Umjesto da se u posjetu Mađarskoj zauzme za interese Hrvatske i hrvatskog pravosuđa u slučaju Ina MOL, Kolinda Grabar Kitarović jučer je izrazila razumijevanje za mađarsku blokadu ulaska Hrvatske u OECD.
Kolinda Grabar Kitarović dobila je počasni doktorat u Mađarskoj pa je odmah izrazila razumijevanje za razloge mađarske blokade ulaska Hrvatske u OECD.
"Nije to nikakva ucjena", kazala je predsjednica nakon posjeta Mađarskoj. "Mađarska samo štiti svoje nacionalne i poslovne interese".
No kad je već dobila počasni doktorat, čak i prije nego što je u Zagrebu završila onaj pravi, Grabar Kitarović bi trebala znati da bilo kakva politička intervencija u vezi rješavanja mađarskih pritužbi oko sudskih procesa Ina-MOL predstavlja direktni pritisak na hrvatsko pravosuđe.
Već godinama mađarske vlasti štite predsjednika uprave MOL-a Zsolta Hernadija od hrvatske optužnice i tjeralice, što se opet nepovoljno odražava na suradnju hrvatske države i MOL-a u poslovanju Ine.
I nema, dakle, nikakve sumnje da iza mađarske blokade Hrvatske stoji (i) želja za ukidanjem optužnice Hernadiju.
Povlačenje optužnice
A iza jučerašnjih pomirljivih najava hrvatske predsjednice i obećanja da će "razgovarati s premijerom Plenkovićem" i nastaviti rad na "tihoj diplomaciji" oko rješavanja blokade stoji sumnja da će se u hrvatskom nacionalnom interesu tražiti suradnja pravosuđa i povlačenje optužnice.
Jer, ne bi se takvo nešto dogodilo prvi puta.
Hrvatsko pravosuđe pokretalo je antikorupcijske istrage i podizalo optužnice u cilju zatvaranja poglavlja u pregovorima s EU i ubrzavanja procesa pristupanja Uniji. Pa tako sada ne bi bilo teško zamisliti da pravosuđe odustane od kaznenog progona mađarskog državljanina u cilju ulaska Hrvatske u Organizaciju za ekonomsku suradnju i razvoj.
A tu sumnju jučer je pojačala predsjednica Grabar Kitarović.
Pritisak na pravosuđe
Na to je upozorila i bivša premijerka Jadranka Kosor objavom na Twitteru: "Opravdavanje mađarske blokade zbog optuženog Mol-ovog šefa koji izbjegava hrvatske pravosudne institucije je pritisak na hrvatsko pravosuđe".
Kitarović je jučer pokazala razumijevanje za mađarske argumente, ali više od toga trebala je naglasiti da se hrvatska politika ne može miješati u pravosudne procese protiv šefa mađarske kompanije zbog optužbi za davanje mita bivšem premijeru Ivi Sanaderu.
Dapače, Hrvatska bi trebala naglasiti svoje nezadovoljstvo ponašanjem mađarskih vlasti koje već šestu godinu štite Hernadija: najprije su onemogućavali uručivanje poziva za ispitivanje, potom blokirali tjeralicu, a onda izlobirali skidanje Hernadija s tjeralice Interpola. I to pod nosom Plenkovićevoj vladi i tadašnjem šefu diplomacije Davoru Ivi Stieru.
A što je hrvatski interes?
Kitarović kaže da razumije mađarske nacionalne i poslovne interese. A što je jučer kazala o zaštiti hrvatskih interesa?
I koji bi to bili: ustrajanje na optužnici protiv Hernadija u najvažnijem antikorupcijskom procesu u hrvatskoj povijesti ili ulazak Hrvatske u OECD?
Mađarska je svojom blokadom nagovijestila da oboje ne dolazi u obzir.
"Istaknula sam mađarskim prijateljima da ovakva situacija ne ide u prilog rješavanju otvorenih pitanja, ali nadam se da će se nastaviti razgovori u duhu međusobnog pomirenja", izjavila je Grabar Kitarović za N1.
A je li im istaknula da su blokade neprimjerene, naročito blokade susjednih članica Europske unije, i to zbog zaštite optuženika za korupciju?
I ako je već konstatirala da je Mađarska nezadovoljna načinom na koji se prethodnih godina postupalo u slučaju INA-e i MOL-a, na što je točno ciljala kad je rekla da će se "nastaviti razgovori kako bi se riješila sva otvorena pitanja, pa i problem tih naftnih kompanija"?
Politika rješava problem
Sve ovo, naravno, ne mora značiti da će Kitarović direktno intervenirati kod hrvatskog pravosuđa da se povuče optužnica protiv Hernadija kako bi MOL bio zadovoljan, a Mađarska skinula blokadu nakon što se uvjerila da Hrvatska ipak tolerira korupciju u sklopu jačanja investicijske klime.
Dovoljno je tek ostaviti dojam da je pravosuđe krivo za blokadu.
Dovoljno je stvoriti sumnju da će hrvatske vlasti, u razgovorima s mađarskim vlastima, riješiti problem optužnice.
Takvih situacija i povezanosti politike i pravosuđa već smo se nagledali u proteklih dvadesetak godina. I stoga je potrebno reagirati na prvi nagovještaj novog pritiska.
U duhu pomirenja
Uostalom, premijer Plenković već je na slučaju dnevnica u Vladi i presice s glavnim državnim odvjetnikom pokazao da mu manipuliranje pravosuđem u političkom interesu nije strano.
A Grabar Kitarović, počasna doktorica mađarskog sveučilišta, nije imala hrabrosti u interesu hrvatskog pravosuđa potegnuti pitanje mađarske odgovornosti u zaštiti optuženika za korupciju, već je umjesto toga pokazala spremnost da se to riješi "u duhu međusobnog pomirenja".
Ubrzo ćemo vidjeti kako.
Ako ništa drugo, ovo je dobra prilika da hrvatsko pravosuđe napokon dokaže svoju neovisnost. Naravno, ako mu je još išta ostalo.
