Imamo tehničke mogućnosti i znanje kako provesti takvu terapiju, a sad ostaje vidjeti hoćemo li skupiti dovoljan broj darivatelja plazme te hoće li se infektolozi odvažiti koristiti takav tip liječenja
COVID-19
Hrvatska bi mogla oboljele od korona virusa liječiti plazmom
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Nakon korone javlja se krvni ugrušak i u zdravim arterijama
- Za sad imamo načelno odobrenje Ministarstva zdravstva i spremni smo u bilo kojem trenutku započeti s prikupljanjem krvne plazme, no odluka o tome je sad na kliničarima i infektolozima koji će procijeniti je li nam to potrebno - tvrdi ravnateljica Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu doc.prim.dr.sc. Irena Jukić, dr.med., spec.transfuziolog. Riječ je o proceduri uzimanja krvnih pripravaka koju znanost poznaje od ranije.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:38
- To se zove konvalescentna plazma, dakle koristi se plazma onoga tko je prebolio bolest. Isti je princip kao kad se cijepimo, razvijamo protutijela ili druge mehanizme protiv virusne infekcije i to ostaje u nama. Ovo je najjednostavniji mehanizam koji nije specifičan za ovu bolest. Bilo bi idealno kad bi se odredila specifična protutijela za taj virus pa kad bismo počeli proizvoditi ta protutijela i koristiti ih u liječenju, no to je princip koji počiva na ideji da se virus neće promijeniti. Ako se virus promijeni, ta sva protutijela neće više djelovati. Zato je važno pratiti dinamiku promjena i koliko će ta selektirana protutijela iz krvi opstati da se ne izgubi njihova specifičnost - istaknuo je virolog doc. dr.sc Igor Jurak sa Sveučilišta u Rijeci.
Njegov kolega imunolog prof. dr. sc. Bojan Polić pojašnjava kako je ideja liječenja krvnom plazmom ljudi koji su preboljeli bolest vrlo važna. Oni u krvnoj plazmi imaju imunoglobuline tj. protutijela koje proizvode stanice imunološkog sustava.
- Obično su imunoglobulini usmjereni protiv stranih proteina, pa i virusnih. Oni koji su preboljeli bolest, stvorili su odgovarajuću količinu takvih protutijela i vađenjem krvi i izolacijom tih imunoglobulina posebnim postupkom se stvara pripravak kojeg možemo ubrizgati u krvožilni sustav pacijenta koji je inficiran ili ima teže simptome. To se radi da bi se umanjio razvoj bolesti kod onih kod kojih se očekuju teški simptomi - pojašnjava prof. Polić pojašnjavajući kako je riječ o postupku ograničenog karaktera jer se ne može cjelokupnu populaciju takvim pripravcima tretirati preventivno.
- Usto, antitijela imaju ograničen rok trajanja i raspadaju se nakon dva do tri tjedna. To znači da ćete takvim načinom biti zaštićenim svega nekoliko tjedana. Zato je ovo pasivna imunizacija, a cijepljenje je aktivna imunizacija. Cjepivom trajno indiciramo stvaranje protutijela - pojasnio je prof. Polić.
Što je krvna plazma?
- Ovih dana se dosta govori o različitim vrstama liječenja Covid-19 uključujući i liječenje krvnom plazmom. Što je krvna plazma? To je komponenta krvi kojoj su uklonjene krvne stanice. Osobe koje su preboljele neku bolest poput Covid-19 ili su cijepljenje, u svojoj krvi, odnosno u plazmi, imaju cirkulirajuća protutijela koja su nastala tijekom imunog odgovora na infekciju odnosno cijepljenje i koja su specifična za tog uzročnika bolesti, u ovom slučaju virus. Kod infekcije brojnim virusima, protutijela su odista protektivna, odnosno štite domaćina od infekcije i bolesti, najčešće tako što neutraliziraju virusne čestice, iako mogu djelovati i na neke druge načine. Primjerice, mi se svake godine cijepimo protiv sezonske gripe, stvaramo protutijela koja nas štite od infekcije sojem virusa koji te godine dovodi do epidemije. Liječenje plazmom (odnosno serumom, koji je zapravo isto što i plazma nakon što su joj uklonjeni neki faktori) zasniva se na prijenosu plazme zdrave osobe, ali koja je preboljela neku bolest, u osobu koja je ugrožena s tom istom infekcijom, pa se prijenos može raditi profilaktički, u smislu sprječavanja infekcije ili terapijski, u smislu liječenja već uspostavljene infekcije. Ipak ovo prvo je puno efikasnije - kaže prof. dr. Stipan Jonjić, pročelnik Zavoda za histologiju i embriologiju te Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.
Kaže da je prijenos imunog seruma ili plazme zapravo tzv. pasivno cijepljenje i primjenjivalo se i davno prije kod nekih bolesti.
- Nedostatak tog pristupa je što protutijela imaju svoj životni vijek i nakon njihove razgradnje, osoba više nije zaštićena od date infekcije, dakle nema pamćenje kao kod pravog cjepiva. Drugi nedostatak je naravno ograničenost tog pristupa, odnosno nemogućnost masovne primjene. U slučaju Covid-19, mi moramo biti jako oprezni kad je u pitanju bilo koja terapija, pa čak i prijenos plazme, naprosto zato što još nemamo dokaza jesu li i koliko protutijela zapravo protektivna. Kod nekih srodnih virusa učinak terapije protutijelima imao je zapravo kontra efekt. Mi nemamo dokaza da će to biti slučaj i kod Covid-19, ali moramo pričekati dok se to znanstveno provjeri. Većina platformi za cjepivo upravo se bazira na indukciji specifičnih protutijela na površne strukture virusne čestice i mi se svi nadamo da će ta protutijela biti zaista protektivna. Ako ne budu, onda će takvi pristupi cjepivu propasti i znanstvena zajednica će tražiti cjepivo koje će zaštitu od ove grozne bolesti bazirati na indukciji specifičnih limfocita T koji ne mogu neutralizirati slobodan virus, ali su vrlo efikasni u ograničavanju infekcije u tkivu - zaključio je prof. Jonjić.
Kako izgleda postupak?
Dr. Jukić se nadovezuje kako je u Hrvatskoj relativno mali broj ljudi koji su preboljeli COVID - 19, a pritom nisu svi donori za plazmu. Unatoč dobroj volji, ističe ona, za uzimanje plazme vrijede sva pravila kao i kod doniranja krvi.
- To znači da čovjek mora biti potpuno zdrav, dobrog tlaka, bez hepatitisa, HIV-a ili kroničnih bolesti koje su inače kontraindicirane za davatelje. Dodatno, za ovu situaciju mora imati dokumentaciju da je negativan na COVID - 19. Postupak je sličan kao kod dobrovoljnog davanja krvi, ali traje duže. Naime, plazmu možemo uzimati samo na staničnim separatorima. To su uređaji koji u nekoliko procesa u kontinuitetu uzimaju određenu količinu krvi, iz nje centrifugiranjem izdvoje sastojke koje trebamo i ostatak vraćaju darivatelju - opisala je dr. Jukić te istaknula kako takav postupak traje oko sat i 15 minuta, a moguće ga je obaviti samo u regionalnim transfuzijskim centrima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku budući da jedino ondje imaju separatore.
Dobiveni pripravak potom se smrzava na izuzetno niskim temperaturama i čuva na temperaturi od minus 25 stupnjeva s rokom trajanja sljedeće tri godine u strogim propisanim uvjetima.
- Kliničari i infektolozi imaju pristup oboljelima i ljudima koji su preboljeli COVID, pa će oni biti most između nas i darivatelja. Usto, ovim nam se otvara mogućnost da prikupljamo plazmu s antitijelima iz koje će netko danas - sutra možda raditi istraživanja ili čak proizvoditi specifične imunoglobuline - nastavila je dr. Jukić ističući kako je tek prošlog tjedna započelo prikupljanje krvne plazme i u drugim europskim zemljama, no broj uzoraka koje su dobili je prilično nizak.
- U Francuskoj su prošlog tjedna prikupili četiri uzorka, u Italiji njih 46, u Švicarskoj devet. No ti će brojevi sigurno rasti - objasnila je dr. Jukić. Na svjetskoj razini gotovo da i nema studija o ovoj metodi liječenja korona virusa.
- U Kini, SAD-u, Njemačkoj i Južnoj Koreji su tek prije mjesec ili dva započeli s tim liječenjem, tako da još nema konkretnih rezultata iako su preliminarna izvješća ohrabrujuća. To znači da su se vidjela neka poboljšanja. Dodatno, ima izvještaja koji govore o tome da kod određenog dijela ljudi koji su preboljeli virus nije bilo dovoljno antitijela. Zato je još prerano konkretno govoriti o učinkovitosti same metode - ogradio se prof. Polić te objasnio kako, kao i svaki princip liječenja, i ova metoda nosi određene nuspojave.
- Uz antivirusna protutijela, u plazmi imamo i druga protutijela koja reagiraju na strane proteine. Kako smo svi genetski različiti, razlikujemo se i po antigenima na koja antitijela mogu reagirati. Tako, primjerice, plazma jednog donora može reagirati na krv primatelja te napasti njegove eritrocite. Kao posljedica javlja se hemolitička bolest odnosno dolazi do razaranja eritrocita. Zato se posebno mora paziti na usklađenost krvnih grupa donora i primatelja te oni moraju biti kompatibilni - upozorio je prof. Polić. Ovaj princip liječenja se primjenjivao i kod drugih bolesti.
- Znam da su ga koristili za ebolu jer nije bilo drugih mogućnosti liječenja. Ista je situacija i sada jer nemamo cjepivo ni lijek, pa je onda ovo dobar način da se barem nešto poduzme. No pitanje koliko je to učinkovito tek će se otkriti s vremenom - smatra prof. Jurak.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Svoje cure nismo vidjeli dva mjeseca zbog korona virusa
POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA:
Pokretanje videa...
00:24
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
