Dobri susjedi rukoli su niski grah, špinat, krumpir, celer, krastavci, a sa sjemenom mrkve pomiješajte sjeme rotkvice. Mrkvu sadite kraj luka jer luk odbija mrkvinu, a mrkva lukovu muhu pa su obje vrste zaštićene
DOBRI 'SUSJEDI' U VRTU
Mali vrtlarski trikovi i najbolje kombinacije za uspješnu sadnju
Rukola je idealna biljka za vrtlare početnike, kao i za one koji žive u stanovima. Nemojte je čupati nego ‘šišajte’ listove pa ćete tijekom gotovo cijele godine imati svježe listove za salatu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
VIDEO
Rukola
Rukola se obično koristi kao dodatak salatama i jelima, često u kombinaciji s drugim povrćem. Uspijeva skoro na svakom tlu, a najviše joj odgovara mediteranska klima.
Tijekom vrućih ljetnih dana listovi su joj nešto slabije kvalitete, pa ju je potrebno zasjeniti i zaštititi od izravnog sunčevog svjetla kako bi se to izbjeglo. Za vrijeme suše treba ju češće zalijevati jer nedostatak vode utječe na njezin okus i kvalitetu. Zalijevajte ju svakih jedan do tri dana, a u vrijeme suše svakodnevno.
Dobri susjedi su joj niski grah, špinat, krumpir, celer, krastavci, cikla i razne vrste salata, a također bosiljak i dragoljub jer ispuštaju insekticidni miris. Rukolu bi bilo dobro uzgajati dalje od korjenastog povrća poput mrkve, repe, ali i korabe, prokulice, kelja i brokule.
Začinsko bilje također odbija štetnike koji se hrane rukolom, pa se tako preporučuje njezina sadnja uz začine poput kopra, majčine dušice, mente, vlasca, peršina, korijandera, kadulje, bosiljka, origana i boražina.
Mrkva
Sa sjemenom mrkve možete pomiješati i sjeme rotkvice - one će brzo narasti, a kada ih uberete, napravit ćete mjesta da se mrkva ’udeblja’.
To su kulture koje se dobro slažu, a vole blago kisela tla pa je njihovo zajedno sijanje dobar trik. Kada rotkvica sazre i bude spremna za branje, mrkva se već formirala ispod zemlje pa se branjem rotkvice stvara prostor između plodova mrkve.
Dobri susjedi u vrtu također su joj grašak, rajčica, radič, poriluk, kadulja i blitva. Kopar, češnjak, peršin i bosiljak se često sade uz mrkvu zbog svojih repelentnih svojstava za štetnike koji je često napadaju, a pomažu i u produživanju životnog vijeka mrkve, čuvajući je od propadanja.
Mrkvu sadite kraj luka jer luk odbija mrkvinu, a mrkva lukovu muhu tako da su na ovaj način obje vrste zaštićene od štetnika.
Vrtlarski trik
Domišljat vrtlarski trik je da sljedeći put ostatke kave ili čaja ne bacite u odvod nego u posude svojih biljaka u vrtu. Naime, ostaci tih napitaka bogati su dušikom, a sadrže i manju količinu fosfora. Ovu praksu primjenjujte na biljkama koje inače vole kiselo tlo.
Osim toga, za prihranu možete iskoristiti i pepeo koji je ostao nakon izgaranja neobrađenog drva. Pepeo podiže pH vrijednost tla i sadrži kalij, koji će najbolje pomoći korjenastom povrću, kao što su celer, cikla, mrkva, peršin i dr.
Biljkama koje vole kiselo tlo možete dodati malo taloga od kave, dok će biljke koje vole lužnato tlo, a to je većina povrća, uživati u ljuskama jajeta i pepelu.
Potrudite se izdvojiti barem jedan dan u tjednu za vrtlarenje. To pozitivno utječe na psihičko i fizičko zdravlje, a istraživanja sugeriraju kako različite fizičke aktivnosti, od kojih je jedna i vrtlarenje, smanjuju rizik od razvoja raznih stanja i bolesti.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
