Od početka prošle godine sve trgovine u Hrvatskoj moraju naplaćivati svoje vrećice, osim onih najtanjih, za voće i povrće, uz koje mora stajati zamolba da ih se koristi štedljivo
Lifestyle
Komentari 10Od početka prošle godine sve trgovine u Hrvatskoj moraju naplaćivati svoje vrećice, osim onih najtanjih, za voće i povrće, uz koje mora stajati zamolba da ih se koristi štedljivo
Od početka godine, kad su na blagajnama prestale prodavati plastične vrećice, Kauflandove trgovine su okolišu uštedjele oko osam tona plastičnog otpada.
- Prema podacima od prošle godine, već smo u prva dva tjedna ove godine uštedjeli jedan kamion plastike, točnije oko osam tona - odgovaraju iz Kauflanda, prvog trgovačkog centra u kojemu više ne prodaju vrećice. Na pitanje imaju li zbog toga manje kupaca, kažu kako je većina kupaca vrlo pozitivno reagirala na novu mjeru.
POGLEDAJTE VIDEO
Pokretanje videa...
01:26
Od početka prošle godine sve trgovine u Hrvatskoj moraju naplaćivati svoje vrećice, osim onih najtanjih, za voće i povrće, uz koje mora stajati zamolba da ih se koristi štedljivo. Kaufland je od ove godine sam odlučio vrećice maknuti iz prodaje, pa sad i neki drugi lanci, neslužbene su najave, planiraju isto.
Kako su najtanje vrećice ostale besplatne, Kaufland smo pitali uzimaju li njihovi kupci sad puno više tih vrećica za svoj “špeceraj”. Podatke o tome nemaju, odgovaraju, dodajući kako već rade na pronalasku alternativnih rješenja i za to. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike u svibnju će, doznajemo, imati analizu učinaka naplate vrećica u trgovinama.
Tad bi trebalo biti poznato koriste li hrvatski građani sad manje vrećica za nošenje i jesu li ih, možda, zamijenili s besplatnim tankim vrećicama za voće i povrće.
- Sukladno tome, donijet ćemo plan daljnjih aktivnosti - najavljuje ministarstvo. Ne žele otkriti što to znači - naplatu najtanjih vrećica, zabranu vrećica na blagajnama ili nešto treće.
Objavili su samo kako “pozdravljaju i uvođenje mjera kao što je ukidanje korištenja plastičnih vrećica od strane trgovačkih lanaca”.
S prvim danom ove godine Njemačka je zabranila prodaju plastičnih vrećica, osim najtanjih, za voće i povrće. Gradske vlasti Beograda učinile su isto za maloprodajne objekte na svojem području, a u Ruandi su, primjerice, vrećice zabranjene već 12 godina. New York planira zabranu od ožujka.
Proizvodnja papirnatih i biorazgradivih vrećica, kao i platnenih, također ostavlja velik ekološki otisak, no činjenica je i to da upotrebom platnene vrećice samo jedna osoba u prosjeku može uštedjeti 288 plastičnih vrećica godišnje, kažu “zeleni”.
S druge strane, plastična industrija u Hrvatskoj već dugo upozorava na štetne gospodarske učinke zabrane.
Iz HGK su upozoravali da je slabija potražnja za vrećicama u EU već prepolovila njihovu proizvodnju u Hrvatskoj, namijenjenu najviše izvozu. Umjesto zabrane vrećica, treba nam njihov učinkovit sustav reciklaže, smatraju proizvođači vrećica. Upitno je i bi li građani, kao što je slučaj s bocama, vrećice, primjerice, vraćali u trgovine kad bi se na njih uvela povratna naknada.
Od iduće godine u EU će biti zabranjeni i jednokratni plastični proizvodi, poput pribora za jelo, slamki, štapića za uši i slično, koji moraju imati papirnatu alternativu. Ti plastični proizvodi čine 70 posto smeća u moru, ali i u morskim životinjskim vrstama.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM:
Pokretanje videa...
08:55
Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+