Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Hrvatska ima priliku postati vodeća destinacija održivog nautičkog turizma, kaže nam u intervjuu Ornela Krezić iz organizacije Green Sail
Održivost u turizmu više nije trend, nego nužnost. Kako pomiriti razvoj turizma sa zaštitom prirode i može li svatko od nas pridonijeti zelenijoj budućnosti, otkrila nam je Ornela Krezić, voditeljica međunarodne organizacije Green Sail sa sjedištem u Splitu i projekata održive nautike u Hrvatskoj. Od širenja programa do finala natjecanja IEMA i European Social Innovation Competition, njezin profesionalni rad obilježen je predanošću zaštiti okoliša i promicanju održivog razvoja turizma, kao i nautičkog turizma. Više od dva desetljeća radi u neprofitnom sektoru, a kroz edukacije, razvoj održivih praksi i međunarodne projekte pomaže turističkom i nautičkom sektoru da posluje odgovornije prema okolišu. Njezina stručnost u području održivog razvoja prepoznata je i na europskoj razini, a danas je jedna od vodećih domaćih stručnjakinja za eko-turizam.
POGLEDJATE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:22
Što Green Sail posebno radi i tko ga je osnovao?
Bračni par Helle i Grant Seuren iz Britanije, osnivači su ove neprofitne organizacije. Njihova tvrtka Sail Croatia posluje dugi niz godina u Hrvatskoj baveći se mini-kruzevima i kroz aktivnosti organizacije žele doprinijeti održivom razvoju nautičkog turizma u Hrvatskoj. Green Sail je zapravo vodeća neprofitna organizacija posvećena razvoju održivog nautičkog turizma koja danas okuplja mrežu od više od sto partnerskih tvrtki i više od 2000 plovila diljem Mediterana koja nose Green Sail zastavicu. Od 2017. kroz edukacijske programe prošlo je više od 1500 predstavnika marina i djelatnika charter tvrtki, čime smo značajno doprinijeli podizanju standarda održivosti u tom sektoru. Edukativni program pozicionirao je Hrvatsku kao jedinu nautičku destinaciju s kontinuiranim edukacijama za djelatnike nautičkog turizma, dok Green Sail razvija i inovativna rješenja poput Green Sail Footprint sustava za mjerenje i verifikaciju okolišnog otiska plovila i marina, provodi znanstvena istraživanja, organizira edukacije i akcije zaštite okoliša te surađuje s javnim institucijama, akademskom zajednicom i međunarodnim partnerima na razvoju održivih praksi u nautičkom turizmu.
Jedriličarski turizam jedan je od ekološki najprihvatljivijih izbora odmora, možete li nam to malo pojasniti?
U usporedbi s mnogim drugim oblicima obalnog turizma, nautički turizam ima potencijal ostvariti manji okolišni otisak zahvaljujući manjem prostornom zahvatu i ograničenoj potrebi za izgradnjom novih smještajnih kapaciteta i prateće infrastrukture. Nautičari tijekom putovanja posjećuju više destinacija i time se pritisak na pojedine obalne lokacije ravnomjernije raspoređuje. Istovremeno ostvaruju visoku ekonomsku vrijednost po gostu uz relativno manji broj posjetitelja. Budući da je smještaj osiguran na plovilima, smanjuje se potreba za dodatnom urbanizacijom obale i potrošnjom resursa na kopnu. Istodobno, sektor ima značajan potencijal za daljnje smanjenje okolišnog otiska kroz elektrifikaciju marina, korištenje obnovljivih izvora energije, učinkovito upravljanje vodom i otpadom te primjenu alternativnih goriva. Međutim, ostvarenje tog potencijala ovisi o odgovornom upravljanju plovilima, marinama i prirodnim resursima, kao i o kontinuiranom smanjenju negativnih utjecaja na morske ekosustave.
Da, stručnjaci kažu da do 80 posto onečišćenja mora dolazi s kopna?
To znači da najveći dio otpada i onečišćujućih tvari u more dospijeva putem rijeka, oborinskih voda, kanalizacijskih sustava i vjetra. Među glavnim izvorima nalaze se nepravilno odloženi plastični otpad, otpadne vode, poljoprivredni pesticidi i gnojiva, industrijski ispusti te mikroplastika koja se ispire iz sintetičke odjeće i proizvoda za osobnu njegu. Kada jednom dospiju u more, te se tvari šire morskim strujama i ugrožavaju morske organizme, staništa i kvalitetu morskog okoliša. Upravo zato zaštita mora ne počinje na obali ili na plovilu, već odgovornim upravljanjem otpadom, vodama i resursima na kopnu.
Na koji način pokušavate educirati hrvatske jedriličare o zaštiti mora? I koliko ste proteklih godina u tome uspjeli?
Kroz naše programe i poticaje već godinama radimo na edukaciji domaćih i stranih nautičara i do danas govorimo o tisućama educiranih osoba. Sve više osoba prolazi kroz internetske tečajeve koji se nalaze na našoj web stranici, a kada to nije moguće, organiziramo edukacije posebno za određenu tvrtku. Iako zakoni i monitoring predstavljaju temelj zaštite okoliša, trajne promjene postižu se edukacijom. Informirani pojedinci i organizacije lakše prihvaćaju održive prakse, razumiju svoju ulogu u očuvanju okoliša i na ispravan način doprinose njihovoj uspješnoj provedbi. Imamo internetski tečaj i za čarter goste. Po završetku tečaja strani skiperi mogu se podsjetiti kako izbjeći nastanak štete tijekom upravljanja plovilom, smanjiti rizik od oštećenja i nepotrebnih troškova te istovremeno povećati svoju svijest o zaštiti morskog okoliša. Čarter tvrtke koje žele promicati odgovornu plovidbu mogu svojim gostima preporučiti ovaj tečaj prije isplovljavanja i tako pomoći sigurnijem, održivijem i kvalitetnijem iskustvu na moru. Svake godine sve više gostiju prođe taj tečaj i povratne informacije su zaista odlične!
Koliko nautičara plovi Jadranom u jednoj godini/sezoni?
Prema nekim statistikama, svake godine u Hrvatskoj se ostvari između 500 i 600 tisuća dolazaka gostiju u čarteru.
Razvili ste alat s Institutom za turizam, tako da svako plovilo prati svoj ekološki otisak? Kakvi su podaci znanstvenika?
Green Sail Footprint je naš sustav koji je osmišljen za čartere, marine, turoperatore i s kojim su se složili i znanstvenici s Instituta za turizam u Hrvatskoj. Naknadno je napravljen i znanstveni rad na osnovu prikupljanih podataka kroz naš sustav. Sustav pomaže plovilima u određivanju njihovog ekološkog otiska, a također djeluje i kao sustav ocjenjivanja, pokazujući razinu održivosti svakog plovila. Potrebno je primjerice, popuniti tablicu s podacima za svako plovilo i potom radimo izračun. Prilikom procjene održivosti plovila, promatramo cjelokupnu sliku. Analizira se koliko plovilo proizvodi emisija, koliko troši energije i vode te koliko otpada nastaje tijekom njegova korištenja. Istovremeno se prepoznaju i nagrađuju konkretni koraci kojima se taj utjecaj smanjuje, od uvođenja održivih tehnologija do odgovornih navika i učinkovitijeg upravljanja resursima.
Koliko jedna jedrilica, katamaran ili motorna jahta realno zagađuje more?
Vrsta plovila jedan je od najvažnijih čimbenika koji određuje okolišni otisak. Prosječna jedrilica tijekom tjedan dana plovidbe proizvede oko 504 kg CO₂e, odnosno približno 68 kg CO₂e po osobi, što je čini jednim od ekološki najprihvatljivijih oblika odmora na moru. Katamarani ostvaruju veći okolišni otisak, ponajprije zbog većih dimenzija, težine, 2 motora uglavnom i češće uporabe motora za manevriranje i plovidbu. Prosječne emisije iznose oko 1.540 kg CO₂e po plovilu tjedno, odnosno približno 391 kg CO₂e po osobi. Ipak, unatoč većoj potrošnji goriva u odnosu na jedrilice, katamarani i dalje mogu predstavljati održiviju opciju od mnogih drugih oblika turističkog prijevoza i smještaja, posebice kada se koriste odgovorne navigacijske i operativne prakse. Najveći okolišni otisak imaju motorne jahte, koje tijekom jednog tjedna plovidbe proizvedu prosječno 4.307 kg CO₂e po plovilu, odnosno oko 810 kg CO₂e po osobi. Razlog tome su snažni motori i znatno veća potrošnja goriva potrebna za postizanje viših brzina.
Gdje je Hrvatska u svim tim podacima?
Primjerice, Hrvatska ima izrazito razvedenu obalu s više od tisuću otoka i velikim brojem marina, luka i sidrišta na relativno malim udaljenostima. Zbog toga nautičari često plove kraće dionice između destinacija što znači i manju potrošnju goriva i niže emisije, posebice kod motornih plovila. U prosjeku čarter plovila u Hrvatskoj tijekom tjedan dana prijeđu oko 100–150 nautičkih milja, što je znatno manje nego u mnogim drugim mediteranskim destinacijama. S druge strane, u zemljama poput Grčke, gdje su otoci međusobno udaljeniji, ili Italije, gdje su popularne rute često duže, plovila uglavnom prelaze veće udaljenosti. To povećava potrošnju goriva i ukupne emisije stakleničkih plinova neminovno. U takvim destinacijama vremenski uvjeti i konfiguracija obale također mogu zahtijevati dulju uporabu motora, čak i kod jedrilica.
Upravo zbog toga Hrvatska ima određenu komparativnu prednost u razvoju održivog nautičkog turizma. Kratke udaljenosti između otoka, razvijena mreža marina i bogata ponuda prirodnih i kulturnih atrakcija omogućuju kvalitetno nautičko iskustvo uz manju potrošnju goriva. Kada bi se tome pridodali odgovorno upravljanje marinama, elektrifikacija infrastrukture, zaštita morskih staništa i primjena održivih praksi, Hrvatska bi mogla postati jedan od vodećih primjera održivog nautičkog turizma na Mediteranu.
Što je sa strancima, jesu li oni ekološki svjesniji?
Dat ću vam primjer Švedske koja ima preko 2000 marina, ali zato te brojne marine koriste obnovljive izvore energije, sustave za prikupljanje otpadnih voda s plovila, električne punionice te digitalne sustave za upravljanje energijom i potrošnjom vode. Ali ne samo Švedska, tu su i Finska, Nizozemska i Danska koje prednjače po održivom rješenjima, kružnom gospodarstvu, energetskoj učinkovitosti i zaštiti obalnih ekosustava. Nema više nekog pravila, budući da su naši 'stranci' zaista iz raznoraznih krajeva svijeta. I onih itekako razvijenih, ali i onih koji mogu učiti od nas. Ono što je bitno da mi kao destinacija, kao zajednica, postavimo standarde kojih će se pridržavati i lokalci i stranci. Teško je ispravno generalizirati, recimo da je većina sve svjesnija ne toliko ekoloških izazova koliko ispravnosti same brige o okolišu.
S kime najviše radite - carterima ili marinama? Kako jedna marina može pridonijeti manjem zagađenju? Koliko ih se stvarno pridržava pravilnika?
U Hrvatskoj imamo zaista različite razine poslovanja nautičkih tvrtki kada govorimo o održivom djelovanju.
Radimo s preko 100 čartera i marina trenutno i trudimo se biti podrška tamo gdje je potrebno. Radimo na razvoju okolišnih politika i operativnih planova, educiramo osoblje i klijente naših partnerskih tvrtki. Politike smatramo početnom točkom svega - kada je svaki korak u procesu dokumentiran i standardiziran, postaje lakše pratiti učinak i identificirati područja za poboljšanje. Kroz godine zaista primijetimo poboljšanja, ali infrastrukturni dio još uvijek je kočnica za daljni napredak mnogih sfera zaštite mora i morskog okoliša unutar nautičkog turizma.
Zadnjih osam godina trudimo se prilagoditi korisnicima, pa smo na početku uglavnom raznim aktivnostima podizali svijest o temama o kojima se nije dovoljno govorilo. Zatim smo pomalo uvodili i druge vidove podrške, internetske i onsite tečajeve, priručnike, informativne materijale za plovila, baze, potom i izračun otiska plovila odnosno utjecaja operativnih segmenata na okoliš. Jasni kriteriji održivosti pokazali bi koliko lokalna zajednica cijeni i štiti prirodne resurse na kojima počiva njegovo poslovanje.
Savjeti za goste (nautičare i putnike):
Savjeti za zaposlenike u turizmu:
24sata © 2026
