Na portal se također možeš prijaviti i
putem svog Facebook ili Google računa.
ili Prijava Prijavi se
Imate priču? Zovite i šaljite! 099/224-2424 za WhatsApp, Viber, MMS, SMS email: reporter@24sata.hr telefon za čitatelje: 01/24-24-242
1 komentara

Mamin mozak - fascinantna je prilagodba na povjereni život

Znanstvenici su utvrdili da se ženski mozak tijekom trudnoće i u prvim mjesecima djetetovog života mijenja brže i drastičnije nego u bilo kojem drugom trenutku, uključujući i pubertet

Young mother holding her little newborn baby girl, smiling with
Foto: Dreamstime
1 komentara

Zanima vas ova tema? Pročitajte onda i ovaj članak: Evo zašto često predivne žene biraju manje atraktivne muške

Kad žena zatrudni, čeka je niz promjena na tijelu te u svakodnevnom životu, počev od jutarnje mučnine, iscrpljenosti, promjene oblika njenog tijela, brzog rasta grudi i slabljenja zglobova, znojenja ruku i nogu, promjena na koži i kosi, pojave suhih očiju i mnoge druge. No, nitko zapravo ne zna što se tijekom tog razdoblja događa sa ženinim mozgom. 

Istraživači diljem svijeta počeli su istraživati ovo pitanje, a dosad prikupljeni rezultati su zapanjujući: čini se da se ženski mozak brže i drastičnije mijenja tijekom trudnoće i postporođajnog razdoblja nego u bilo kojem drugom trenutku ženinog života, uključujući čak i pubertet. Te bi promjene mogle objasniti i sindrom koji se naziva 'mamin mozak', a podrazumijeva činjenicu da žene uglavnom lako zaboravljaju sve one frustracije koje su povezane s rađanjem i promjenama u trudnoći.

Pogledajte video: Koja hrana 'hrani' mozak

Još 2002. godine znanstvenici s Imperial Collegea u Londonu objavili su studiju koja je uključivala slike mozga 14 trudnica prije i tijekom trudnoće te godinu dana nakon što su žene rodile. Znanstvenici su otkrili da su se određena područja ženskih mozgova smanjila tijekom trudnoće, a druga su se ponovo proširila nakon porođaja. Ali nije bilo jasno kako su te promjene utjecale na njihovo ponašanje. No, 2016. godine dr. Elseline Hoekzema, viša neuroznanstvenica sa Sveučilišta Leiden u Nizozemskoj, objavila je studiju Nature Neuroscience koja je bazirana na ovoj iz 2002. godine.

Trudnice | Autor: Unsplash Foto: Unsplash

Ona i koautori studije proveli su magnetnu rezonancu i skeniranje mozga 25 majki koje su bile prvorotkinje, a onda još jednom u prvih nekoliko tjedana nakon što su rodile. Usporedili su ta ispitivanja sa snimanjima mozga 20 žena koje nisu rodile i otkrili su da se mozgovi tih žena međusobno izuzetno razlikuju. Žene koje su nedavno rodile imale su tako izražene biološke promjene u mozgu da računalni algoritam bez problema može odvojiti nove majke od onih koje nikad nisu rodile.

NEOPISIVA SREĆA Nakon 15 godina pokušavanja i neuspjelih trudnoća - rodila je!

Konkretno, čini se da je 'siva materija' u mozgu žena koje su nedavno rodile u određenim područjima smanjena, a te promjene su ostale aktualne oko dvije godine nakon rođenja. Siva tvar mozga, koja se nalazi uglavnom u vanjskim slojevima, igra veliku ulogu u kontroli mišića i pomaže u izvršavanju zadataka, tako da su funkcije mozga kao što su vid, sluh, obrada sjećanja i emocija te donošenje odluka, kod žena tijekom tog razdoblja na visokoj razini. 

Mozak sadrži i bijelu tvar, koja izolira aksone (njihov je zadatak prijenos informacija između neurona), pomažući moždanim signalima da putuju dalje i brže te potiču motoričke i senzorne funkcije. U studiji dr. Hoekzema, čini se da se bijela tvar kod trudnica uopće nije promijenila trudnoćom i novim majčinstvom, dok je volumen sive tvari smanjen.

Foto: Dreamstime

Glavna autorica studije, dr. Hoekzema, kaže da bi se te promjene djelomično mogle objasniti procesom koji je poznat kao 'sinaptičko obrezivanje, što je  fenomena mozga koji eliminira određene veze između moždanih stanica, kako bi potaknuo olakšavanje novih veza. Istraživači vjeruju da ovaj proces vjerojatno pomaže ljudima da se usredotoče na određeno ponašanje ili aktivnosti - u ovom slučaju brigu o dojenčadi. Drugim riječima, 'gubitak' materijala u mozgu može se činiti kao loša stvar, ali promjene bi, dijelom, mogle biti korisne osobama suočenim s novim izazovima, poput roditeljstva, pojašnjava dr. Hoekzema.

Profesorica medicinske psihologije nu Medicinskom centru Sveučilišta Columbia, u New Yorku, dr. Catherine Monk, kaže da bi to smanjivanje tvari u mozgu moglo biti odgovorno čak i za sindrom 'maminog mozga'. U studiji dr. Hoekzema, slike su pokazale smanjenje sive materije u hipokampusu, što je velikim dijelom odgovorno za regulaciju pamćenja.

Beba koja plače | Autor: Pixabay/Prijatelji životinja Foto: Pixabay/Prijatelji životinja

Umjesto da se usredotočite na relativno neugodne informacije, mozak trudnice ili nove mame može preusmjeriti resurse u dijelove mozga koji kontroliraju um, što omogućava  da lakše shvatite što netko drugi želi, a time i potrebe bebe. Doktor Hoekzema kaže da su ista područja mozga 'zasvijetlila' i kad su majke pregledavale svoju djecu po prvi puta nakon rođenja, što sugerira da bi taj proces u mozgu mogao biti koristan i za povezivanje majke i djeteta.

- Nikada nisam vidjela ništa slično tim promjenama -  kaže dr. Hoekzema, uspoređujući svoju studiju iz 2016. s prošlim istraživanjima. Studija je pokazala da su takve promjene mozga bile konzistentne kod svih novih mama, čak i ako su imale različita životna iskustva. 

IMAJU 23, 34 I 44 GODINA Trudnoća i godine: Kako su je doživjele Maja, Josipa i Dijana

Studija dr. Hoekzema dokazala je i ono što su mnogi istraživači pretpostavljali godinama: Trudnoća i novo majčinstvo formiraju funkciju mozga. 

- Počinjemo uviđati kako je u vrijeme trudnoće i novog majčinstva mozak odrasle osobe zapravo najviše 'plastičan', kaže  dr. sc. Jodi Pawluski, znanstvena suradnica na Sveučilištu Rennes u Francuskoj, misleći na sposobnost mozga da se mijenja. Ona i njen tim 2015. godine su objavili pregled dostupnih istraživanja o majčinom mozgu u časopisu 'Hormoni i ponašanje', utvrdivši da bi nas fokusiranje na  mozak majki moglo naučiti više o fleksibilnosti ponašanja kod svih sisavaca. Doktor Pawluski napomenula je da ove prirodne moždane promjene pomažu ženama tijekom cijelog majčinstva, ali mogu im biti korisne i kasnije u životu, kad trebaju voditi brigu o unucima ili preuzeti druge brižne uloge, prenosi The New York Times.

Ta su se istraživanja nadovezala na ona ranija, a pokazala su da postoji smanjenje proizvodnje novih neurona tijekom kasne trudnoće i nakon porođaja u dijelu mozga koji upravlja pamćenjem. Također, dr. Pawluski je primijetila porast novih veza u mozgu kod ženskih miševa nakon što su dobile mlade. Tako ona ističe kako vjeruje da sve te  promjene na mozgu dovode do efikasnijih ishoda ponašanja.

Djeca peku kolače | Autor: Pexels Foto: Pexels

Doktorica Hoekzema nastavila je istraživati mozak majki; te i dalje radi na istraživanju kako gubitak sive tvari koristi ponašanjima specifičnima za majčinstvo.

- Naravno da ove ogromne promjene moraju imati funkcionalan utjecaj, ali koje su funkcije doista izmijenjene tim promjenama, to još ne znamo do kraja, kao ni kako se one  odnose na promjene koje razviju majke kojima se teško prilagoditi na majčinstvo, poput razvoja postporođajne depresije - kaže. 

Još jedna znanstvenica, dr. Simone Vigod, šefica psihijatrije na koledžu u Torontu, također se bavi mapiranjem majčinskog mozga, promatrajući načine liječenja poremećaja raspoloženja tijekom trudnoće bez lijekova. Njezin je osjećaj da bi sinaptičko obrezivanje i reorganizacija mozga na neki način mogli biti povezani i s depresijom i tjeskobom koje žene mogu iskusiti tijekom postporođajnog razdoblja.

Iako je potrebno još puno istraživanja da se ove informacije rasvijetle do kraja, zanimljivo je da postoje  dokazi koji sugeriraju da promjene mozga tijekom novog roditeljstva možda nisu specifične samo za majke. Očevi - pa čak i potencijalni posvojitelji, ali i medicinske sestre u jedinicama skrbi za nedonoščad, te dadilje i bake - mogu doživjeti pomake u funkciji mozga, koje ih čine učinkovitijim čuvarima djece, kad jednom budu uključeni u brigu o njima, kaže dr. Helena Rutherford, istraživačica u  Studijskom centru na Medicinskoj školi Yale.

- Da bismo krenuli doznali više, potrebni su nam ljudi koji će prepoznati vrijednost i važnost prijelaza na roditeljstvo - kaže dr. Pawluski, prisjećajući se vlastitog iskustva sa zaboravljivošću tijekom trudnoće. Iskustvo je bilo uznemirujuće, kaže, te dodaje kako  obrazovanje budućih roditelja o potencijalnim razlozima tih promjena može biti nevjerojatno korisno tijekom tog izazovnog životnog razdoblja. 

Zanima vas ova tema? Pročitajte onda i ovaj članak: 9 stvari koje treba raditi s 50, da vam mozak bude fit u 80-ima

POGLEDAJTE VIDEO kuhan Ivan Pažanin: #ZAJEDNO24SATA:

Možda vas zanima i ovo:
Naši partneri pišu
Message