Financijski savjetnik Vjeko Peretić i psiholog Zvonimir Galić otkrili su nam kakvo je stanje u dućanima, a kakvo u online kupnji te kako se zaustaviti s kupovinom i ne pretjerati
STRUČNJACI OBJASNILI
Trošit će se prekomjerno i na rate, samo preko Interneta
Približio se 'Crni petak', u svijetu poznat kao Black Friday, dan velikih rasprodaja i vjerojatno jedini dan u godini kad i kupci i trgovci podjednako trljaju ruke. To je uvijek zadnji petak u studenome, pa ove godine pada na 27. studeni, a sniženja povodom tog dana u praksi najčešće počinju nekoliko dana ranije ili početkom mjeseca i traju do kraja mjeseca.
POGLEDAJTE VIDEO: Veliko istraživanje 24 sata: Usporedili smo potrošnju građana Hrvatske 1998. godine i danas
Pokretanje videa...
01:22
Anketa u nekoliko trgovačkih centara pokazuje da je tako i ove godine, pri čemu ima trgovina u kojima su popusti zaista značajni, sve do 70 posto, no nije sigurno kakvi će biti rezultati tih akcija. Pandemija Covida-19 dosad je značajno utjecala na potrošačke navike i dovela do pada prometa u trgovinama na malo. Tako smo u kolovozu ove godine zabilježili realni pad maloprodaje za 8,6 posto u odnosu na kolovoz prošle godine, dok je kumulativni pad trgovine na malo za prvih osam mjeseci 2020. iznosio 6,9 posto.
U nekoliko trgovačkih centara kažu kako su u studenom – kad su mnoge trgovine već najavile rasprodaje povodom 'Crnog petka' - svejedno zabilježili pad broja posjetitelja u odnosu na studeni prošle godine. No, zanimljivo je da to ne prati i jednaki pad prometa. To znači da 'kupci rjeđe dolaze u shopping, ali dolaze ciljano i pojedinačno obavljaju – veće kupnje', kažu u trgovačkim centrima.
I dok trgovci baš i nisu posve sigurni što će im donijeti novo pooštravanje mjera protiv Covid-19 te nisu skloni govoriti o očekivanjima za budućnost, stručnjaci nisu veliki pesimisti.
- Uobičajeni završetak godine u kojem mnogi sektori u prodaji ostvaruju najbolje rezultate ove godine vjerojatno će biti slabiji, nadajmo se, ne drastično. Za nižu potrošnju bit će ključna tri nova faktora koja će kod svakog potrošača individualno, u većoj ili manjoj mjeri odlučiti ponašanja. Čak i uz pretpostavku istih financijskih mogućnosti kao prošle godine, važni će biti osobni strah od virusa, aktualne i potencijalne strože mjere fizičkih ograničenja, te prorecesijsko ponašanje, odnosno štednja zbog generalne financijske neizvjesnosti - kaže financijski savjetnik Vjeko Peretić iz Pro grupe.
Generalne navike neće se bitno mijenjati, ali bi mogle biti na određenoj 'pauzi', odnosno vratit će se normalizacijom epidemiološke situacije, dodaje.
Da je to realno očekivati, pokazuje i činjenica da je u lipnju, nakon što je lockdown u Hrvatskoj olabavljen, uslijedilo usporavanje trenda pada potrošnje u trgovini na malo, te da su se početne visoke stope pada tijekom ljeta korigirale. Osim toga, od početka godine u trgovini internetom ili poštom bilježi se kontinuirani rast. U kolovozu je taj rast u odnosu na isti mjesec lani iznosio 4,6 posto.
Dio trgovaca u odgovoru na naša pitanja ističe kako od pandemije korone doista bilježe porast kupnje putem Interneta, a neki će to i dodatno poticati. Galić kaže kako bi 'preseljenje' dijela kupaca na Internet moglo biti glavna trajna promjena koju će donijeti pandemija.
- Čini se da se odvijaju dva procesa koji djeluju u suprotnim smjerovima: Osobno ovih dana očekujem ukupan pad kupnje u odnosu na prethodnu godinu, ali i značajan porast on-line kupnje, jer je jedna od značajnih posljedica korona krize ubrzana digitalizacija, koja se najsnažnije odrazila na svijet rada (rad od kuće), te u potrošačkoj domeni - kaže dr. sc. Zvonimir Galić, profesor s Katedre za psihologiju rada i ergonomiju zagrebačkog Filozofskog fakulteta.
Dodaje kako misli da ćemo u online shoppingu opet svjedočiti impulzivnoj kupnji, kupnji 'na rate' i prekomjernom zaduživanju.
- Dijelom će to biti posljedica činjenice da će 'crni petak' unijeti malo živosti u monotoniju pandemijske svakodnevice, koju karakterizira značajno siromašniji društveni život. Ipak, ne očekujem da će porast potrošnje uspjeti kompenzirati ukupni pad potrošnje iz dva razloga: Online kupnja nije dostupna svim slojevima populacije i dio ljudi kod nas nije još uvijek vješt u kupnji 'preko interneta', ili na nju gleda skeptično, a zbog straha od zaraze ljudi će se teže odlučivati na odlazak i kupnju u trgovačkim centrima. Drugi, vjerojatno važniji razlog, povezan je s ekonomskim posljedicama korona krize: Dio populacije pogođen je gubitkom posla ili smanjenjem plaća, pa ima manje raspoloživog novca za potrošnju – pojašnjava.
Dodaje da se mnogi koji imaju jednaka primanja boje trajnijih efekata krize, pa se ne usude trošiti i štede. Krize nas općenito čine konzervativnijima, manje sklonima rizicima i potrošnji, što se pokazalo i tijekom krize iz 20008/2009. godine.
- Netom prije pojave korona virusa kod nas se osjetio potrošački optimizam kakav nismo imali još od prije velike recesije koja je počela 2009. i kod nas trajala do 2015. Svi se nadamo da će trenutačni ekonomski pad, premda 'oštar', biti kratkog roka. Ipak, očekujem da će trebati proći značajno vrijeme prije nego se ljudi ponovno odvaže trošiti jer se potrošački optimizam koji uključuje povećanje u investiranju/zaduživanju uvijek kasni za od oporavkom ekonomije – ističe Galić.
Što poručiti onima koje strahovi još nisu ograničili u kupovanju, odnosno krize ih nisu naučile pameti, pa je strast za time da nešto kupe na sniženju, makar im i ne trebalo, jača od straha od toga što će biti sutra, pitamo stručnjake.
- Izvanredne situacije zahtijevaju odgovornije ponašanje. No, ako nismo do sada stekli naviku odgovornog financijskog ponašanja, teško da ćemo početi baš u blagdansko vrijeme jedne od najčudnijih godina - kaže Peretić.
S druge strane, dodaje, koliko god je važno da svatko za sebe i obitelj troši sukladno novonastaloj situaciji i realnim očekivanjima razvoja ekonomske situacije u narednom srednjem roku, toliko je važno da oni koji si to mogu priuštiti - ne štede!
- Naglašavam: Oni koji mogu. Jer, manjina koja ulazi u statistiku štednje koja probija vrhunce u Hrvatskoj, ili dobar, zdravi srednji sloj hrvatske ekonomske priče, trebao bi umjerenim nastavkom potrošnje, optimističnijim i poduzetnim stavom pomoći onom segmentu koji je očito nastradao – zaključuje.
Savjeti kako tijekom rasprodaja ne prijeći granice
1. Bilježite troškove
Peretić kaže kako je naučio da je prvi i najbolji savjet onima koji nemaju punu svjesnu kontrolu nad svojim financijama da - bilježe.
- Praćenje, vizualizacija brojki je ključna u kontroli osobnih financija. Zvuči jednostavno, ali u praksi gotovo nitko to ne radi, jer se čini trivijalno i glupo. Rijetki su oni koji su odlični u vizualizaciji, odnosno praćenju potrošnje i stanja na računu 'iz glave', te posljedica nekog impulzivnog ili kontinuiranog ponašanja. Jer nije kriva kartica što ju možete 'peglati', trgovci koji omogućuju otplatu na rate, ili kapitalistički sustav koji vas tjera na trošenje, nego mi koji to najčešće uopće nemamo pod kontrolom - zaključuje.
2. Ne kupujte samo zbog cijene
Kupujte stvari zato što vam trebaju, a ne zato što su na sniženju, jer su tako veće šanse da ćete kupiti nešto što vam ne treba. Čak i kad nešto kupite s 50 ili 70 posto popusta, ako vam ne treba, nije se isplatilo.
3. Kupujte ciljano
Odredite što vam je u ovom trenutku zaista potrebno i to ciljano potražite na sniženju. Stavite te stvari na popis s kojim ćete obilaziti trgovine ili ga imati uza se dok pretražujete Internet.
4. Odredite limit
Razmislite o tome koliko uopće možete potrošiti, a da ne odete u preveliki minus. To podrazumijeva i procjenu koliku mjesečnu ratu za neku kupnju možete podnijeti, ako mislite kupovati na rate.
5. Izbjegavajte kupovinu na rate
Kad god možete, nemojte 'razbijati' troškove po karticama na rate, jer to daje lažnu sliku o tome koliko trošite. Također, lako je pretjerati, jer ćete više stvari kupiti na rate uz osjećaj da ne koštaju puno, no više stvari na rate u konačnici opet može biti – previše.
6. Istražite online ponudu
Kad odredite što vam je potrebno, te budžet, pretražite ponudu na Internetu. Mnoge trgovine preko Interneta nude i dodatne popuste, a tako nećete ulaziti u druge dućane i doći u napast da kupite i nešto mimo plana.
7. Zastanite i razmislite
Ako pronađete nešto zbog čega odmah poželite izvaditi novčanik, zastanite i promislite je li vam to doista nužno, odnosno imate li već kod kuće nešto slično što inače ne koristite.
8. Pametno u online shoppovima
Ako planirate kupovati on-line, pripremite se prije toga tako da istražite ponudu i provjerite koje veličine ili karakteristike onoga što tražite odgovaraju. Kupnja putem Interneta u dane velikih sniženja često se svodi na to da trebate klikati brzo, prije nego se ono što tražite rasproda, pa ako niste provjerili osnovne detalje, velike su šanse da promašite.
9. Procijenite dodatne troškove
Prije nego potvrdite kupnju na Internetu, dobro provjerite iznos dodatnih troškova, shippinga ili dostave. Ako kupujete nešto za mali iznos, pokušajte se dogovoriti i kupovati zajedno s prijateljima ili susjedima, kako biste smanjili udio tih troškova u ukupnom trošku.
10. Budite oprezni
Pripazite da ne ostavljate podatke o svojoj kreditnoj kartici na sumnjivim stranicama, na kojima vam mogu hakirati karticu i dovesti vas u neugodnu situaciju.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
