali bi se educirati u osnovnim metodama i tehnologijama analize tržišta, odabiru ciljanih kupaca i metodama promocije. Potrebno je shvatiti da je za tržišno vrednovanje inovatorskog rada potrebno daleko više od same inovacije. Ako nemate vremena pohađati seminare na gornju temu svakako dobro je osloniti se na stručnjake koji se bave modernim tržišnim komuniciranjem i društvenim mrežama. Samo će te izlaskom u javnost komercijalizirati svoju inovaciju jer će te potaknuti ciljana tržišta ili korisnike da obrate pažnju na vas.
Morate zapamtiti da 97,00% inovacija završi u ladicama, a osnovni uzrok tome je da nitko za njih ne zna ili su prezentirane krivom tržišnom segmentu. Ako imate dobru inovaciju savjetujte se sa strukom koja će vam sigurno pomoći. Zapamtite izjavu jednog stručnjaka za promociju:
“Ako želite jedna dolar prodavati za osamdeset centi morate to svima reći”
Kad prepoznate važnost gore izrečene konstatacije tada će postati vidljivi tržištu, a što je najvažnije tada će te postati generatori investicijskih aktivnosti.
O autoru
Željko Kovač je direktor i vlasnik Centra za poduzetništvo Zagreb i u svojoj dugoj karijeri savjetovanja i rada na podizanju i usavršavanju poduzetničkih projekata ima preko 200 uspješno pokrenutih tvrtki i poduzetničkih projekata. Centar za poduzetništvo Zagreb osnovan je 1989. godine i jedna je od vodećih hrvatskih tvrtki usmjerenih na pružanje savjetničkih usluga u organizaciji i provođenju poslovnih modela institucija i tvrtki, pripreme financiranja poslovnih pothvata te provođenje obrazovanja poduzetnika i djelatnika državnih institucija.
