Roboti su značajno napredovali. Već godinama podržavaju aktivnosti ljudi, a nova generacija robota osmišljena je da ostane bliže domu i skrbi o starijim osobama i maloj djeci
BUDUĆNOST JE BINARNA
Brigu za starije i malu djecu u budućnosti će preuzeti roboti
U ne tako dalekoj budućnosti roboti bi mogli podsjećati starije ljude koji žive sami da popiju lijekove, čitati im knjige i ponuditi im metaforičko rame za plakanje.
POGLEDAJTE VIDEO: Prvi hrvatski robot
Pokretanje videa...
02:53
S obzirom na to da bi sve starija populacija u Europi mogla povećati opterećenje na zdravstvene usluge, očekuje se da će se udio starijih ljudi u ukupnoj populaciji značajno povećati u nadolazećim desetljećima, roboti bi se mogli pokazati kao korisno rješenje.
Nekoliko robota razvija se da bi postali pratiocima koji će starijim osobama pomoći da dulje žive samostalno.
- Robotika je nužna u zdravstvenom sektoru i za starije osobe jer za 20 do 30 godina neće biti dovoljno ljudi koji će brinuti o starijoj populaciji - kaže Estibaliz Arzoz-Fernandez, voditeljica projekta i zamjenica koordinatora zajedničkog projekta EU-a i Japana nazvanog ACCRA.
Ovo su Astro i BUDDY
Jedan od robota koji se kreiraju kako bi pomogli u samostalnom životu je BUDDY. Visine je srednje velikog psa, ima izražajno lice i može se kretati i govoriti.
Istraživači na projektu ACCRA okupili su starije ljude i njihove njegovatelje kako bi im pomogli u konstruiranju tog i još jednog robota.
- Stariji ljudi doista su se osjećali kao da je netko s njima i nisu se osjećali usamljenima. Smatramo da će taj robot poboljšati njihovu kvalitetu života - kaže Arzoz-Fernandez.
BUDDY može podsjećati na dogovore, čitati na glas e-knjige, pružati kognitivnu stimulaciju poput matematičkih pitalica, uspostavljati video pozive s prijateljima i obitelji, uključivati i isključivati kućanske uređaje te patrolirati domom u sigurnosne svrhe.
Te karakteristike mogle bi pomoći da ljudi s ranim znacima nesamostalnosti uspiju dulje živjeti samostalno, kaže Arzoz-Fernandez, koja također vodi projekt u pariškoj kompaniji Trialog koja savjetuje kompanije i institucije iz javnog sektora o novim inovacijama.
Sudionici su izjavili da su dva najvažnija aspekta robota BUDDY njegova emotivna i kognitivna interakcija. Razvojni programeri usredotočit će se na poboljšanja upravo na tim područjima, najavljuje Arzoz-Fernandez.
Primjerice, ljudima se svidjelo što je BUDDY izražavao zadovoljstvo dok su ga mazili po 'glavi' te iritaciju ako su mu zurili u 'oči' dulje vrijeme.
Drugi robot na kojem se radi u sklopu projekta ACCRA je Astro. To je visok, pokretan robot osmišljen kako bi ljudima pomogao da se oporave od operacija i poboljšaju svoju pokretljivost. Ljudi se mogu nasloniti na njega kako bi hodali, a on ih može voditi kroz vježbe koje im propišu zdravstveni stručnjaci.
Njegovatelji i stariji sudionici u projektu rekli su da bi se robot trebao pokretati glatko i omogućiti ljudima da verbalno odgovore na njegove upite.
Takva vrsta zajedničkog stvaranja „ključna je“ za razvoj robota oblikovanog u skladu s potrebama i očekivanjima korisnika, kaže Arzoz-Fernandez. Razvojni inženjeri misle da znaju što krajnji korisnici žele, 'no to nije uvijek slučaj', kaže ona.
Istraživači su shvatili da je upravljanje očekivanjima potencijalnih korisnika također važno za uspješnost robota.
- Stariji korisnici očekuju aktivnosti i konverzaciju kakve nude ljudi, a tehnologija još uvijek nije na tom stupnju razvoja - kaže Arzoz-Fernandez.
Razvoj robota koji može učiti o određenom čovjeku i razgovarati uz stvarnu svijest o njegovim interesima dugo će trajati i mogao bi biti preskup, objasnila je.
A ovo su Pepper i Cozmo
Mnogo vremena i novca ulaže se u to da se društvene robote učini da izgledaju i ponašaju se što više poput ljudi, no istraživanja su pokazala da im nisu potrebni ti skupi atributi da bi bili privlačni ljudima, kaže Emily Cross, profesorica društvene robotike na Sveučilištu u Glasgowu.
- U tijeku je intenzivna utrka kako bi se robote izgledom i ponašanjem učinilo što sličnijim ljudima, odnosno društvenima ili vrlo komunikativnima - kaže ona.
Prof. Cross vodi projekt Social Robots u sklopu kojeg se uspoređuju reakcije ljudi na različite robote s pomoću snimanja mozga te prateći njihove otkucaje srca, širenje zjenica i reakcije kože. Pokazalo se da su ta mjerenja točnija, i korisnija, od odgovora ljudi na anketna pitanja.
- Stvarno razumijevanje ljudske strane interakcije između ljudi i robota omogućit će nam da ubrzamo napredak koji smo postigli po pitanju (razvoja) robota koji su uistinu učinkoviti - kaže prof. Cross.
U jednoj su studiji istraživači usporedili reakcije ljudi na čovjekolikog robota imenom Pepper te dječjeg robota-igračku veličine dlana imenom Cozmo.
Pepper može razgovarati i kretati se. Cozmo ne može govoriti ali ima izražajne oči i proizvodi zvukove kojima izražava emocije.
Istraživački je tim otkrio da je Cozmo aktivirao regije mozga i kognitivne procese na načine da su ljudi bili „mnogo više involvirani“ no pri interakciji s Pepperom.
- Količine novca i istraživanja uložene u tog čovjekolikog robota višestruko su veće od ulaganja u tog malenog viličara... u dječju igračku robota - kaže prof. Cross.
- No Cozmo može imati mnogo jači utjecaj na društvenu kogniciju u djece i odraslih. To je na neki način vrlo iznenađujuće, a to zapravo nismo ni razmatrali - rekla je.
U sklopu projekta Social Robots došlo se do još jednog iznenađujućeg otkrića: način na koji se osoba prvi put upozna s robotom ima jednak utjecaj kao i to kako robot izgleda i što može raditi.
Ako se nekome kaže da je robot poprilično spor ili da je potrebno da ljudi govore sporo kad mu se obraćaju, to utječe na njihova očekivanja i mogu prilagoditi svoje ponašanje kako bi maksimizirali iskustvo, primjerice, govoreći sporije.
Razumijevanje te dinamike između ljudi i robota ključno je.
- Budućnost prosperiteta, udobnosti, lagodnosti i uživanja ljudi u životu je na kocki - dodaje prof. Cross.
Tržištima zemalja sa sve starijom populacijom potrebni su učinkoviti i povoljni 'društveni roboti' što je prije moguće, kažu istraživači.
Dobra je vijest da će se u roku sljedećeg desetljeća, možda i ranije, moći kupiti robote koji će produljiti mogućnost samostalnog života starijih ljudi, kaže Arzoz-Fernandez.
- To će biti dobro za starije, njihove njegovatelje i zdravstveni sustav - kaže ona.
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
