Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Ljetne vrućine snažno utječu na organizam, a prehrana može igrati važnu ulogu u tome kako ih podnosimo. Neke namirnice i navike mogu pomoći u rashlađivanju i hidrataciji, dok druge mogu imati suprotan učinak
Ljeto donosi radosti poput boravka na otvorenom, kupanja i druženja, ali i izazove u obliku toplinskih valova. Visoke temperature utječu na svaki aspekt našeg života, od raspoloženja do razine energije, a prehrana igra ključnu ulogu u tome kako se nosimo s vrućinom.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
02:06
Pravilan odabir namirnica može značajno olakšati podnošenje ljetnih sparina, održati nas hidriranima i, što je najvažnije, pomoći tijelu da se učinkovitije rashladi.
Tijekom velikih vrućina, tijelo ulaže dodatan napor kako bi reguliralo unutarnju temperaturu. Jedan od mehanizama je smanjenje apetita, jer sam proces probave stvara toplinu, fenomen poznat kao termogeneza. Zbog toga se često osjećamo manje gladnima.
Jedna studija objavljena u časopisu PLOS Biology otkrila je da hipotalamus u mozgu sadrži proteine osjetljive na toplinu koji se aktiviraju pri porastu temperature, stvarajući osjećaj sitosti čak i ako nismo jeli. Unatoč tome, potreba za nutrijentima ostaje ista. Ključ je u odabiru hrane koja neće dodatno opteretiti organizam i koja će nadoknaditi tekućinu i elektrolite izgubljene znojenjem.
Dobar početak u planiranju jelovnika za vruće dane jest znati što treba maknuti s tanjura. Lakši, manji obroci općenito su bolji izbor.
Teški i masni obroci
Pohana piletina za piknik ili masna rebarca s roštilja mogu zvučati primamljivo, ali takva hrana bogata mastima i kalorijama teže se probavlja. Tijelo mora uložiti više energije da bi je razgradilo, što podiže unutarnju temperaturu i uzrokuje osjećaj tromosti i pregrijanosti.
U ovu kategoriju spadaju i pržena hrana, brza hrana te ultraprerađeni proizvodi koji su često puni nezdravih masti i konzervansa. Njihovim izbjegavanjem pomažete probavnom sustavu da radi s manje napora.
Pića koja potiču dehidraciju
Hladno pivo i ledeni čaj čine se kao savršeno osvježenje, no mogu imati suprotan učinak. Alkohol i kofein poznati su diuretici, što znači da potiču mokrenje i uzrokuju pojačano izlučivanje vode iz tijela upravo u trenutku kada nam je najpotrebnija. Iako se čini da gase žeđ, dugoročno mogu pogoršati dehidraciju. Isto vrijedi i za slatka i gazirana pića.
Napici s visokim udjelom šećera mogu poremetiti hidrataciju povlačenjem tekućine u crijeva, a nakon početnog porasta energije često slijedi nagli pad. Zanimljivo je da čak i sladoled, omiljena ljetna poslastica, može doprinijeti osjećaju vrućine. Iako pruža trenutačno olakšanje, proces probave šećera i masti stvara toplinu, zbog čega se, nakon početnog rashlađivanja, tjelesna temperatura može čak i povećati.
Obroci bogati proteinima i solju
Probava proteina zahtijeva više energije u usporedbi s mastima i ugljikohidratima, generirajući značajnu količinu topline. Obroci bogati crvenim mesom posebno su zahtjevni za probavni sustav na visokim temperaturama. To ne znači da proteine treba izbaciti, već birati lakše opcije. Slično vrijedi i za sol.
Hrana s visokim udjelom natrija, poput čipsa, suhomesnatih proizvoda i ukiseljenog povrća, može narušiti ravnotežu tekućine u tijelu i povećati osjećaj žeđi, što dodatno pridonosi riziku od dehidracije.
Srećom, popis hrane koja nam pomaže puno je duži od one koju bismo trebali izbjegavati. Fokus bi trebao biti na svježim i laganim namirnicama.
'Pijte' svoju hranu
Oko 20 posto dnevnog unosa tekućine dolazi iz hrane, stoga je pametno birati namirnice s visokim udjelom vode. Krastavac je apsolutni rekorder s čak 97 posto vode, dok ga u stopu slijede rajčice i rotkvice (95 posto) te lubenica i špinat (92 posto).
Jagode, dinje, celer i bobičasto voće također su izvrstan izbor jer, osim vodom, obiluju vitaminima i vlaknima. Rajčice i lubenica sadrže i antioksidans likopen, koji pomaže u zaštiti kože od štetnog UV zračenja. Salate su stoga savršen obrok za vruće dane.
Znojenjem ne gubimo samo vodu, već i ključne minerale poznate kao elektroliti, poput natrija, kalija i magnezija. Oni su presudni za ravnotežu tekućine, funkciju mišića i živčanog sustava. Kokosova voda je izvrstan prirodni izvor, kao i banane, avokado i rajčice koje su bogate kalijem i magnezijem.
Grah i mahunarke također su dobar izbor. Kao osvježavajući napitak koji nadoknađuje elektrolite i pogoduje zdravlju crijeva preporučuje se lassi, tradicionalno indijsko piće na bazi jogurta. Možete ga napraviti tako da pomiješate žlicu jogurta ili četvrtinu šalice kefira s vodom i prstohvatom soli.
Lagani obroci i neočekivani saveznici
Umjesto teških mesnih jela, okrenite se laganim i hladnim izvorima proteina. Tvrdo kuhana jaja, salata od tune ili lososa i salate na bazi mahunarki odlične su opcije.
Ne zahtijevaju korištenje pećnice, čime se izbjegava dodatno zagrijavanje prostora. Iako se čini kontraintuitivnim, ljuta hrana može pomoći u rashlađivanju. Kapsaicin iz čilija potiče znojenje, najučinkovitiji mehanizam hlađenja tijela. Sličan učinak imaju i topli napici, poput čaja od mente. Mentol u metvici aktivira receptore osjetljive na hladnoću u ustima, stvarajući dugotrajan osjećaj svježine.
24sata © 2026
