Bez obzira jeste li imali simptome ili ne, virus u većoj ili manjoj mjeri oštećuje pluća i ostavlja trajne posljedice koje zahtijevaju promjenu načina života i cjeloživotni liječnički nadzor
OŠTEĆENJA PLUĆA
Ljudi koji su preboljeli korona virus nose doživotne posljedice
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Beroš čestitao medicinskim sestrama: Hvala vam na trudu!
Virus SARS-CoV-2 kod ljudi slabijeg imuniteta izaziva bolest COVID – 19 prije nego što uspiju stvoriti antitijela. Već se govorilo o tome po čemu se ovaj korona virus razlikuje od svojih srodnika i sličnih virusa, a prof. dr. sc. Asja Stipić Marković, specijalistica internistica pulmologinja, alergologinja i klinička imunologinja iz Specijalne bolnice za plućne bolesti pojasnila je točne mehanizme zaraze te posljedice kod oboljelih.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:21
- Virus je odabrao idealnu strategiju za svoje preživljenje: osim promjene genetike, tri se puta brže širi, koristi receptor za enzim ACE-2 da uđe u stanice koje oblažu bronhalni sustav i grade alveole (zato je „ubojitiji“ od drugih korona) i u konačnici umnožava se u široko razgranatom dišnom sustavu kroz koji svaki dan prometuju ogromne količine zraka. Taj zrak dopire do dubine ljudskog organizma tj. do završnih dijelova bronhalnih ogranaka te završnih mjehurića - alveola u kojima se izmjenjuju plinovi sa krvlju iz kapilara koje „omataju“ alveole. U tom području se kod osoba s disfunkcionalnim imunološkim sustavom (ili ako se virus replicira brže nego imunološki sustav stigne odgovoriti) događaju najdramatičnije promjene kao posljedica bitke između napadača i obrambenih snaga – pojašnjava prof. Stipić Marković pojašnjavajući kako se kod bolesnika može javiti virusna upala pluća te teški respiratorni sindrom kojim se označava nemogućnost unosa kisika u organizam.
Zbog toga nastaje nekontrolirana imunološka reakcija organizma i javljaju se oštećenja i na drugim organima.
- Iako su blage infekcije i upala u gornjem respiratornom traktu (odgovor imunološkog sustava na ozljedu virusom) najčešći oblik bolesti, nužan je ipak njihov ozbiljan tretman iz nekoliko razloga: izvor su za širenje bolesti kroz populaciju i opasnost za osobe slabije imunokompetentnosti, mogu biti bolne i dugotrajne, nije potpuno sigurno koliko dugo su oboljele osobe kontagiozne – pojasnila je prof. Stipić Marković.
Kaže kako su kod oboljelih sa blagom i srednje teškom upalom pluća liječnici promjene dokazali računalnom tomografijom tj. radiološkom metodom snimanja organa ili dijela tijela u nizu slojeva uz pomoć rendgenskih zraka.
- Postoje četiri stadija sa vrhuncem bolesti u trećem stadiju koji nastupa od devet do 13 dana od početnih simptoma. Vrlo važna činjenica je da se čak u 60% bolesnika bez simptoma bolesti mogu vidjeti abnormalnosti na jednom plućnom krilu, a u simptomatskih bolesnika promjene se nakon 7 dana nalaze na oba plućna krila. Nakon 14 dana plućna bolest ulazi u mirniju fazu, a resorpsopcija promjena na plućima traje još nekoliko tjedana – upozorila je pulmologinja ističući kako su za stupanj težine plućne bolesti odgovorni okolišni čimbenici poput kvalitete zraka, ali vrlo važnu ulogu igra i činjenica je li oboljeli bio pušač ili ne.
O konkretnijim posljedicama bolesti još je prerano govoriti, a detaljan uvid u tijek bolesti i tip oštećenja znanstvenici za sad imaju samo iz autopsijskih nalaza preminulih pacijenata.
- Pregled mikroskopskih preparata pluća pokazuje krvarenje i nakupljanje tekućine sa fibrinom u plućima, čepove sluzi (što je različito od SARS-a) i obilno nakupljanje sluzi u dubini pluća, oštećenje epitela bronha i alveola, ekscesivno (spektakularno, kako navodi jedan članak) nakupljanje stanica makrofaga (alveolarnih žderača) inficiranih SARS-CoV–2 virusom. Nalaz koji ukazuje na posljedicu koja zaostaje nakon upale su ožiljci tj. zamjena oštećenog plućnog tkiva nefunkcionalnim ožiljcima (fibroza pluća). Reparatorni procesi plućnog tkiva sa agregacijom guste sluzi i bujanjem novih stanica u malim dišnim cjevčicama sprječavali su čišćenje dišnih puteva i eliminaciju sluzi u najtežih bolesnika – ispričala je prof. Stipić Marković.
Kaže kako svjetski stručnjaci tek prikupljaju dokaze o posljedicama COVID – 19 bolesti kod oboljelih od raznih imunoloških kao i kroničnih plućnih bolesti bolesti, a pogotovo onih ljudi uzimaju kortikosteroide.
- Nakon što je bolesnik prebolio bolest, ostaje pravilo praćenja funkcije i strukture pluća uz obaveznu rehabilitacijsku terapiju medicinskim vježbama disanja, metodama pozicioniranja, promjenom obrasca disanja, disanjem protiv otpora itd. Ožiljne promjene koje mogu zaostati u plućima mogu utjecati na smanjenje respiratorne pokretljivosti i difuziju kisika kroz pluća pa je redovitim vježbama potrebno poboljšati i održavati plućnu funkciju. Prestanak pušenja je obavezan – kazala je ona pojašnjavajući kako se medicinske vježbe disanja mogu naučiti iz knjižice „850 udaha za 5000 koraka“ koju je objavio Hrvatski zbor fizioterapeuta.
Savjetovala je i važnost kondicijskih vježbi te uvođenje zdravih životnih navika uz prilagođenu prehranu, smiren psihički život i što češći boravak u prirodi kako bi se ojačao imunitet organizma.
- S preboljelom infekcijom stječe se specifična imunost za obranu od ovog virusa, ali ožiljni procesi koji su se razvili na plućima zaostaju doživotno. Oni mogu biti teren za obolijevanje od drugih infekcija respiratornog sustava ako postoje područja pluća sa slabijom ventilacijom ili retencijom sekreta – zaključila je prof. Stipić Marković.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: HZJZ: Za zdrav život kod kuće ispecite sebi pizzu od palente
POGLEDAJTE VIDEO:
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
