Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Stjenice se počinju pojavljivati već u svibnju, a njihov broj može se značajno smanjiti nakon kiše. No tijekom toplih i suhih razdoblja njihova populacija može naglo porasti
Zagreb je i ovog ljeta prepun sitnih, gotovo prozirnih stjenica koje se lijepe za kožu i odjeću, a neke građane znaju i ubosti. Hrastova i platanina mrežasta stjenica već su dobro poznati gosti u Hrvatskoj, no posljednjih godina sve su uočljivije u gradovima i šumama. Riječ je o američkim vrstama koje su u Europu stigle iz Sjedinjenih Američkih Država. Platanina stjenica u Europi je prvi put zabilježena u Italiji tijekom 1970-ih, dok se hrastova pojavila oko 2000. godine.
Iako su po prirodi biljojedi i hrane se biljnim sokovima, nerijetko dolaze u kontakt s ljudima, a građani prijavljuju i ubode. Ove sitne napasnike gotovo je nemoguće ne primijetiti – velike su svega tri do četiri milimetra.
- Ove stjenice su biljojedi, hrane se biljnim sokovima. Ne znamo zašto napadaju ljude. Prvi medicinski podaci vezani za stjenice pojavljuju se u Italiji, gdje je zabilježeno više slučajeva osipa od njihovih uboda. Kod nas za sada nema medicinske dokumentacije o napadima hrastove i platanine stjenice - rekao nam je svojedobno prof.dr.sc. Boris Hrašovec sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, prenosi Dnevnik.hr.
Iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja ističu kako postoji više sličnih invazivnih vrsta. Platanina stjenica posebno je česta u zagrebačkim parkovima, gdje velike probleme stvara platanama – jednom od zaštitnih znakova zagrebačkog zelenila.
Zbog intenziteta napada lišće platana već tijekom srpnja i kolovoza prerano žuti, suši se i opada. Umjesto raskošnih zelenih krošnji, stabla usred ljeta izgledaju kao da je već stigla sredina rujna.
"Građani se žale kako im se stjenice lijepe na kožu i kosu, hodaju im po odjeći, a ponekad ih ubodu i sisaju im krv. Dobra vijest je da se s padom temperatura u rujnu i listopadu njihov broj smanjuje."
Stjenice se počinju pojavljivati već u svibnju, a njihov broj može se značajno smanjiti nakon kiše. No tijekom toplih i suhih razdoblja njihova populacija može naglo porasti.
Iz Ministarstva poljoprivrede ranije su pojasnili kako je hrastova mrežasta stjenica u Hrvatskoj prvi put registrirana 2013. godine u spačvanskom bazenu.
- Pretpostavlja se da je u Hrvatsku unijet kamionskim transportom iz Turske i prije 2013. godine. Od prvog bilježenja 2013. godine, hrastova mrežasta stjenica do sada se proširila na cijelo područje Hrvatske na kojem raste hrast, prvenstveno lužnjak, iz smjera istoka prema zapadu - navode iz Ministarstva.
Za ovogodišnju brojnost odgovorno je nekoliko faktora, među kojima su visoke temperature, ali i razvoj više generacija stjenica tijekom vegetacijskog razdoblja.
- Nekoliko je faktora pridonijelo ovome, visoke temperature, kraj vegetacijskog perioda u kojem imamo razvijene već dvije ili čak tri generacije ovih stjenica, a isto tako i fiziološko stanje samog lista koji je suh i zbog čega su stjenice morale potražiti hranu negdje drugdje - pojasnio je Milivoj Franjević sa zagrebačkog Šumarskog fakulteta.
Poseban oprez savjetuje se osobama osjetljivijeg imunološkog sustava.
- Ljudi koji imaju osjetljiviji status imunološkog sustava mogli bi imati posljedice sa sekundarnim efektima, s otocima i crvenilom kože - rekao je Franjević.
Platanina stjenica na našim prostorima ima brojne prirodne neprijatelje, među kojima su bubamare, pauci i pojedine grabežljive vrste stjenica. Ipak, oni zasad ne uspijevaju dovoljno smanjiti njezinu populaciju.
Iako problem nije nov, iz godine u godinu stjenice se građanima čine sve brojnijima i agresivnijima. Učinkovito i sustavno rješenje za njihovo suzbijanje zasad ne postoji.
Zato se sitne prozirne stjenice tijekom toplih mjeseci ponovno pojavljuju na zagrebačkim ulicama, u parkovima i šumama – lijepe se za odjeću i kožu, a neke građane povremeno i neugodno iznenade ubodom. Dobra vijest je da bi njihov broj s dolaskom hladnijeg vremena, tijekom rujna i listopada, trebao početi padati.
24sata © 2026
