Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Državni inspektorat Republike Hrvatske obavijestio je potrošače o povlačenju konzumnih jaja A klase zbog utvrđene prisutnosti bakterije Salmonella Enteritidis. Opoziv se odnosi na jaja koja na tržište stavljaju Proizvodno-trgovinski obrt Dami, vlasnika Damjana Dujmenovića, i OPG Željko Mijić
Riječ je o jajima s farme registracijskog broja 3HR0034, pakirnog centra HR 2799 EU, s rokom valjanosti do osmog listopada 2026. godine. Opoziv je ponovno otvorio pitanje kako dolazi do zaraze salmonelom, koji su simptomi i kako sigurno rukovati jajima.
POGLEDAJ VIDEO: Trajnost hrane
Pokretanje videa...
01:20
Salmoneloza je bakterijska infekcija probavnog sustava koju uzrokuju bakterije iz roda Salmonella. Te se bakterije mogu nalaziti u crijevima ljudi i životinja, a iz organizma se izlučuju stolicom. Ljudi se najčešće zaraze konzumacijom kontaminirane hrane ili vode. Iako neki zaraženi ljudi nemaju nikakve simptome, većina razvije probleme unutar šest sati do šest dana od izlaganja bakteriji.
Simptomi često nalikuju onima želučane viroze, a najčešće uključuju proljev, grčeve u trbuhu i povišenu tjelesnu temperaturu. Mogu se javiti i mučnina, povraćanje, glavobolja, zimica te bolovi u mišićima. U nekim slučajevima u stolici se može pojaviti i krv. Kod većine zdravih osoba simptomi traju od četiri do sedam dana i prolaze sami od sebe, bez potrebe za specifičnim liječenjem. Međutim, proljev može potrajati i do deset dana, a ponekad su potrebni i mjeseci da se probava u potpunosti normalizira.
Iako se salmoneloza u većini slučajeva smatra blagom bolešću, za određene skupine ljudi može biti izuzetno opasna. Dojenčad, mala djeca, starije osobe te osobe s oslabljenim imunosnim sustavom, poput primatelja transplantiranih organa ili onkoloških bolesnika, imaju veći rizik od razvoja teških komplikacija.
Najozbiljnija komplikacija je dehidracija uzrokovana intenzivnim proljevom i povraćanjem. Znakovi dehidracije uključuju smanjeno mokrenje, tamnu boju urina, suha usta i jezik, udubljene oči te izražen umor i razdražljivost.
Liječničku pomoć treba potražiti ako simptomi traju duže od nekoliko dana, ako je tjelesna temperatura vrlo visoka, iznad 39 °C, ili ako se u stolici pojavi krv. U rijetkim, ali teškim slučajevima, infekcija salmonelom može se proširiti iz crijeva u krvotok, odnosno izazvati bakterijemiju, što može dovesti do po život opasnih stanja poput meningitisa, odnosno upale moždanih ovojnica, ili endokarditisa, upale unutarnje ovojnice srca.
Liječenje se primarno temelji na nadoknadi tekućine. Antibiotici se propisuju samo u teškim slučajevima ili kod rizičnih pacijenata.
Jaja su jedan od poznatih izvora zaraze salmonelom, osobito ako su kontaminirana i nedovoljno termički obrađena. Bakterija može dospjeti na jaja na dva načina. Može se nalaziti na ljusci jajeta ako dođe u kontakt s izmetom zaražene kokoši. Drugi način jest kada je sama kokoš zaražena pa bakterija može dospjeti u jaje prije nego što se ljuska u potpunosti formira. Zbog toga čak i čisto jaje bez napuknuća može predstavljati rizik ako nije pravilno termički obrađeno.
Kako bi se rizik od zaraze sveo na minimum, ključno je pridržavati se savjeta za sigurnu pripremu i rukovanje jajima. Nakon kupnje jaja treba čuvati na stabilnoj i hladnoj temperaturi, najbolje u hladnjaku, te izbjegavati velike temperaturne promjene.
Napuknuta ili izrazito zaprljana jaja ne bi trebalo koristiti. Pri rukovanju sirovim jajima obavezno temeljito operite ruke, posuđe i sve radne površine sapunom i toplom vodom kako biste spriječili unakrsnu kontaminaciju. Također, kuhanu hranu ne treba stavljati na tanjur ili površinu koja je prethodno bila u dodiru sa sirovim jajima ili mesom bez prethodnog pranja.
Najvažnija mjera prevencije je temeljita termička obrada. Jaja treba kuhati ili peći sve dok i bjelanjak i žumanjak ne postanu potpuno čvrsti. Jela poput kajgane ili omleta trebaju biti dobro termički obrađena. Treba biti oprezan s konzumacijom sirovih ili nedovoljno kuhanih jaja, što uključuje i domaće slastice i umake poput majoneze, holandskog umaka, tiramisua ili sirovog tijesta za kolače. Za takve recepte sigurnije je koristiti pasterizirana jaja.
Važno je napomenuti da se prisutnost salmonele ne može utvrditi izgledom, mirisom ili okusom jajeta. Postoje, međutim, jednostavni načini kojima se može procijeniti njegova svježina.
Najpoznatiji je test s vodom: svježije jaje obično tone na dno, dok starije zbog većeg zračnog džepa može stajati uspravnije ili plutati. To se događa jer se starenjem kroz poroznu ljusku gubi vlaga i ulazi zrak. Ipak, ovaj test ne može pokazati je li jaje zaraženo salmonelom niti sa sigurnošću utvrditi je li pokvareno.
Drugi pokazatelj može biti miris. Ako nakon razbijanja jajeta osjetite izrazito neugodan, sumporast miris, jaje treba baciti. Vizualnim pregledom svježeg razbijenog jajeta obično se može uočiti čvršći, ispupčeni žumanjak okružen gušćim bjelanjkom, dok kod starijeg jajeta žumanjak može biti plosnatiji, a bjelanjak vodenastiji i rašireniji.
Ipak, jedina pouzdana zaštita od salmonele nije provjera izgleda ili mirisa jajeta, nego pravilno rukovanje, skladištenje i temeljita termička obrada.
24sata © 2026
