Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Britanski Guardian pozvao je svoje čitatelje da izdvoje najljepše manje poznate europske otoke vrijedne posjeta. Među brojnim skrivenim biserima jedan hrvatski otok odnio je pobjedu i posebno oduševio svojom prirodom, mirom i kristalno čistim morem
Britanski Guardian objavio je izbor omiljenih manje razvikanih europskih otoka prema preporukama svojih čitatelja, a posebno priznanje pripalo je Hrvatskoj. Cres je proglašen pobjedničkim prijedlogom, a čitateljicu koja ga je preporučila posebno su osvojili njegova divlja priroda, mala obalna mjesta i kristalno čisto more.
Na popisu su se našli i otoci iz Grčke, Irske, Francuske, Italije, Španjolske, Walesa, Švedske i Estonije. Riječ je o destinacijama koje još uvijek nude mirniju alternativu najpoznatijim europskim ljetovalištima. Cres se među njima istaknuo upravo osjećajem netaknute prirode i autentičnog otočkog života.
POGLEDAJTE VIDEO: Čišćenje špilja na Cresu
Pokretanje videa...
VIDEO
Guardian je Cres opisao kao najmanje naseljen među četiri velika otoka Kvarnerskog zaljeva. Čitateljica Rhiannon, čija je preporuka proglašena pobjedničkom, posebno se prisjetila trenutka u kojem su bjeloglavi supovi letjeli usporedno s autobusom dok se približavao najvišoj točki otoka.
Upravo je divljina za nju jedan od najvećih aduta Cresa. Otok je prekriven mediteranskim raslinjem, maslinicima i lavandom, dok su uz obalu razasuti mali gradovi i sela.
Neka su mjesta, poput grada Cresa, prilagođena turistima, ali bez pretjerane izgrađenosti, dok se u drugim naseljima, kako opisuje čitateljica Guardiana, svakodnevni život i dalje odvija mirno, kao generacijama prije. Posebno je izdvojila i tirkizno, kristalno čisto more kojim je hrvatska obala poznata.
Cres je poznat po velikoj krajobraznoj raznolikosti. Na sjeveru prevladavaju guste šume Tramuntane, dok se prema drugim dijelovima otoka krajolik mijenja u kamenjar, maslinike i skrivene uvale.
Jedan od zaštitnih znakova otoka svakako su bjeloglavi supovi. Na području Belog djeluje Centar za posjetitelje i oporavilište za bjeloglave supove, a posebnost creske populacije je što se ove velike ptice gnijezde na liticama neposredno iznad mora. Među poznatijim mjestima na otoku su i Lubenice te Valun, dok pješačke i biciklističke staze omogućuju istraživanje njegovih različitih krajolika.
Osim prirode i plaža, Cres je poznat i po lokalnoj gastronomiji, a jedno od njegovih najprepoznatljivijih jela je creska janjetina.
Cres nije bio jedini otok koji je osvojio Guardianove čitatelje. Među preporukama se našao Valentia Island uz jugozapadnu obalu Irske. Od poznatijeg turističkog Ring of Kerryja udaljen je tek malo, ali pruža znatno mirniji doživljaj. Čitateljica je posebno preporučila skrivenu plažu Glanleam, okruženu bujnom vegetacijom i s pogledom prema planinama poluotoka Dingle.
U Grčkoj se istaknuo Karpathos, smješten između Rodosa i Krete. Za razliku od nekih poznatijih grčkih otoka, ondje nema velikih turističkih gužvi. Planinske ceste vijugaju uz litice, a udaljeno selo Olympos čuva tradicionalni način života. Čitatelji su posebno izdvojili plaže Apella i Achata, okružene netaknutim planinskim obroncima i tirkiznim morem.
Francuski Île de Sein, uz obalu Bretanje, potpuno je drukčija otočna destinacija. Otok je na pojedinim mjestima visok tek oko metar i pol iznad razine mora, nema automobila, a cijeli se može propješačiti za nekoliko sati. Privlače ga plaže prekrivene školjkama, svjetionik i mir koji vlada nakon odlaska dnevnih posjetitelja.
Na listi je i Lipari, najveći od talijanskih Eolskih otoka. Njegovo vulkansko podrijetlo oblikovalo je neobičan krajolik, dok grad Lipari uz more nadvisuje veliki povijesni kompleks s dvorcem.
Guardianovi čitatelji preporučuju večernju passeggiatu, odnosno tradicionalnu talijansku šetnju, uz sladoled ili piće, kao i kupanje na plažama Papesca i Porticello. Bijelo kamenito morsko dno i bistra voda ondje stvaraju posebno upečatljive nijanse mora.
Za one koji žele pobjeći od tipičnih turističkih resorta čitatelji su izdvojili i La Graciosu, mali vulkanski otok sjeverno od Lanzarotea.
Većina turista dolazi samo na jednodnevni izlet, zbog čega otok navečer postaje izrazito miran. U glavnom naselju Caleta de Sebo ulice su većinom pješčane i gotovo bez prometa. Posjetitelji mogu plivati i roniti u bistrom moru, obilaziti vulkanski krajolik pješice ili biciklom te jesti svježu ribu u selu.
Velški Skomer našao se na popisu prije svega zahvaljujući svojim pticama. Otok uz obalu Pembrokeshirea poznat je po kolonijama atlantskih tupika, a upravo je njihovo promatranje čitateljica Guardiana opisala kao jedno od svojih najdražih otočnih iskustava.
Potpuno drukčiji doživljaj pruža švedski Gotland u Baltičkom moru. Njegov glavni grad Visby sačuvao je srednjovjekovne gradske zidine i popločane ulice, dok se na obližnjem Fåröu mogu vidjeti golemi vapnenački stupovi uz more. Gotland je zanimljiv i ljubiteljima fosila jer je otok nekoć bio dio drevnog koraljnog grebena.
Jedan od najneobičnijih izbora je estonska Saaremaa. Na njoj se nalazi devet kratera Kaali, nastalih nakon udara meteorita prije otprilike 3500 godina.
Područje je kasnije imalo i ritualno značenje, a arheološki nalazi upućuju na to da su se ondje prinosile životinjske žrtve. Krateri su povezani i sa starim finskim pričama o Suncu koje je palo s neba. Danas posjetitelji mogu obići područje i mali muzej posvećen meteoritima.
Guardian redovito poziva svoje čitatelje da šalju preporuke s putovanja, a najbolje objavljuje u rubrici Readers' Travel Tips. Ovoga puta tražili su manje poznate europske otoke vrijedne posjeta, a među brojnim destinacijama upravo je hrvatski Cres dobio titulu pobjedničkog prijedloga.
Razlog nije bio luksuz, veliki resorti ni masovni turistički sadržaji. Čitateljicu su osvojili upravo ono što se na popularnim mediteranskim destinacijama sve teže pronalazi – divlja priroda, mala mjesta, osjećaj mira i kristalno čisto more.
24sata © 2026
