Do 80-e godine svaki čovjek promijeni 11 'kompleta' kostiju

Djeca imaju više kostiju od odraslih. Naime, bebe se rađaju s ukupno 300 kostiju, a taj se broj vremenom reducira na 206. Razlog tome je što je kod djece veći broj kostiju građen od manjih sastavnih kostiju koje nisu sjedinjene kao one u lubanji. Takva konstitucija omogućava bebama da lakše izađu kroz porođajni kanal. S rastom dječje kosti postaju sve teže i tvrđe te se istovremeno počinju međusobno spajati. Osim broja kostiju koje gubimo rastom, tijekom dana gubimo oko centimetra visine. Prilikom sjedenja i hodanja dolazi do sažimanja hrskavice između pojedinih kostiju, što na kraju rezultira gubitkom tog centimetra.

Kosti, koje su sačinjene od puno živih stanica obnavljaju se svakih sedam godina pa tako čovjek koji doživi 80-u tijekom života promijeni 11 kompletnih kostura. Također, kako starimo taj proces samoobnavljanja se usporava, a kosti postaju sve tanje i slabije. 

Od ukupno 206 kostiju koliko ih ima u tijelu više od pola nalazi u rukama i nogama, a da se najtvrđa nalazi u ustima. Čeljust je po sastavu izuzetno otporna na udarce, od svih kostiju najteže ju je slomiti, a istovremeno ima i najduži vijek trajanja. Možda će zvučati čudno, ali koštano tkivo ljudi snažnije je od čelika. To, naravno, ne znači da kosti ne mogu puknuti. 

Pucaju jer su puno kruće od čelika. No, kada se usporede strukture istovjetne gustoće koštanog tkiva i čelika tada kosti podnose veće opterećenje i iskazuju veću snagu.

Žive stanice pomažu obnavljanju kostiju

Kosti se sastoje 50% od vode i 50% od tvrde tvari te sadrže velik broj živih stanica koje pomažu pri rastu i obnavljanju. Kada ne bi bilo tako lom ruke ili noge bile povrede koje se nikada ne bi mogle izliječiti. Za zdravlje kostiju potrebno je uzimati dovoljne količine kalcija. U suprotnom tijelo kalcij uzima iz kostiju i one se počinju raspadati.

Sastav ramena

Zglobovi ramena su s kostima labavo povezani uz pomoć ligamenata. To ih čini vrlo pokretljivima.

Broj kostiju u prstima

Svaki prst sastoji se od tri kosti. palac je izuzetak jer sadrži samo dvije.

Palac seže do lakta

U zglobu lakta se nalaze i tri kosti: nadlaktična kost (humerus), lakatna kost (ulna) i palčana kost (radius).

Podlaktica

Palčana kost smještena je usporedno s lakatnom koja spaja palac i lakat.

Ligamenti "spajaju" ruku

Ručni zglob se sastoji od osam malih kostiju koje sliče grumenima. Njih zajedno drže ligamenti.

Slovo s

Naša kralježnica ima oblik slova S. tako se neutralizira pritisak glave prilikom hodanja ili trčanja.

"Krletka" čuva organe

Rebra stvaraju zaštitnu krletku koja u sebi čuva veliki broj unutarnjih, osjetljivih organa. 

Porođajni kanal

Zdjelica žena puno je šira i dublja od zdjelice muškaraca jer djeca prilikom rađanja moraju proći kroz nju.

Patela štiti koljeno

Koljenična kost (patela) nalazi se na kraju bedrene kosti. Njezina uloga je zaštita ovog osjetljivog mjesta.

Femur je najduža kost

Bedrena kost (femur) najduža je, i uz čeljusnu kost, najjača kost u tijelu. zbog sastava može izdržati velik pritisak.

Mišić lista vezan na bedrenu kost

Sa bedrenom kosti povezani su trbušasti mišić lista i tri glave četveroglavog bedrenog mišića.

Potkoljenica

Od koljena do gležnja proteže se potkoljenica. Zovu je još i tibia prema grčkoj fruli s brazdama. Potkoljenica podnosi velika opterećenja.

Grube kosti nogu

Kosti u nogama imaju dosta grube stranice kako bi se za njih mogli zakačiti mišići.

Fibula održava balans

Sa stražnje strane potkoljenice proteže se tanka fibula koja održava ravnotežu i štiti potkoljenicu. 

Grumenasti gležanj

U gležnju ima sedam manjih kostiju grumenastog oblika povezanih ligamentima. 

Kockasta peta

Petna kost je najveća u stopalu. Kockasta je oblika i smještena ispod gležanjske kosti.

Donožje

Kosti donožja su pet dugih kostiju u stopalu. Prva kost (na koju se nastavlja nožni palac) jest najduža, a ostale se postupno smanjuju.

Nožni prsti isti kao i na ruci

Članci prstiju na nogama imaju istu strukturu kao i na rukama. Svi prsti imaju po tri članka, a palac samo dva. 

Prilikom kretanja se aktivira 200 mišića

Dok se smijemo rabimo samo 17 mišića, a prilikom mrgođenja čak 43. Ova činjenica jasno daje do znanja da je smijanje puno prirodnija i manje naporna aktivnost. Prilikom mrgođenja stvara se velika napetost ulicu, što kasnije negativno djeluje na čitavo tijelo. Ako se netko tijekom dužeg vremena mršti time potiče loše raspoloženje. I obratno, smijanje uklanja stres i potiče zdrave procese u čitavom organizmu. Od tih mišića u tijelu, najsnažniji je jezik. Obratite li pažnju primijetit ćete kako se pokreće svaki puta dok govorite ili gutate slinu. 

Snaga jezika posljedica je njegove neprestane aktivnosti. On ‘radi’ od jutra do noći, pa čak i dok spavamo. No, ni hodanje nije nimalo jednostavna aktivnost. Prilikom svakog koraka u tijelu se angažira 200 mišića. Uzmemo li u obzir da svatko od nas prosječno napravi 10,000 koraka, Radi se o velikom poslu. Samo za pokretanje mišića prilikom hoda tijelu je potrebno proizvesti fascinantnu količinu energije.

Brzo do zanosne atletske građe 

Mišići se dvostruko brže stvaraju nego što nestaju. Ova činjenica bi trebala biti poticaj svima koji žele vježbati.

Sartorius pomaže rad koljena

Najduži mišić proteže se od vanjske strane bedra do unutarnje strane koljena. Pomaže okretanju butina i savijanju koljena.

Mišić od samo pet milimetara

Najmanji mišić, stapedius, nalazi se duboko u uhu. Dugačak je  pet mm i tanji je od pamučne niti. Aktivan je prilikom slušanja.

Moćni gluteus maximus

Najveći mišić, gluteus maximus, je u stražnjici i ima ulogu povlačenja nogu prema natrag prilikom hodanja, trčanja i penjanja uz kosinu. Ova impozantna mišićna tvorevina odgovorna je za izgled stražnjice.

Mišići pokreću sve

Apsolutno sve što mozak zamisli realizira se kroz aktivnost mišića. Ideje možemo izraziti samo mišićima, bilo da je riječ o mišićima usta, ruku i prstiju, ili pak mišićima vezanima uz kosti.

Samoliječenje

Po konstrukciji mišići su izuzetno sofisticirani. Imaju veliku sposobnost pretvaranja energije u kretanje, dugotrajni su, liječe sami sebe i učestalom uporabom postaju sve snažniji.

Frontalni mišić

Glavni mišić čela jest frontalni mišić koji pokreće ili steže kožu lubanje. 

Mišić njuha

Nosni mišić pomaže pri raspoznavanju mirisa. 

Zaštita sluha

Kad glasni zvuk dopre do uha, dva mala mišića, musculus stapetius i musculus tensor tympani, se aktiviraju i sprečavaju oštećenje unutarnjeg uha. 

Lepezasta prsa

Veliki prsni mišić mišić lepezastog  je oblika te čini veći dio gornjeg prednjeg dijela trupa.

Regulacija disanja

Abdominalni mišić osim što sudjeluje u zaštiti probavnih i urogenitalnih organa, zajedno s dijafragmom regulira disanje.

Krojački mišić

Vrlo važan mišić  proteže se od crijevne do goljenične kosti. U hrvatskom nosi naziv krojački mišić jer je bio vrlo aktivan kod krojača.

Osjetljivi abduktor

Dugi abduktor je mišić u području butina. Vrlo je osjetljiv pa lako dolazi do njegovog istegnuća.