Koliko ste mentalno iscrpljeni? Odgovorite na ovih 8 pitanja
Mentalna iscrpljenost simptom je dugotrajnog stresa. Budući da traje dugo zbog toga pati i tijelo. Osvijestite što vam stvara probleme i izaziva stres te pokušajte promijeniti ono što možete
Mentalna iscrpljenost može utjecati na fizičku dobrobit, zbog čega se osoba osjeća fizički iscrpljeno.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:35
Simptomi mentalne iscrpljenosti:
- Osjećaj stresa ili tjeskobe
- Cinizam ili pesimizam, osjećajući se kao da ništa ne ide kako treba
- Apatija (osjećaj nebrige)
- Poteškoće u koncentraciji
- Osjećaj bespomoćnosti
- Fizička iscrpljenost ili umor
- Problemi sa spavanjem (previše ili premalo spavanja)
- Niska motivacija
- Osjećaj rastresenosti
- Poteškoće s pamćenjem
- Glavobolja
- Drastičan porast / gubitak kilograma
- Promjene u apetitu
- Simptomi depresije
- Suicidalne misli
- Razdražljivost
Koja je razlika između stresa i mentalne iscrpljenosti?
Stres je nešto što svi doživljavamo, to je prirodni odgovor tijela na nove situacije. Adrenalin i kortizol nam pomažu da brzo reagiramo na uočene prijetnje. Nakon uklanjanja 'prijetnje', vaše će tijelo zaustaviti val hormona i trebali biste se vratiti u svoje normalno stanje.
Mentalna iscrpljenost, međutim, simptom je dugotrajnog stresa. Kada se neprestano bavite stvarima koje aktiviraju prirodni odgovor vašeg tijela na stres, razina kortizola i adrenalina ostaje visoka. Na kraju to počinje ometati normalne funkcije vašeg tijela (poput probave, spavanja, imunološkog sustava itd.).
Što uzrokuje mentalnu iscrpljenost?
Mentalnu iscrpljenost može uzrokovati dugotrajno stresiranje u bilo kojem području vašeg života. To može biti posao, vaš život ili kombinacija jednog i drugog.
Mentalnu iscrpljenost mogu uzrokovati poslovi pod visokim pritiskom, duži rad, nezadovoljstvo na poslu, skrbnik bolesne voljene osobe, život s kroničnom bolešću, iznenadna smrt voljene osobe, loša ravnoteža između poslovnog i privatnog života, nedostatak socijalne potpore ili brojnih drugih čimbenika.
Kako mogu znati jesam li emocionalno iscrpljen?
- Nasmiješim se rjeđe nego prije, čak i u situacijama koje bi mi obično bile smiješne.
- Čini mi se da su mi osjetila otupjela, tako da hrana nema neki okus, glazba me ne pokreće, masaža leđa ne pruža mi zadovoljstvo i posežem za crnom ili sivom odjećom.
- Ne mogu spavati. Ili ne mogu zaspati i sve što želim je spavati.
- Druženje je teško. Kad sam s prijateljima ili obitelji, osjećam se nepovezano i teško pratim ono što govore.
- Lako me zaprepaste glasovi, zvukovi ili pokreti. Osjećam se nervozno.
- Razdražljiviji sam nego što sam bio, posebno u redovima, na internetu i telefonu.
- Moja je tjeskoba jača nego inače, a zbog gužve i prometa osjećam se klaustrofobično.
- Lakše plačem, posebno tijekom filmova, tužnih vijesti, sentimentalnih priča, pa čak i emisija sa sretnim završetkom.
Ako vam bilo koja od ovih izjava zvuči poznato, moguće je da prolazite kroz mentalnu/emocionalnu iscrpljenost.
Kako možete liječiti mentalnu iscrpljenost?
Neke stvari možete sami učiniti kako biste ublažili mentalno naprezanje i tako uklonili dio mentalne iscrpljenosti koju osjećate.
1. Uklonite stresore iz svog života
Ako ste preopterećeni svojim zadacima na poslu, razmislite o tome da zatražite pomoć ili ako je moguće neke od svojih zadataka prepustite drugima. Ako mislite da ne možete više izdržati nered kod kuće ili jednostavno nemate snage za čistiti, razmislite o tome da potražite pomoć čistačice kako biste uklonili dio stresa.
2. Vodite dnevnik
Pisanje može biti izuzetno terapeutsko. Pisanje o stvarima zbog kojih ste zahvalni (posebno u trenutku kada ste preopterećeni) može pozitivno utjecati na vaše mentalno zdravlje više nego što mislite. Istraživanje je pokazalo da ljudi koji se bave zahvalnošću (i vježbama izražavanja zahvalnosti) često imaju veći osjećaj blagostanja, manje simptoma tjelesnih bolesti, smanjeni stres i veće zadovoljstvo.
3. Redovito vježbajte
Iako možda nemate vremena za posjet teretani, postoji mnogo načina na koje možete uključiti vježbanje u svoje svakodnevne aktivnosti, kao što je češće korištenje stepenica nego dizala, rano buđenje za šetnju/trčanje ili čak obavljanje neke tjelesne aktivnosti.
4. Uključite tehnike opuštanja u svoju svakodnevnicu
Meditacija, prema studiji iz Bangkoka iz 2013. godine, snižava razinu kortizola u krvi, što onda može smanjiti rizik od bolesti povezanih sa stresom. Ako se ne bavite meditacijom, mogu biti od pomoći i drugi oblici opuštanja, uključujući jogu, vježbe dubokog disanja, masažu, aromaterapiju ili tai chi.
5. Prilagodite spavanje
Spavanje je neophodno za vašu emocionalnu dobrobit. Razvijte rutinu spavanja i toga se pridržavajte. Također može biti posebno korisno ako se ova rutina događa otprilike u isto vrijeme svake večeri.
6. Potražite liječničku pomoć od liječnika i/ili terapeuta
Mentalna iscrpljenost nevjerojatno je teška stvar s kojom se morate nositi, a traženje liječenja zbog nje mogao bi biti jedan od najboljih izbora. Na primjer, terapeut vam može pružiti alate potrebne za suočavanje sa svakodnevnim stresorima. Liječnik može razgovarati s vama o vašim simptomima i potencijalno propisati lijekove (poput antidepresiva ili lijekova protiv anksioznosti) ako smatraju da bi to moglo biti korisno, piše Big Think.
