Znanstvenici iz Washingtona ispitivali su prednosti i mane ta dva tretmana i utvrdili da bi antibiotici mogli biti dobro rješenje. U Hrvatskoj se to već primjenjuje kao prvi korak, kaže dr. Soldo
NOVA STUDIJA
Može li terapija antibioticima zamijeniti operaciju slijepog crijeva?
Operacija uklanjanja slijepog crijeva mogla bi postati prošlost, tvrde autori studije koji su uvjereni da su dokazali kako su u slučaju upale slijepog crijeva antibiotici jednako učinkovito rješenje kao i i operacija. Studija je objavljena u u časopisu New England Journal of Medicine, gdje se opisuje kako su liječnici podijelili 1552 pacijenata u 14 država koji su iznenada dobili napad slijepog crijeva, uz otečenost trbuha i bolove: Polovici dobrovoljaca dali su antibiotile i pratili stanje, dok je kod drugih obavljena operacija.
POGLEDAJTE VIDEO: Presadili čovjeku srce tijekom pandemije korone
Pokretanje videa...
01:01
Prema rezultatima istraživanja Sveučilišta u Washingtonu, više od 70 posto pacijenata koji su primali antibiotike tijekom 10-ak dana izbjeglo je operaciju u sljedeća tri mjeseca, koliko su ih liječnici pratili. Osim toga, nisu izostajali s posla ili škole, a u usporedbi sa sudionicima koji su operirani rjeđe su imali komplikacije koje su povezane s operacijom, poput infekcija, bolova i slično.
Pacijenti su birani slučajnim odabirom. Oni koji su izabrani za terapiju antibioticima isprva su ih primali intravenozno, najčešće ertapenem, cefoksitin ili metronidazol, uz ceftriakson, cefazolin ili levofloksacin. Nakon što bi bili otpušteni kući, još su 10 dana primali antibiotike oralno. Samo se tri od 10 pacijenata moralo vratiti na operaciju uklanjanja slijepog crijeva u sljedeća tri mjeseca, što znači da je sedam od 10 izbjeglo operaciju. Od onih koji su na kraju morali na operaciju, 11 posto ih je imalo u roku od samo 48 sati.
- Ne bih rekao da je to velika novost u odnosu na dosadašnja saznanja i praksu. Naime, i sada znamo da svaka upala slijepog crijeva nije za operaciju, jer se zna da se neke upale mogu i spontano povući. Praksa je da se pacijentu daju antibiotici i promatra njegovo stanje u iduća 24 sata, pa kirurg na temelju simptoma donosi odluku o tome treba li operirati ili ne - kaže dr. Draga Soldo, obiteljski liječnik i predsjednik Hrvatskog društva obiteljskih doktora o domaćoj praksi.
Dodaje kako odluka o tome hoće li netko biti operiran ili ne ovisi o individualnoj procjeni kirurga koji prati pacijenta, te kako sama upala slijepog crijeva zapravo i nije ključan problem.
- Riječ je o upalnoj reakciji za koju znamo da se može povući, no ono može puknuti i infekcija se može proširiti po cijelom tijelu, pa je jako važno da su pacijenti pod ozbiljnom kontrolom - upozorava.
Kako se u studiji ističe da je od 10 pacijenata koji su dobili antibiotike njih 7 prošlo bez operacije, dr. Soldo upozorava kako je teško procijeniti koliku težinu ti podaci imaju, budući da su pacijenti praćeni samo tri mjeseca, te da postoji mogućnost od ponavljanja upale u težem obliku i nakon toga roka.
- Naime, svi mi vjerojatno vrlo često imamo upalu slijepog crijeva koje nismo svjesni, jer nije jaka i nema snažnih bolova i drugih simptoma, no te se upale mogu ponavljati i nitko ne može reći kada će se dogoditi ona zbog koje operacija može biti nužna - kaže.
I sami autori istraživanja ističu kako je trajanje studije ograničeno na tri mjeseca. Također, kažu da antibiotici nisu bili rješenje kod 30 posto ljudi s upalom slijepog crijeva, koji su ipak morali na operaciju, što pokazuje da učinkovitost ovog pristupa u usporedbi s operacijom nije potpuna. Naime, nakon što se jednom obavi operacija, samo 4 posto pacijenata treba se vraćati u bolnicu zbog komplikacija.
Zanimljivo je i da je ukupno vrijeme provedeno u bolnici bilo slično između obje skupine, odnosno skupina koja je primala antibiotike odlazila je kući u prosjeku za 5,3 dana, u usporedbi s onima koji su prošli operaciju i vraćali se za prosječno 8,7 dana.
Bonnie Bizzell, predsjednica savjetodavnog odbora za pacijente CODA koji je provodio studiju, rekla je da su se ljudi koji su se liječili antibioticima češće vraćali na odjel hitne pomoći, ali su propuštali manje vremena s posla i škole. Znanstvenike je, zapravo, najviše zanimalo vrijeme 30 dana nakon što je pacijent bio hospitaliziran zbog slijepog crijeva.
- Kad smo usporedili rezultate ljudi koji su se liječili samo antibioticima ili operacijom uklanjanja slijepog crijeva, otkrili smo da su se u oba slučaja osjećali dobro nakon 30 dana - rekao je dr. David Talan, profesor hitne medicine i medicine zaraznih bolesti na Medicinskom fakultetu David Geffen na UCLA.
- Što se tiče ukupnog zdravstvenog stanja, antibiotici nisu bili gori od kirurških zahvata i omogućili su većini ljudi da izbjegnu operaciju u kratkom roku - kazao je.
Dr. David Flum, profesor Katedre za kirurgiju na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Washingtonu, rekao je da oba ova tretmana imaju prednosti i nedostatke, a pacijenti će ih različito vrednovati na temelju njihovih jedinstvenih karakteristika, zabrinutosti, i perspektive, piše Daily Mail.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
