Roditelji koji su pod financijskim pritiskom mogu provesti tjedne u potrazi za najjeftinijim namirnicama. Umjesto odlazaka u restoran ili kino, oni pakiraju domaće sendviče i provode dan u parku
EU ISTRAŽIVANJA
Iza blagdanskog sjaja: Koliko obitelji u Europi rade da prežive
Čitanje članka:
5
min
Na temelju izravnih podataka dobivenih od kućanstava iz šest država, istraživači koje financira EU razvili su preporuke za politike kako bi se pružala potpora obiteljima u stvarnom životu.
Sezona je proslava. Obitelji se okupljaju za svečanim stolovima, razmjenjuju poklone ili planiraju posebne izlete – trenuci namijenjeni tome da ih se pamti i dijeli.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:00
No u mnogim kućanstvima diljem Europe do tih se veselih rituala stiže tek nakon mjeseci planiranja, brige i lovljenja popusta. Iza sjaja božićnih lampica često leže ogromni napori uloženi u to da blagdani izgledaju normalno.
Roditelji koji su pod financijskim pritiskom mogu provesti tjedne u potrazi za najboljim ponudama ili najjeftinijim namirnicama. Umjesto odlazaka u restoran ili kino, oni pakiraju domaće sendviče i provode dan u parku kako bi smanjili troškove.
- Obitelji s ograničenim resursima ulažu velike napore kako bi najbolje iskoristili ono malo što imaju - kaže Rense Nieuwenhuis, izvanredni profesor sociologije sa švedskog Sveučilišta u Stockholmu.
Nieuwenhuis je proveo posljednje tri godine istražujući kako današnja promjenjiva tržišta rada utječu na obitelji diljem Europe i koliko se uspješno te obitelji s njima nose. Njegov je rad bio dio istraživačke inicijative rEUsilience, koju je financirao EU.
Razumijevanje otpornosti obitelji
Tim inicijative rEUsilience okupio je istraživače iz Belgije, Hrvatske, Poljske, Španjolske, Švedske i Ujedinjene Kraljevine kako bi se istražilo kako promjenjivo tržište rada i društveni uvjeti utječu na sposobnost obitelji da izdrže poteškoće. Njihovo je središnje pitanje bilo: koliko su europske obitelji današnjice otporne?
Analizom izazova s kojima su kućanstva suočena, strategija koje ona koriste za prilagodbu te politika koje ih podržavaju ili im pak ne uspijevaju pomoći, cilj je istraživača bio steći bolje razumijevanje elemenata koji jačaju ili slabe otpornost obitelji.
Oslanjajući se na podatke iz cijele Europe i nova istraživanja fokus-skupina u svih šest zemalja, tim inicijative rEUsilience uspio je rasvijetliti pritiske koje obitelji osjećaju te promjene u politikama koje su potrebne kako bi im se pomoglo da napreduju.
Na temelju proživljenih iskustava više od 300 obitelji s ograničenim resursima, njihov je rad otkrio neke gorke istine o životu u brojnim europskim kućanstvima, kao i o sposobnosti obitelji da se prilagode izazovnim situacijama.
Iz istraživanja su proizašle priče o inventivnosti, ljubavi i odlučnosti, ali i jasni dokazi da osobna otpornost sama po sebi ne može nadoknaditi strukturnu nejednakost i neimaštinu.
- Za otpornost je potrebna podrška. Od ljudi se ne može očekivati da sav teret nose sami - rekao je Nieuwenhuis.
Svakodnevne žrtve
Iz svih šest proučavanih zemalja istraživači su čuli iskaze o svakodnevnim izazovima s kojima se mnoga kućanstva suočavaju. Nieuwenhuis se prisjeća priče o dječaku koji je ponudio prodati svoj bicikl kako bi pomogao roditeljima.
Također se sjeća majke koja bi pripremila kokice kod kuće i ponijela ih u zabavni park ili kino, gdje bi zamolila za praznu kantu u koju bi presipala kokice. Na taj su se način njena djeca mogla osjećati kao da su dobila 'prave' kokice i ne osjećati se izostavljeno.
Te priče nisu iznimka. Obitelji često pribjegavaju maštovitim strategijama, osobito kad žele usrećiti svoju djecu, ističe Mary Daly, profesorica sociologije i socijalne politike na Sveučilištu Oxford.
- Razina do koje se roditelji trebaju odricati kako bi pomogli svojoj djeci je nevjerojatna. Ljudi se ponekad odriču vlastitih želja, pa čak i preskaču obroke, samo da bi se mogli brinuti o djetetu - rekla je Daly, koja je koordinirala istraživanje rEUsilience.
Promjenjivi izazovi
Unatoč svojoj prilagodljivosti, obitelji se stalno suočavaju s novim poteškoćama. Iako je istraživanjem pokriveno šest različitih zemalja, svaka sa svojim državnim politikama, rezultati su istraživanja pokazali da su neki izazovi univerzalni diljem Europe.
- Društva se mijenjaju, tržište rada se mijenja, klima se mijenja - istaknuo je Nieuwenhuis. Ti široko rasprostranjeni „megatrendovi” povećavaju rizike za ranjive obitelji.
Suočene s osobnim krizama, poput bolesti, gubitka posla ili smrti unutar obitelji, obitelji bez snažnih financijskih zaliha ili dostupnih sustava podrške rijetko se u potpunosti oporave. Kriza postaje prekretnica, a ne privremena smetnja.
„Ono što se najviše isticalo jest činjenica da, ako se obitelj mora nositi s nekoliko različitih problema, život postaje nevjerojatno težak.”
To se osobito odnosi na najranjivije obitelji, uključujući obitelji sa samohranim roditeljem, migrantske obitelji i one koje brinu o djeci s bolestima ili invaliditetom.
- Često su upravo obitelji s najmanje resursa potrebnih za odgovore na rizike ujedno i najizloženije tim rizicima - rekao je Nieuwenhuis.
Teret preživljavanja
Pristup učinkovitoj pomoći čest je izazov za europske obitelji, od kojih su neke navele da im dobivanje podrške koja im je potrebna ponekad postaje posao s punim radnim vremenom.
- Problem je iznenađujuće sličan među svim proučavanim zemljama, a zajednički je faktor kompleksnost dobivanja pomoći - rekao je Nieuwenhuis.
Ti izazovi ne utječu samo na obiteljske financije i zapošljivost već imaju i veliki učinak na mentalno stanje ljudi, istaknula je Daly. To sa sobom donosi veliki kognitivni teret. Zapanjujuće je koliko mentalnog napora ljudi moraju uložiti kako bi preživjeli.
- Ljudi se osjećaju kao da nisu dovoljno dobri roditelji jer im djeca ne mogu imati ono što žele - rekla je Daly. Kao društvo, imamo čvrste norme o tome što predstavlja dobar obiteljski život, a mnogi ne mogu ispuniti ta očekivanja. Pogotovo ako imate ograničene resurse, izgledi vam nisu dobri.
Temelji podrške Znanstvenici iz inicijative rEUsilience uspjeli su svoje rezultate pretvoriti u 15 političkih načela za otpornost obitelji. U njima su izloženi praktični prioriteti povezani s novčanim potporama, pristupom skrbi o djeci te pristupačnim uslugama za podršku obiteljima, što donositeljima politika pruža konkretni plan za djelovanje.
Istraživači inicijative rEUsilience naglasili su tri ključna područja u kojima bi promjena mogla značajno osnažiti otpornost obitelji.
Prvo, novčane potpore moraju se u većoj mjeri poklapati s potrebama djece koje se mijenjaju kako ona rastu. Troškovi naglo rastu kad djeca postanu adolescenti, no naknade uglavnom ostaju statične.
Drugo, „rupa u skrbi o djeci” mora se popuniti. U mnogim zemljama roditelji su suočeni s razdobljem između završetka roditeljskog dopusta i dobi u kojoj djeca dobivaju pravni pristup pristupačnoj skrbi o djeci. Zbog te su rupe roditelji, a osobito majke, prisiljeni uzeti stanku od posla ili raditi privremene poslove.
Treće, usluge potpore za obitelji trebale bi biti lakše dostupne i ugrađene u postojeće strukture zajednice, poput domova zdravlja, vrtića ili lokalnih društvenih centara, gdje obitelji ionako provode vrijeme. Takvim se pristupom smanjuje stigma i stvara preventivniji i uključiviji model podrške.
- „To nisu luksuzni dodaci - naglasila je Daly. To su neophodni temelji za društvo u kojem obitelji mogu ne samo preživljavati već i prosperirati.
Iza blagdanskog sjaja
Dok blagdansko razdoblje ističe zajedništvo, velikodušnost i radost, stvarnosti koje je otkrila inicijativa rEUsilience podsjećaju nas da mnoge obitelji rade neumorno, i to često nevidljivo, kako bi to razdoblje učinile vedrim. Njihova nevjerojatna otpornost stalno je suočena s izazovima koje donose promjenjive društvene i ekonomske strukture. Za izdržavanje tih promjena EU potiče pristup Otpornost 2.0 koji će pomoći Europi da predvidi izazove i ostane snažna u turbulentnim vremenima.
- Mi tvrdimo da se to ne može učiniti, a da se ne uzmu u obzir obitelji - rekao je Nieuwenhuis. „Politike se generalno odnose na pojedince, no većina pojedinaca živi u obitelji. Ako Europa želi otporna društva, ne može to postići, a da ne podrži obitelji.”
U ovom razdoblju davanja, lekcije naučene inicijativom rEUsilience šalju moćnu poruku: jačanje obitelji nije samo čin suosjećanja nego i ulaganje u kolektivnu dobrobit Europe.
Istraživanja u ovom članku financira EU-ov program Obzor. Stavovi sugovornika ne odražavaju nužno stavove Europske komisije.
Autorica: Michaela Nesvarova
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Više informacija:
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
