Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Objasnili su kako u Hrvatskoj nedostaje trećina ginekologa u odnosu na broj žena, pa mnoge zbog gužve i dugog čekanja na preglede odlaze privatnicima
Gotovo 400.000 žena u Hrvatskoj nema odabranoga ginekologa u javnom zdravstvu, potvrdio je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) za 24sata nakon što je prije nekoliko dana dr. Vikica Krolo, zamjenica predsjednika Hrvatske liječničke komore, iznijela procjenu o pola milijuna žena u toj kategoriji.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:19
Pitali smo HZZO je li to moguće, na što su nam odgovorili sljedeće - ukupan broj osiguranih žena starijih od 12 godina je 1,85 milijuna, a 1,47 milijuna njih ima izabranoga ginekologa. Dakle, više od 389.000 njih nema ginekologa, svakako ne u javnom zdravstvu. Idu li te žene na redovite preglede privatno ili ne idu uopće? Kako ističu ginekolozi, osim pitanja zdravlja žena, ključno je to što u javnom zdravstvu ni nema dovoljno ginekologa koji sve žene mogu primiti. Zbog nemogućnosti da pronađu doktora u javnom zdravstvu te zbog dugih čekanja na preglede i nalaze, dio žena odlazi k privatnicima. Dio njih pregled obavi na sistematskom pregledu, ugovorenom preko tvrtki u kojima rade ili opet na svoj račun. Ima i žena koje, potvrđuju ginekolozi, u starijoj dobi od pregleda odustanu, uvjerene kako za tim više nema potrebe.
Računica kaže da nam treba 335 ginekologa, a nedostaje ih 110, čak trećina. Najlošije stanje je u Varaždinskoj, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, gdje nedostaje više od polovice ginekologa, u Zagrebu 40 posto. U javnom zdravstvu pacijentice zbog manjka citologa na rezultate Papa testa negdje čeka i dulje od dva mjeseca, a kod privatnika je čekanje od tjedan do deset dana.
- Mi ginekolozi u javnom sektoru imamo po 6000-7000 pacijentica, neki i po 9000, što je gornja granica. Nedostatak ginekologa osnovni je problem, pa je onda osnovno i pitanje gdje bi se još 400.000 žena, u koje ordinacije, trebalo upisati. Čak i one koje ginekologa imaju teško do njega dođu zbog prevelike gužve - kaže za 24sata dr. Zlatko Topalović, specijalist ginekologije i porodništva u javnom zdravstvu, liječnik s dugogodišnjim iskustvom, koji radi u Zagrebu.
- Dio neprijavljenih žena sigurno ide kod privatnih ginekologa, jednako tako u okviru privatnih sistematskih pregleda, no prije ili kasnije mnogima zatreba i naša uputnica. A dio žena na preglede ne ide uopće, što je velik problem. Dođu nam s karcinomom cerviksa deset godina od posljednjeg pregleda, uvjerene da, nakon što su rodile dvoje djece, kod ginekologa više nisu trebale odlaziti - upozorava dr. Topalović.
Treba poraditi na tome, zaključuje, da sve žene negdje budu prijavljene, i educirane o redovitim pregledima. No, doista, kod koga prijaviti 400.000 žena?
U bazi HZZO-a provjerili smo u koliko ordinacija sigurno ima mjesta za prijavu novih pacijentica. U Zagrebu je u "zelenom", što znači da mjesta sigurno imaju, 18 ordinacija, no ne piše, međutim, koliko žena mogu primiti. U Rijeci je "zelenih" pet ginekoloških ordinacija, u Splitu samo četiri, u Osijeku tek dvije. U dvije ordinacije mjesta ima i u Karlovcu, u samo jednoj u, primjerice, Sisku, Gospiću, Dubrovniku ili Kninu, u Šibeniku se još može upisati u četiri ordinacije. Ukupno, to je vrlo malo u odnosu na gotovo 400.000 žena koje nigdje nisu upisane, a u nekom im trenutku može zatrebati uputnica, veći kirurški zahvat, potvrda za bolovanje...
- Od oko 10.000 pacijentica, koliko ih u Poliklinici imamo, njih oko 40 posto nema odabranoga ginekologa u javnom zdravstvu, moja je gruba procjena. Tim ženama svakako preporučujem da se upišu kod nekog za slučaj većeg, skupljega kirurškog zahvata, dugotrajnijeg liječenja i slično. Ista preporuka vrijedi i za trudnice - kaže za 24sata prof. prim. dr. sc. Ivan Fistonić, vlasnik privatne Poliklinike Fistonić, specijalist ginekologije i opstetricije, jedan od naših najvećih stručnjaka u ginekologiji.
Na pitanje zbog čega toliko žena uopće nema ginekologa u javnom zdravstvu primarijus odgovara kako žene uglavnom sebi mogu priuštiti ginekološki pregled privatno jedanput godišnje jer ne žele dugo čekati na termin, a onda i na nalaze, recepte i ostalo.
- Zna se dogoditi da se Papa test predugo čeka, nalaz bude vrlo loš i onda se automatski nekoliko mjeseci kasni i s liječenjem. Spora je općenito komunikacija s liječnikom u javnom zdravstvu, sve ide mnogo sporije nego u privatnom sektoru - napominje prof. Fistonić.
Upitan ima li među ženama bez odabranoga ginekologa i mnogo žena starije dobi, koje misle da im ginekološki pregled više nije potreban, odgovara kako veći dio tih žena jest negdje upisan, otprije.
- Imaju odabranoga ginekologa u javnom zdravstvu iz mlađih dana. A i u zrelim bi godinama svakako trebale ići na pregled, to su godine u kojima se svašta može dogoditi - savjetuje primarijus.
Kako zaključuje i dr. Topalović, svaka bi žena, ako je zdrava, na ginekološki pregled trebala otići najmanje jedanput u tri godine ako već ne ide svake godine. Smatra i da bi u prevenciji karcinoma grlića maternice na redovitim kontrolama optimalno bilo, osim Papa testa, raditi test na HPV, čega kod nas u rutinskim kontrolama još nema. U Švedskoj, primjerice, HPV testu čak daju prednost nad Papa testom jer se HPV smatra najvećim uzročnikom raka cerviksa - grlića maternice, ali i još nekih karcinoma u žena, kao i muškaraca. Dr. Topalović ističe da bi kombinacija oba testa na pregledu bila optimalna.
- Ministarstvo zdravstva nastavit će poduzimati sve raspoložive mjere i koristiti dostupne alate kako bi se osigurali uvjeti za veći broj liječnika specijalista ginekologije i njihovu ravnomjerniju dostupnost građanima. Cilj je osigurati da svaka žena u Hrvatskoj ima pravodobno dostupnu i kvalitetnu ginekološku zdravstvenu zaštitu - odgovaraju nam iz Ministarstva zdravstva.
Nemaju podatak o broju žena bez ginekologa, upućuju nas na HZZO. Dodaju kako taj podatak "ne znači nužno da te žene nemaju mogućnost ostvarivanja ginekološke zdravstvene zaštite". Imaju, ali na to utječu, kažu, različiti čimbenici - dostupnost ugovorenih timova na pojedinom području, teritorijalna raspoređenost zdravstvenih djelatnika, kao i to što dio osiguranih osoba nema aktivno odabranoga ginekologa.
Hrvatskoj treba 335 ginekologa, a nedostaje ih 110, čak trećina. Najlošije je u Varaždinskoj, Šibensko-kninskoj i Virovitičko-podravskoj županiji, gdje nedostaje više od polovice ginekologa, u Zagrebu 40 posto. U praksu su se vratili i mnogi ginekolozi iz mirovine, da popune manjak.
S koliko godina djevojka treba odabrati ginekologa, ovisi o više faktora, nema obavezne granice, kaže prof. prim. Ivan Fistonić. Najčešće sve počne, dodaje, upitima majki zbog neredovitih ciklusa kćeri. "Ginekologa je svakako poželjno odabrati prije prvog seksualnoga kontakta", savjetuje.
Uzme li se u obzir da je djevojaka u dobi od 12 do 15 godina u Hrvatskoj oko 80.000, i možda im ginekolog još nije nužan, i dalje ostaje 300.000 žena starijih od 15 godina koje nisu odabrale ginekologa u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, a trebale bi. No u sustavu nema mjesta za sve.
U prosjeku, svaki ginekolog ima oko 5000 upisanih pacijentica, no bude ih i mnogo više - 6000-7000 po jednom doktoru. Gornja granica preko koje nove pacijentice ne smije uzimati je 9000. Imaju prosječno 15 minuta po pregledu, premda norme predviđaju i do 40 minuta.
24sata © 2026
