Lifestyle

Komentari 0

Kompulzivno prejedanje krivo je za bolesti srca i depresiju...

Kompulzivno prejedanje krivo je za bolesti srca i depresiju...

Čovjek s ovim psihičkim problemom osjeća sram i nezadovoljstvo te se izolira i mahnito prejeda u potpunoj samoći pokušavajući sakriti svoje navike pred drugim ljudima

Nakon treninga i utakmica vratila bih se u hotelsku sobu i ispraznila grickalice iz mini bara, rekla je tenisačica Monika Seleš, koja je nedavno otkrila da se borila s kompulzivnim prejedanjem većinu svoje karijere. U društvu je jela vrlo malo, čekajući da dođe u sobu kako bi jela sama. Patila je u tišini.

- Za mene je borba protiv ovoga poremećaja bila teška poput važnog meča. Bilo mi je nejasno kako sam s jedne strane u stanju učiniti sve što mi treneri kažu, a kad je u pitanju prejedanje, bila sam izvan kontrole - priznala je Seleš. Binge eating disorder, tj. poremećaj kompulzivnog ili opsesivnog prejedanja svrstava se u poremećaje u prehrani, poput anoreksije ili bulimije. 

- Karakterizira ga iznimno veliki unos hrane, najčešće visokokalorične i procesuirane, i to u kratkom vremenskom periodu, dok ne postignete potpunu i pretjeranu sitost. U to se ne svrstava povremeno prejedanje prilikom većih slavlja ili blagdana, nego učestalo prejedanje uz koje se vežu psihološki poremećaji, poput depresije, tjeskobe i nezadovoljstva samim sobom - objašnjava dipl. ing. preh. teh. Nataša Šoštarić. 

Prema podacima Nacionalne udruge za poremećaje u prehrani (NEDA), kompulzivno prejedanje jednom tjedno kroz period od tri mjeseca svrstava se u Binge poremećaj. Osim psiholoških problema, ljudi vrlo brzo dobivaju na težini, koja dugoročno može dovesti do niza kroničnih bolesti, poput dijabetesa, povišenog kolesterola i kardiovaskularnih bolesti, kaže Šoštarić. 

- Poremećaj može dugo biti neprimjetan jer ga karakterizira prejedanje u samoći. Osoba osjeća sram i nezadovoljstvo te se izolira i skriva svoje navike pred drugima. Kao i kod ostalih poremećaja u prehrani, opsjednuta je vlastitim izgledom zbog kojeg osjeća izuzetno nezadovoljstvo. Takvi ljudi često isprobavaju dijete, opsjednuti su gubitkom kilograma, što im u većini slučajeva ne uspijeva, i osjećaju nezadovoljstvo zbog neuspjeha - kaže Šoštarić. Isto je osjećala i Seleš.

- Roditelji i treneri govorili su mi da se trebam jače kontrolirati. Što su više to govorili, više sam se sramila i povlačila. To nije imalo nikakve veze s gladi - to je nešto što bi me uhvatilo, gotovo kao izvantjelesno iskustvo, čista euforija. Samo upijate hranu. Osjećate se toliko divno da ni ne primijetite goleme količine hrane koju pojedete. U mojem slučaju, kasnije bih se osjećala kao da sam iznevjerila svoje trenere, sponzore, pa čak i obitelj - rekla je Seleš.

Nutricionistica Šoštarić kaže da postoji nekoliko uobičajenih simptoma prema kojima se može dijagnosticirati taj poremećaj. To su vrlo česte i ponavljajuće epizode opsesivnog unosa velikih količina hrane, jedenje i kad ste u potpunosti siti, brzo jedenje, osjećaj nedostatka kontrole i nemogućnost prestanka jedenja, osjećaj depresije, gađenja i krivnje spram sebe. 

Tenisačica je krivila sebe i mislila je da nije psihički jaka

Seleš je mislila da dobro skriva poremećaj, ali nije mogla sakriti da se udebljala te se osjećala tromo nakon ponovljenih prejedanja. U to vrijeme njezini treneri i nutricionisti nisu znali da je to zdravstveno stanje. Nekoliko godina nakon umirovljenja konačno je otišla liječniku. Kaže da je osjetila olakšanje kad je saznala da je to zdravstveno stanje jer je uvijek mislila da samo nije psihički jaka.

Najčitaniji članci